Bosanci – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Igorwindsor je premjestio stranicu Bosanci i Hercegovci na Bosanci preko preusmjeravanja
preuzeto sa bs.wiki (prevod s en.wiki)
Red 32:
| srodne =
}}
'''Bosanci i Hercegovci''' su državljani [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], što uključuje [[Bošnjaci|Bošnjake]], [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbe]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvate]] kao i ostale državljane Bosne i Hercegovine, bez obzira na narodnost, kulturu ili jezik.
 
'''Bosanci''' je ime za stanovnike [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] ili za osobe koje potječu iz Bosne i Hercegovine. Osim toga kao Bosanci (shodno tome i [[Hercegovci]]) se u kolokvijalnom govoru smatraju [[Bosanskohercegovačko državljanstvo|državljani Bosne i Hercegovine]], koji nacionalno pripadaju u jedan od tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine ([[Bošnjaci]], [[Srbi]] i [[Hrvati]]). U drugim državama bivše [[SFRJ]], izraz Bosanci se koristi za osobe čije porijeklo ili mjesto rođenja se nalazi u Bosni i Hercegovini. Po zvaničnim podacima u [[Popis stanovništva u Crnoj Gori 2011.|popisu stanovništva]] u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] je moguće izjašnjavanje kao Bosanac.<ref name="Popis_2011">[http://monstat.org/cg/page.php?id=534&pageid=322 Zvanični rezultati popisa na web stranici Zavoda za statistiku Crne Gore]</ref>
''Bosanci'' i ''Hercegovci'' regionalne su odrednice za stanovnike sjevernih odnosno južnih područja Bosne i Hercegovine. Takav način shvaćanja ovih termina čest je u državama nastalim na prostoru Jugoslavije. S druge strane, odrednica ''Hercegovac'' bez daljnjih pojašnjenja u Hrvatskoj se često tumači kao ''Hrvat iz Hercegovine'', u Srbiji ''Srbin iz Hercegovine'', a kod Bošnjaka ''Bošnjak iz Hercegovine''.
 
Bosanci su nacija, te nisu oni čiji pripadnici samo smatraju Bosnu i Hercegovinu svojom domovinom (nego oni koji imaju njeno državljastvo ili su rođeni u BiH). ''Bosanci'' su glavni pojam za pripadnike stanovnika zemlje (tj. državljane) Bosne i Hercegovine, što po etničkom opredjeljenju može da uključuje svaku etničku grupu/narod, konstitutivne narode BiH: [[Bošnjaci|Bošnjake]], [[bosanski Srbi|Srbe]] i [[bosanski Hrvati|Hrvate]], te druge ljude ne u samoj Bosni, već i u inozemstvu, pod uslovom da su rođeni u BiH, tj. da im je nacionalnost bosanskohercegovačka (Bosanac i Hercegovac).
Mnogi građani Bosne i Hercegovine nazivaju se Bosancima uglavnom u neslužbenom govoru te tamo gdje je takvo opredjeljenje prihvaćeno kao službeno (u većini stranih država).
 
Ime se odnosi na sve državljane Bosne i Hercegovine, pripadnike zemlji Bosni i Hercegovini, bez razlika u regionalnim, vjerskim ili etničkim/narodnim pripadnostima.
Neki građani Bosne i Hercegovine se izjašnjavaju isključivo kao Bosanci ako ne žele izraziti svoju etničku pripadnost ili ako potječu iz miješanog braka. Neki od primjera ljudi koji se izjašnjavaju kao Bosanci su Jovan Divjak, Sergej Barbarez, Branko Đurić, Josip Katalinski i Danis Tanović.
 
NekiMnogi građani Bosne i Hercegovine se nazivaju Bosancima uglavnom u nezvaničnom govoru te tamo gdje je takvo opredjeljenje prihvaćeno kao zvanično (u većini inostranih država). Neki se čak izjašnjavaju isključivoekskluzivo kao Bosanci akoi često kad ne žele izraziti svoju etničku pripadnost, ili ako potječu iz miješanog braka. Neki od primjera ljudi koji se izjašnjavaju kao Bosancitako su: Jovan Divjak, [[Sergej Barbarez]], [[Branko Đurić]], [[Josip Katalinski]] i [[Danis Tanović]].
Izjašnjavanje kao ''Bosanac'' može biti i u smislu jedinstvene bosanske nacije ili u izjednačavanju nacionalnog opredijeljenja Bošnjak s nazivom Bosanac.
 
Autohtoni Bosanci imaju [[Južni Slaveni|južnoslavensko]] porijeklo, a po modernoj novoj (i tačnoj) državnoj definiciji, Bosanac može biti svako ko ima državljanstvo države Bosne i Hercegovine; time je riječ ''Bosanac'' uveliko postala sinonim za sveobuhvatni nacionalni demonim ''Bosanci i Hercegovci''. To uključuje (ali nije ograničeno na) pripadnike konstitutivnih [[Etnička grupa|etničkih/narodnih grupa]] u Bosni i Hercegovini: [[Bošnjaci|Bošnjaka]], [[Bosanski Srbi|bosanskih Srba]] i [[Bosanski Hrvati|bosanskih Hrvata]]. Oni koji žive u manjoj geografskoj regiji [[Hercegovina|Hercegovine]] se radije identificiraju samo kao [[Hercegovci]] u lokaliziranom, regionalnom smislu.
== Povijest ==
=== Tursko otomansko carstvo ===
Riječ “Bošnjaci“ (koja je turski oblik starijeg naziva [[:bs:Bošnjak#Historija_imena|Bošnjan ili Bošnjanin]]) imala je isto značenje koje riječ ''Bosanci'' ima danas. Stanovnici Bosne u doba Otomanskog carstva inicijalno su se svi zvali Bošnjacima (Bošnjak-taifesi, u smislu stanovnika turske pokrajine Bosne, bez obzira na narodnost, kulturu i jezik). Postupno se naziv Bošnjak počeo primjenjivati u užem smislu samo za Bosance islamske vjeroispovijesti (Bošnjak-milleti). Naziv Hercegovac i tad je bio regionalna odrednica - stanovnik Hercegovine.
 
Etničke manjine na ovom području, kao što su [[bosanski Jevreji|Jevreji (Židovi)]], [[Romi]], [[Albanci]], [[Crnogorci]] i drugi, mogu uzeti u obzir pridjev ''bosanski'' kao promjenu njihove etničnosti (npr. ''bosanski Jevreji'') da bi se naznačilo mjesto življenja.
=== Austro-ugarska ===
Tijekom [[Povijest Bosne i Hercegovine#Austro-ugarsko razdoblje|austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine]] od [[1878]]. do [[1918]]. godine, administracija austro-ugarskog guvernera u Bosni i Hercegovini, Benjamina Kallaya, podržavala je ideju zajedničke bosanske nacije (bosanstva) koja je trebala uključiti bosanske katolike i bosanske pravoslavce kao i bosanske muslimane.
 
Osim toga, znatan broj stanovnika u Bosni i Hercegovini vjeruje da termin ''Bosanci'' definira one ljude koji čine određenu kolektivnu grupu (kulturni identitet) ili etničku grupu.
Ideji su se oštro protivili [[Hrvati]] i [[Srbi]] ali također i mnogi bosanski muslimani tog vremena. Službena politika Austro-ugarske napustila je ovu ideju prije početka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]].
 
=== Kraljevina SHS/Jugoslavija ===
Službena politika Kraljevine SHS/Jugoslavije bila je da u državi žive tri plemena istog naroda, Srbi, Hrvati i Slovenci. Bosanci i Hercegovci smatrani su regionalnim odrednicama, slično Vojvođanima, Makedoncima ili Crnogorcima.
 
=== Jugoslavija nakon 2. svjetskog rata ===
Bosanci i Hercegovci bili su predstavljeni kao ''regionalna pripadnost'' u jugoslavenskim statistikama, što se odnosi i na zadnji popis stanovništva u Bosni i Hercegovini [[1991]]. godine.
== Bosanci vs. Hercegovci ==
Hrvati i Srbi iz Hercegovine se uglavnom strogo drže podjele na [[Bosna|Bosnu]] i [[Hercegovina|Hercegovinu]]. U Hercegovini oni smatraju pojam ''Bosna'' i ''bosanski'' kao nešto što jest blizu ali nevezano za njih. Štoviše, čak se smatra uvredljivim označavati ih kao ''Bosance''. Umjesto toga radije se drže ili regionalne odrednice (Hercegovci) ili etničke (Hrvati i/ili Srbi).
 
== Izvori Historija==
{{izvori|2}}
 
===Najraniji zapisi===
Najraniji kulturni i jezički korijeni bosanske historije mogu se pratiti unatrag do Seobe naroda u ranom [[Srednji vijek|Srednjem vijeku]]. U to vrijeme, [[Slaveni]] iz [[Jugoistočna Evropa|Jugoistočne Evrope]] su izvršili [[invazija|invaziju]] na [[Bizantijsko carstvo|Istočno Rimsko carstvo]] i naselili su [[Balkanski poluotok]]. Tamo su se pomiješali s autohtonim ''paleo-balkanskim'' narodima, kolektivno poznatijim kao [[Iliri]]. Iz haosa tzv. Mračnog doba ([[Srednji vijek]]), od 800. g. nove ere, Slaveni su počeli srastati u rane kneževine. Kako su se kneževine širile, oni su pripajali i druga slavenska plemena i teritorije, a kasnije su se razvili u centralizirane [[kraljevina|kraljevine]].
 
Hrvati su se na zapadu zakleli na vjernost [[Rim|Rimu]], pod utjecajem susjednih katoličkih kraljevstava, dok su Srbi na istoku pali pod [[Bizantijsko carstvo|bizantijski]] utjecaj i ''zagrlili'' [[pravoslavlje]]; ove vjerske razlike postale su dio njihovog ''samo-definiranja'' kao različitih naroda ili etničkih grupa. Za razliku od toga, u Bosni nije bilo istaknutih slavenskih plemena, a nezavisna [[Bosanska država]] se neće uspostaviti sve do [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]].
 
Prije toga, srž bosanskih zemalja (između rijeka [[Drina|Drine]] i [[Bosna (rijeka)|Bosne]] ) je bila u skoro pa konstantnom stanju promjena među konkurencijom između Bizantijaca, Srba, Hrvata, [[Bugari|Bugara]] i [[Mađari|Mađara]]. U dvanaestom vijeku, [[Bosanska država]] se počinje uzdizati kao nezavisna religijska struktura. Razvija se u moćno [[Bosansko kraljevstvo]] u četrnaestom vijeku; naziv ''[[Bošnjani]]'' je bio korišten za opisivanje stanovnika Kraljevstva. To je vjerojatno bio regionalni naziv koji potječe od naziva rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]], koja teče kroz srce Kraljevstva. Prije raspada [[Rimsko carstvo|Rimskog carstva]], rijeka se zvala '''Bosona''' po autohtonim [[Iliri|Ilirima]], a neki naučnici nagađaju da je ime ''Bosna'' izvedeno iz tog pojma.
 
===Bosansko kraljevstvo===
[[File:Medieval Bosnian State Expansion-en.svg|thumb|Teritorijalno širenje Bosanskog kraljevstva u Srednjem vijeku]]
[[Bosansko kraljevstvo]] je raslo i širilo se pod vlašću [[Kotromanići|dinastije Kotromanića]], s ciljem pripajanja hrvatskih i srpskih teritorija. Kao posljedica toga, čak i više [[Rimokatoličanstvo|rimokatolika]] i [[pravoslavci|pravoslavaca]] se nastanjuje u okviru granica Kraljevstva, zajedno s pristalicama autohtone [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]] čiji su počeci i priroda predmet nastavka rasprava među naučnicima. Oni koji pripadaju ovoj [[Kult|sekti (kultu)]] su se jednostavno nazivali ''krstjani'' (kasnije: ''kršćani''). Mnogi učenjaci tvrde da su ti bosanski ''krstjani'' ''maniheistički dualisti'' povezani s [[bogumili|bogumilima]] iz Bugarske, dok drugi ovu [[teorija|teoriju]] dovode u pitanje, navodeći kao razlog nedostatak historijskih dokaza. Vlasti i Katoličke i Pravoslavne crkve smatraju Crkvu bosansku [[hereza|heretičkom]], te su pokreću snažne ''prozelitizirajuće'' kampanje kako bi se njen utjecaj zaustavio. Kao rezultat tih podjela, koherentan (dosljedan) religijski identitet se nikada nije razvio u srednjovijekovnoj Bosni, kao što se razvio u Hrvatskoj i Srbiji.
 
===Osmanlijsko doba===
Kako su vijekovi prolazili, Bosansko kraljevstvo je polako počelo slabiti. Postalo je ''lomljivo'' usljed povećanog političkog i vjerskog nezajedništva. Do tada, Osmanlije su već stekli uporište na [[Balkanski poluotok|Balkanskom poluotoku]]. Porazom Srba u [[Kosovska bitka|Kosovskoj bici]] i širenjem prema zapadu, Turci na kraju osvajaju cijelu Bosnu i dijelove susjedne [[Hrvatska|Hrvatske]]. Teritorij koji je djelomice pripadao srednjovijekovnom [[Hrvatsko kraljevstvo|Kraljevstvu Hrvatske]], a dijelom [[Bosansko kraljevstvo|Bosanskom kraljevstvu]] ostao je pod osmanlijskom vlašću vijekovima, toliko dugo da je počinju nazivati ''turska Hrvatska'' (kasnije: [[Bosanska Krajina]]).
 
Ovakvi razvoji mijenjaju bosansku historiju, kao i to da mnogi stanovnici počinju primati [[islam]], čineći da složeni bosanski etno-religijski identitet postane još složeniji.[[Crkva bosanska]] ''nestaje'', iako su okolnosti njezinog pada bili raspravljani koliko i definiranja njezine prirode i početaka. Neki historičari tvrde da su bosanski ''krstjani'' počeli masovno prelaziti na islam, tražeći utočište od katoličkog i pravoslavnog progona. Drugi tvrde da je Crkva bosanska prestala raditi već mnogo desetljeća prije turskih osvajanja. U svakom slučaju, autohtono i različito društvo slavenskih muslimana se razvilo među Bosancima pod osmanlijskom vlašću, koja brzo postaje dominantna. Do ranih 1600-tih, otprilike dvije trećine bosanskog stanovništva je bilo muslimansko.{{sfn|Malcolm|1995|p=71}}
 
=== Austro-ugarskaugarsko doba===
[[File:Bosnien Volkstrachten.JPG|thumb|right|200px|Bosanci za vrijeme [[Austro-Ugarska|austro-ugarske]] okupacije Bosne i Hercegovine]]
Za vrijeme [[Austro-Ugarska|austro-ugarske]] okupacije Bosne i Hercegovine u periodu 1878 – 1918. g., [[Benjámin Kállay]], zajednički ministar finansija Carstva i administrator Bosne sa sjedištem u Beču, promovira ''Bošnjaštvo'', politiku koja ima za cilj da kod ljudi u BiH probudi "osjećaj da oni pripadaju velikoj i moćnoj naciji'.<ref>{{cite book |title=Industrialization of Bosnia-Hercegovina: 1878-1918 |last=Sugar |first=Peter F. |year=1963 |publisher=University of Washington Press |page=201}}</ref> Politika je zagovarala ideale o pluralističkoj i multikonfesionalnoj bosanskoj [[nacija|naciji]], a Bosance je vidjela u budućnosti kako "govore [[bosanski jezik]] i podijeljeni su u tri religije sa podjednakim pravima".<ref>{{cite book |title=Serbia, Croatia and Slovenia at Peace and at War: Selected Writings, 1983-2007 |last=Ramet |first=Sabrina P. |year=2008 |publisher=LIT Verlag Münster |chapter=Nationalism and the 'Idiocy' of the Countryside: The Case of Serbia |pages=74–76 |isbn=978-3-03735-912-9}}</ref><ref name=velikonja>{{cite book |title=Religious Separation and Political Intolerance in Bosnia-Herzegovina |last=Velikonja |first=Mitja |year=1992 |publisher=Texas A&M University Press |isbn=978-1-58544-226-3}}</ref> Politika je pokušala izolirati Bosnu i Hercegovinu od njenih ''iredentističkih'' susjeda, ([[Pravoslavna crkva|Pravoslavne crkve]] u [[Srbija|Srbiji]], [[Katolička crkva|Katoličke crkve]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[muslimani|muslimana]] iz [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijskog carstva]]). Carstvo je pokušavalo da obeshrabri koncept hrvatskog ili srpskog nacionalizma, koji se proširio u bosanskohercegovačkim katoličkim i pravoslavnim zajednicama iz susjedne Hrvatske i Srbije sredinom devetnaestog stoljeća.<ref name=velikonja/> Hrvati i Srbi koji su se protivili imperijalnoj politici i identificirali se sa nacionalističkim idejama, su ignorisali tvrdnje o bosanskoj naciji i umjesto toga ubrajali bosanske muslimane kao dio svojih nacija, koncept koji je odbacivan od većine bosanskih muslimana.<ref>''Central and South-Eastern Europe'', 2004, Volume 4, p 110</ref><ref>{{cite book |title=The National Question in Yugoslavia: Origins, History, Politics |last=Banac |first=Ivo | authorlink = Ivo Banac |year=1988 |publisher=Cornell University Press |pages= |isbn=978-0-8014-9493-2}}</ref> Nakon smrti Kállaya, politika biva zapuštena. Do druge polovine 1910-ih, nacionalizam je postao sastavni faktor bosanske politike, sa nacionalnim političkim partijama koje su odgovarale trima grupama koje su dominirale izborima (''elekcijom'').<ref name=velikonja/>
 
Naučnici iz SAD-a, Robert J. Donia i John V.A. Fine, su zaključili sljedeće:
{{Citat3|Bosanski identitet kao bosanski – čak i ako se izvorno odnosio na svoje geografsko porijeklo ili državno članstvo – ima korijene koji sežu mnogo stoljeća unazad, dok klasificiranje bilo kojeg kršćanina Bosanca kao "Srbin" ili "Hrvat" seže jedva jedan vijek unazad. Ideja da postoje bosanski [[Muslimani (narod)|Muslimani]] u "narodnom" (ne u vjerskom) smislu je još novija.|'''Robert J. Donia i John V.A. Fine''', izvadak iz njihove knjige '''"Bosnia and Herzegovina: A Tradition Betrayed"''' (u prijevodu: "Bosna i Hercegovina: Iznevjerena tradicija")<ref>{{cite book |url=http://books.google.com/books?id=qJvbRP5KSq4C&pg=PA73&dq=A+Bosnian%27s+identity+as+a+Bosnian+-+even+if&hl=sv&sa=X&ei=2V-RUN6XD4nZ4QS9g4DACg&ved=0CDEQ6AEwAA#v=onepage&q=A%20Bosnian%27s%20identity%20as%20a%20Bosnian%20-%20even%20if&f=false |title=Bosnia and Hercegovina: A Tradition Betrayed |author=Robert Donia, John VA Fine|year=2005 |work= |publisher= Columbia University Press |accessdate=30 October 2012}}, p. 73, 1995,</ref>}}
 
===Doba Jugoslavije===
 
U periodu kada je [[Jugoslavija]] bila uspostavljena kao nacija, političkom scenom u Bosni i Hercegovini su dominirale srpske i hrvatske politike; niti jedan od ova dva termina, ''bosanski'' ili ''bošnjački'', nije bio priznat da identifikuje ljude kao konstitutivni narod.<ref>{{Cite book|last=Klemenčič|first=Matjaž|title=The Former Yugoslavia's Diverse Peoples: A Reference Sourcebook|year=2004|publisher=ABC-CLIO|isbn=1-57607-294-0|page=113}}</ref><ref name=Banac>{{cite book |last=Banac |first=Ivo |title=The National Question in Yugoslavia: Origins, History, Politics |publisher=Cornell University Press |year=1988 |isbn=0-8014-9493-1 |pages=287–288 }}</ref> Shodno tome, bosanski muslimani, ili bilo ko ko se izjašnjavao da ima bosansku/bošnjačku narodnost, su bili svrstavani u jugoslavenskoj statistici stanovništva u kategoriji ''regionalne pripadnosti''. Ova klasifikacija je korištena u posljednjem jugoslavenskom popisu stanovništva provedenom 1991. godine u Bosni i Hercegovini.
 
Klasifikacije popisa u bivšoj Jugoslaviji su često bile predmet političke manipulacije, jer je prebrojavanje stanovništva kritično za vlast svake grupe. U ustavnim amandmanima iz 1947. g., bosanski muslimani su zatražili opciju ''Bosanac''. Međutim, u popisu 1948. g., dobili su samo izbor da se mogu identificirati kao ''etnički nedeklarirani Musliman'', ''srpski Musliman'' ili ''hrvatski Musliman'' (velika većina je odabrala prvu opciju).<ref name=Banac/> U popisu 1953., kategorija "jugoslaven, etnički neopredjeljen" je uvedena; velika većina onih koji su se vodili pod ovom kategorijom su bili bosanski muslimani.<ref name=Banac/>
 
U popisu 1961. g., Bošnjaci ili bosanski muslimani su kategorizirani kao etničke grupe definirane kao jedne od ''muslimansko-etničkih pripadnosti'', ali ne i kao ''jugoslavenski konstitutivni narod'', uz Srbe i Hrvate. 1964. g., ''Četvrti kongres Bosanske partije'' je osigurao Bošnjacima pravo na samoopredjeljenje. Godine 1968. na sastanku ''Bosanskog centralnog komiteta'', Bošnjaci su prihvaćeni kao poseban narod, iako se rukovodstvo odlučilo da ne koristi ime Bošnjak ili Bosanac.<ref name=Banac/><ref>{{cite book|url=http://books.google.se/books?id=3-qjT00IDIQC&pg=PA65&dq=Muslims+by+nationality&hl=sv&sa=X&ei=jxgAUMmiGObO4QSk16CTCA&redir_esc=y#v=onepage&q=Muslims%20by%20nationality&f=false|title= Ambivalent Peace: External Peacebuilding, Threatened Identity and Reconciliation in Bosnia and Herzegovina. Report No. 78|author=Kostic, Roland| publisher=Uppsala University |location=Uppsala, Sweden |date=2007| pages=65}}</ref> Dakle, kao kompromis, opcija ''Muslimana po narodnosti'' je uvedena kao kategorija u popisu stanovništva iz 1971. g. To je službena kategorija za korištenje od strane Bošnjaka sve do konačnog jugoslavenskog popisa stanovništva iz 1991. g.<ref name=Banac/>
 
===Moderna era===
Godine 1990., naziv [[Bošnjaci]] je ponovo zamijenjen pojmom ''Musliman po narodnosti''. To je rezultiralo da ime ''Bošnjak'', ili čak i ''Musliman'', bude nedavno (ponovno) skovano kao politički kompromis. Za vrijeme Osmanlijskog carstva, razlike među građanima (zbog potreba oporezivanja, vojnog roka itd.) su se bazirale prvenstveno na vjerskom identitetu pojedinca, koji je bio i ostao usko vezan za etničku pripadnost.
 
==Religija==
[[File:Bosanska Krupa Churches.JPG|thumb|200px|left|Džamija, katolička crkva i pravoslavna crkva u [[Bosanska Krupa|Bosanskoj Krupi]]]]
Bosanci su religiozni kao društvo baš kao što su i multietnični u istom smislu. No, komponente religije i etničnosti nisu isključivo homogene i nezavisne jedna od druge.
 
Tone Bringa, autorica i antropologistkinja, za Bosnu i Bosance kaže:
<blockquote> "Niti [[Bošnjak|bošnjački]], niti [[Hrvat|hrvatski]], niti [[Srbi|srpski]] identitet nije moguće u potpunosti razumjeti uzimajući u obzir samo [[islam]] ili [[kršćanstvo]], respektivno, nego se u obzir mora uzeti specifični bosanski kontekst koji je rezultirao zajedničkom historijom i lokalitetom među Bosancima kako islamskih, tako i kršćanskih pozadina."<ref name=shatzmiller>{{cite book|last=Shatzmiller|first=Maya|title=Islam and Bosnia: Conflict Resolution and Foreign Policy in Multi-Ethnic States|year=2002|publisher=McGill-Queen's Press|isbn=978-0-7735-2413-2|page=32}}</ref></blockquote>
 
Prema Bringi, u Bosni postoji jedinstvena, ''trans-etnička kultura'' koja obuhvata svačiju etničku pripadnost i čini postojanje različitih vjera, uključujući kršćanstvo i islam ''sinergijski, tako da zavise jedno o drugom''.<ref name=shatzmiller/>
 
Ipak, veliki broj Bosanaca je sekularan (svjetovan), trendom ojačao nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u Bosni i Hercegovini, i sličan kao što je bio nekada u komunističkom političkom sistemu [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] u kojem su odbacili tradicionalne organizirane religije. {{-}}
 
==Samoizjašnjavanje==
[[File:Bosnians self-identification UNDP survey July 2007 a.png|thumb|right|Grafički prikaz etničkog samoizjašnjavanja, napravljen korištenjem UNDP-ove ankete o demografiji bosanskohercegovačkog stanovništva; juli, 2007. g.]]
[[File:Bosnians self-identification UNDP survey July 2007 b.png|thumb|right|Grafički prikazi primarnog i dvojnog izjašnjavanja o identitetu, napravljen korištenjem UNDP-ove ankete]]
U anketi koju je 2007. g. provela Razvojna mreža Ujedinjenih nacija ([[UNDP]]), 57% onih koji su ispitani su se prvenstveno identificirali po etničkoj pripadnosti, dok se 43% ispitanika izjasnilo samo da su ''državljani Bosne i Hercegovine'' (Bosanci). Pored toga, 75% ljudi koji su bili anketirani je odgovorilo pozitivno na sljedeće pitanje: "Pored izjašnjavanja o sebi kao Bošnjaku, Hrvatu ili Srbinu, da li se smatrate i građaninom cijele Bosne i Hercegovine?". U istoj anketi, 43% je reklo da se osjećaju kao građanin Bosne i Hercegovine (Bosanac) u smislu primarnog identiteta, 14% se izjasnilo pripadnicima određenih etničkih ili vjerskih grupa, dok je 41% odabralo dvojni [[identitet]].<ref>{{cite web|url=http://www.undp.ba/?PID=7&RID=413|title=UNDP Published a Major Research on Return, Identity, Politics and Social Trust|publisher=United Nations Development Programme for Bosnia and Herzegovina|date=2007-07-07|accessdate=2007-07-27}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.undp.ba/download.aspx?id=882|title=Pulse of the citizenry|publisher=United Nations Development Programme for Bosnia and Herzegovina|date=2007-07-07|accessdate=2007-07-27|pages=19–20}}</ref>
 
==Također pogledajte==
*[[Armija Republike Bosne i Hercegovine]]
*[[Bošnjačko-hrvatski sukob]]
*[[Rat u Bosni i Hercegovini]]
*[[Bosančica]]
*[[Kultura Bosne i Hercegovine]]
*[[Lilium bosniacum]]
*[[Sandžak (oblast)]]
*[[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]]
 
==Reference==
{{izvorireflist|2}}
 
{{Commonscat|People of Bosnia and Herzegovina|Bosanci}}
{{Južni Sloveni}}
 
[[Kategorija:Bosna i Hercegovina]]
[[Kategorija:Narodi]]