Zatajenje srca – razlika između verzija

Dodano 25 bajtova ,  prije 13 godina
m
nema sažetka uređivanja
Nema sažetka izmjene
mNema sažetka izmjene
Red 1:
'''Srčana insuficijencija''' ili '''zatajenje srca''' je bolest srca koja se javlja kadakad [[srce]] više ne može pumpati dovoljnu količinu krvi za opskrbu cijelog organizma. Do zatajenja srca dovode gotovo sve bolesti srca, a najčešći uzroci su visoki krvni tlak (arterijska hipertenzija ) i koronarne bolesti srca (sužavanje koronarnih arterija zbog čega srčani mišić nije dovoljno prokrvljen). Među ostalim uzrocima su bolesti srčanih klijetkihklijetki, alkoholizam i virusne upale srčanog mišića ([[miokarditis]]). KadaKad uzrok zatajenja nije jasan ili je svojstven pojedinom bolesniku, obično se govori io idiopatskoj [[kardiomiopatija|kardiomiopatiji]], bilo dilatativnojdilatacijskoj (prošireno srce), hipertrofnojhipertrofičnoj (povećana debljina srca) ili ograničenojrestriktivnoj (krutoneelastičnost srca).
 
Srce koje popušta nije više u stanju kisikdistribuirati putemkrv krvi distribuirati upo tijelu, zbog čega dolazi do zastoja krvi u plućima i nedostatne prokvljenosti ostalih [[organ]]a. Zbog zastoja krvi u plućima kod bolesnika se javlja teško i naporno disanje. Pacijenti, s druge strane,si mogu lakšeolakšati disatidisanje akotako suda podigliusprave glavu i gornji dio tijela (tzv. ortopneja). Krv se također nakuplja u jetri ilii nogama, pa dolazi do oticanja ([[edem]]). Zbog neadekvatne prokrvljenosti se mogu pojaviti nekroza tkiva i gubitak tjelesne težine, kao i gubitkasmanjene proizvodnje neurohormona i metabolita, kojišto dodatno slabeslabi organizam. Bolest je često praćena poremećajem električnogprovodnog sistema srca, odnosno srćanogsrčanog ritma, što je također opasno po život.
 
S obzirom na težinu simptoma, bolest simptoma se često dijeli u četiri faze koje je usvojila Njujorško udruženje za srce (NYHA), u rasponu od I (pacijent nema problema) do IV (pacijent ima problema dok miruje).
 
Ljekar zatajenje srca dijagnosticira na temelju [[anamneza|anamneze]] i pregleda pacijenta. Pomoć pri tome mu pruža [[elektrokardiogram]], rendgenski snimak srca te nalazi [[natriuretski peptid|natriuretski peptida]] (hormona koji reguliraju rad srca). Zatajenje srca je također moguće utvrditi [[ultrazvuk srca|ultrazvukom srca]], invazivnim snimanjem srčane komore (ventrikulografija) ili nuklearnom slikom ([[scintigrafija]]) [[srčani mišić|srčanog mišića]].