Jezgra (stanica) – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m [r2.5.2] robot Dodaje: la:Nucleus (cellula)
Xqbot (razgovor | doprinos)
m [r2.5.2] robot Mijenja: la:Nucleus cellulae; kozmetičke promjene
Red 3:
| image = Nucleus ER.png
| image_width = 350px
| image_caption = Shema građe jedra i veze sa ER:<br />
1 - nukleusni ovoj<br />
2 - ribozomi<br />
3 - kompleks nukleusne pore<br />
4 - jedarce<br />
5 - hromatin<br />
6 - jedro<br />
7 - endoplazmatični retikulum (ER)<br />
8 - nukleoplazma<br />
<br />
| prisustvo = ćelijama eukariota i pojedinih arhea
| broj = 1-nekoliko
Red 51:
Hromozomi su telašca karakterističnog oblika koja se u jedru mogu uočiti za vreme deobe. Između dve deobe, tj. u interfazi, je hromatin rasprostranjen po celom jedru kao difuzna masa, da bi se u toku pripreme za deobu kondezovao i nagradio hromozome.
 
Zahvaljujući tome što se lepo boje (hromos= boja; soma=telo), hromozomi se mogu u određenoj fazi deobe posmatrati pod svetlosnim mikroskopom. Najbolje se uočavaju za vreme[[metafaza |metafaze]] mitoze pa se nazivaju '''metafazni hromozomi'''.
 
'''Broj hromozoma''' je stalan i karakterističan za svaku biološku vrstu i naziva se [[kariotip]]. '''Telesne''' (somatske) '''ćelije''' imaju [[diploidan]] (grč. diploos = dvostruk) broj hromozoma (obeležava se kao''' 2n'''). Dipoloidan broj predstavlja dve garnitura hromozoma, pri čemu jedna garnitura potiče od majke, a druga od oca. (Ova definicija diploidnog broja hromozoma ne važi za [[poliploidija|poliploidne]] organizme, čije somatske ćelije mogu imati više od dve garniture hromozoma.) Hromozomi koji su međusobno slični, a potiču iz različitih garnitura (jedan iz majčine, a drugi iz očeve), se međusobno sparuju gradeći parove [[homologi hromozomi|homologih hromozoma]]. Osim u telesnim ćelijama dipoloidan broj hromozoma se nalazi i u oplođenoj jajnoj ćeliji ([[zigot]]u). Telesna ćelija čoveka ima 46 hromozoma ili dve garniture po 23 hromozoma, pri čemu jedna garnitura potiče od majke, a druga od oca pa se tako obrazuje 23 para homologih hromozoma.
Red 61:
Svaki metafazni hromozom se sastoji od dve '''sestrinske hromatide''' i centromere (primarnog suženja). Ove delove sadrže svi hromozomi, dok se samo kod nekih javlja i sekundarno suženje. Sestrinske [[hromatide]] se obrazuju replikacijom DNK tako da su potpune jednake (otuda naziv sestrinske), odnosno, sadrže iste gene. Svaka hromatida je uzdužna polovina hromozoma i ima jedan molekul DNK, a ceo hromozom ima dva jednaka molekula DNK. Centomera se vidi kao suženje hromozoma i ona povezuje hromatide. '''Centromera''' usmerava kretanje hromozoma za vreme deobe. U oblasti centromere nalazi se parna proteinska struktura nazvana '''kinetohor''' (grč. kinetikos = pokretno) za koju se vezuju vlakna [[deobno vreteno|deobnog vretena]]. U paru homologih hromozoma se pored sestrinskih razlikuju i '''nesestrinske hromatide'''. Hromatide dva homologa hromozoma su međusobno nesestrinske – nisu jednake po genima koje sadrže.
 
== Literatura: ==
 
* Šerban, M, Nada: Ćelija - strukture i oblici, ZUNS, Beograd, 2001
* Grozdanović-Radovanović, Jelena: Citologija, ZUNS, Beograd, 2000
* Pantić, R, V: Biologija ćelije, Univerzitet u Beogradu, beograd, 1997
* Diklić, Vukosava, Kosanović, Marija, Dukić, Smiljka, Nikoliš, Jovanka: Biologija sa humanom genetikom, Grafopan, Beograd, 2001
* Petrović, N, Đorđe: Osnovi enzimologije, ZUNS, Beograd, 1998
Red 71:
{{Ćelija}}
 
== Spoljašnje veze ==
 
* [http://snena.tripod.com/id27.html BioNet Škola]
* [http://zivotinjsko-carstvo.com/bioskolos/biologija%20celije%204.php Bioskolos]
 
[[categoryKategorija:Citologija]]
[[categoryKategorija:Citologija]]
[[categoryKategorija:Ćelija]]
 
{{Link FA|en}}
{{Link FA|pt}}
 
[[category:Citologija]]
[[category:Citologija]]
[[category:Ćelija]]
 
[[af:Selkern]]
Red 116:
[[kn:ಜೀವಕಣದ ಬೀಜಕಣ]]
[[ko:세포핵]]
[[la:Nucleus (cellula)cellulae]]
[[lb:Zellkär]]
[[lt:Ląstelės branduolys]]