Iran – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m fixing dead links
m fixing dead links
Red 124:
Za vladavine [[Ahemenidska Monarhija|Ahemenida]] ([[550. pne.|550.]] - [[330. pne.]]), [[Perzijanci]] su svoju regiju zvali ''Parsa'' po imenu kraljevstva [[Kir Veliki|Kira Velikog]] koji je pripadao perzijskom plemenu, a danas se to ime može naći u oblicima [[Fars]] ili Pars, što je ime jedne pokrajine u Iranu. Sveukupno područje države naseljeno [[Iranski narodi|iranskim plemenima]] zvalo se ''Arijanam'', a ta riječ potječe iz [[Indoiranski jezici|arijskog]] izraza koji znači ''plemenit''<ref name="gene">{{eng icon}} [http://www.blackwellpublishing.com/content/BPL_Images/Content_store/Sample_chapter/9781557868602/Garthwaite_sample%20chapter_Persians.pdf « Persia: Place and Idea »], chap. 1 in ''The Persians'', Gene R. Garthwaite, Blackwell Publishing, 2005, ISBN 1-557-86860-3</ref>. U [[Partska Monarhija|partskom periodu]] ([[248. pne.]] - [[224]].) ''Arijanam'' je preoblikovano u ''Arijan'' te se s vremenom razvilo u izraze ''Iranšaher'' i ''Iran'' do [[Sasanidi|sasanidskog]] perioda.
 
Grci su rabili izraze ''Arijana'' i ''Persis'' u opisivanju područja koje je danas poznato pod nazivom [[Iranska visoravan]]<ref name="keddie">{{eng icon}} [http://web.archive.org/web/20040721062732/http://meria.idc.ac.il/journal/1998/issue3/keddie.pdf « Iran: Understanding the Enigma: A Historian’s View »], Nikki Keddie, ''Middle East Review of International Affairs'' Vol. 2, No. 3, septembar 1998.</ref>. Ovaj je izraz u [[latinski|latinskom]] dobio oblik ''Persia'' te je pod tim ili sličnim nazivima ušao u većinu europskih jezika. Dana [[21. 3.]] [[1935]]. godine, na [[Novruz]] (iranska [[nova godina]]), [[Reza-šah Pahlavi]] izdao je dekret kojim se zahtijeva da se u svim službenim dokumentima u vanjskim odnosima za ime zemlje koristi naziv Iran<ref name="keddie" />.
 
== Historija ==
Red 162:
=== Srednji vijek ===
 
Vjekovni ratovi s Rimljanima doveli su do iscrpljenja obje starovjekovne supersile što je išlo na ruku [[Arapi]]ma ujedinjenim pod [[islam]]om koji započinju masovne vojne pohode. [[Arapsko-sasanidski rat|Osvajanje]] Irana počelo je [[637.]] godine s [[Abu Bekr]]om. Nakon opsade [[Ktezifont]]a, glavnog grada imperija, muslimani pobjeđuju sasanidsku vojsku kod [[Bitka kod Nihavanda|Nihavanda]] [[642.]] godine. Nakon toga Iranom se počeo širiti islam koji je postao većinskom religijom tri vijeka kasnije odnosno tokom vladavine domaće dinastije [[Samanidska Monarhija|Samanida]]. Iran je islamiziran, ali nikad nije arabiziran, za razliku od drugih krajeva koje je osvojio [[kalifat]]<ref name="lewis">{{eng icon}} [http://web.archive.org/web/20030426230129/http://www.tau.ac.il/dayancenter/mel/lewis.pdf ''Iran in history''], Bernard Lewis, Moshe Dayan Center for Middle Eastern and African Studies, Sveučilište u Tel Avivu, 2001. godine</ref>. Perzijanci su značajno pridonijeli islamu na kulturnoj, političkoj i religijskoj razini<ref name="lewis" />.
 
U 8. vijeku, u [[Veliki Horasan|Horasanu]] se prihvaća disidentska [[šijiti|šijitska]] doktrina te se događa odavajanje od arapske dominacije. Pobunom je svrgnuta dinastija [[Omejidi|Omejida]] te ju je u [[Bagdad]]u zamijenila [[Abasidi|Abasidska]] dinastija, [[748]]. godine<ref>{{eng icon}} [http://www.iranica.com/newsite/articles/v1f1/v1f1a052.html "Abbassid Caliphate], C. E. Bosworth, ''[[Encyclopaedia Iranica]]''</ref>. Moć kalifâ ubrzano se smanjuje te u Iranu nastaju mnoge jake regionalne dinastije između [[820]]. i [[1005]]., od kojih iznimno [[Samanidi]]. Oni su se sukobljavali s Bagdadom te u mnogočemu obogatili intelektualni život. Osim klasične arapske kulture, podupirali su perzijsku književnost i jamčili zaštitu misliocima. Od [[962]]. dinastija [[Gaznavidi|Gaznavida]] iz [[Gazni]]ja vlada [[Veliki Horasan|Horasanom]], te [[Pandžab]]om. U ovo vrijeme, pod zaštitom Mahmuda Gaznija, [[Firdusi]] piše „[[Šahname|Šahnamu]]” (''Knjiga kraljeva''), epsku pjesmu s pričama iz perzijske mitologije<ref>« Ghaznavids », C.E. Bosworth ''[[Encyclopaedia Iranica]]''</ref>.
Red 214:
[[Datoteka:Imam Khomeini in Mehrabad.jpg|mini|desno|200px|Povratak [[Ruholah Homeini|Homeinija]] u [[Teheran]] (februar [[1979.]])]]
 
Zbog [[Iranska talačka kriza|iranske talačke krize]] (opsada američkog veleposlanstva u [[Teheran]]u između [[4. 11.]] [[1979.]] i [[20. 1.]] [[1981.]] i uzimanje osoblja kao talce) [[Jimmy Carter|Carterova]] administracija je prekinula diplomatske veze s Iranom, te nametnula [[7. 4.]] [[1980.]] ekonomske sankcije. Dana [[22. 9.]] [[1980.]], iskorištavajući slabost iranskih oružanih snaga pod novim političkim sustavom<ref>{{eng icon}} [http://web.archive.org/web/20040626202354/http://www.cmc.sandia.gov/links/cmc-papers/mcnair48.pdf « Khomeini’s Incorporation of the Iranian Military »], Mark Roberts, ''McNair Paper 48'', Institute for National Strategic Studies, januar 1996.</ref>, [[Iračko-iranski rat|Irak napada Iran]]. Službena politika [[SAD]]-a tražila je izolaciju Irana. SAD i njezini saveznici pružili su oružje i tehnologiju režimu [[Sadam Husein|Sadama Huseina]] koji je htio osvojiti naftna polja u [[Huzestan]]u<ref>{{eng icon}} [http://web.archive.org/web/20070926131746/http://www.twq.com/07winter/docs/07winter_bradley.pdf « Iran’s Ethnic Tinderbox »], John R. Bradley, ''The Washington Quarterly'', hiver 2006-2007</ref>. Članovi Reganove administracije potajno su prodavali oružje i dijelove Iranu, što je poznato pod nazivom [[Iran-Contra afera]]. Iran je pristao na poštovanje prekida vatre kojeg je zahtijevala 598 rezolucija [[Vijeće Sigurnosti|Vijeća sigurnosti UN-a]] [[20. 7.]] [[1987]]. godine. Dana [[15. 8.]] [[1990]]. Sadam Husein je pristao vratiti se na dogovore iz Alžira iz 1975., tj. ''[[status quo ante bellum]]''.
 
Nakon Homeinijeve smrti [[3. 6.]] [[1989.]], [[Vijeće stručnjaka]] prihvatilo je [[Ali Hamenei|Alija Hameneija]] kao [[Rahbar|vođu revolucije]]. Njegovim dolaskom na vlast ustav je promijenjen.
Red 389:
{{glavni|Iranski nuklearni program}}
[[Datoteka:Foreign Ministers of Germany, the US, Great Britain, France, Russia and China in Berlin discussing Iran nuclear program March 2006.jpg|mini|Ministarstva vanjskih poslova Francuske, Njemačke, SAD-a, Velike Britanije, Rusije i Kine tokom sastanka o iranskom nuklearnom programu u martu 2006.]]
[[Iranski nuklearni program]] postao je predmet velike rasprave između Irana i zapadnih zemalja. Uzrok je bio veliki jaz u političkim pogledima na program između Irana i zapadnih zemalja. Iranska javnost gleda na nuklearni program kao na način kojim bi se uvela raznolikost u iranske izvore energije, te kao način kojim bi se pojačala iranska međunarodna uloga<ref name="Barzin" />. Iranska javnost, praktički svi političari i vlada ujedinjeni su u tome da Iran mora razviti svoju nuklearnu industriju, jer ne može prihvatiti činjenicu da druge zemlje, kao [[Izrael]], [[Indija]] ili [[Pakistan]] imaju nuklearne programe, a Iran ga ne može imati<ref>{{fra icon}} [http://www.caucaz.com/home/breve_contenu.php?id=221 Les dessous du programme nucléaire iranien, Dossier Iran 9/10], Thierry Coville i François Gremy</ref>. Vlade zapadnih zemalja imaju mišljenje da ovaj nuklearni program u civilne svrhe ima skrivene namjere, te da će možda biti iskorišten za proizvodnju nuklearnog oružja<ref name="Barzin">{{fra icon}} [http://web.archive.org/web/20060523182718/http://www.payre.com/iran/theses/Political_Economy_of_the_Iranian_Nuclear_Industry.pdf L'économie politique de développement de l'énergie nucléaire en Iran], Nader Barzin, 2004. [[EHESS]] socio-ekonomska teza o razvoju, str.216.-218.</ref><ref>[http://www.diplomatie.gouv.fr/fr/pays-zones-geo_833/iran_420/question-nucleaire_4050/index.html Nucléaire iranien : réunion des directeurs politiques des ministères des Affaires étrangères des Six] 05/09/2006. Francusko ministarstvo vanjskih poslova</ref>. Iran je ratificirao sporazum o neširenju nuklearnog oružja [[1970]]. godine, prema kojim je obvezan ne proizvoditi i ne pokušavati nabaviti nuklearno oružje. Ipak, [[Međunarodna agencija za atomsku energiju]] vjeruje da je zbog iranske nesuradnje nemoguće provesti inspekcije tehnologije i ustvrditi rabi li se tehnologija u vojne svrhe, što stoji u izvještaju direktora agencije od 31. 8. 2006.<ref>{{eng icon}} [http://www.iaea.org/Publications/Documents/Board/2006/gov2006-53.pdf Izvještaj glavnog direktora IAEA-e o provođenu sporazuma o nuklearnom naoružanju u Iranu], [Međunarodna agencija za atomsku energiju, str. 5.</ref>.
 
=== Vojska ===