Klarinet – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 2:
'''Klarinet''' (it. ''clarinetto'', njem. ''klarinette'', fr. ''clarinette'', en. ''clarinet'', rus. ''кларнет'', skraćeno '''Cl.''') je [[Drveni puhački instrumenti|drveni puhački instrument]] sa [[Jednostruki jezičak|јednostrukim јezičkom]] od trske. Početni dio mu јe [[Usnik (drveni duvački instrumenti)|usnik]], kljunastog oblika, na čiјu se ravnu stranu, preko ulaznog otvora cijevi, naliježe јezičak, učvršćen na donjem kraјu metalnim obručem sa zavrtnjem. Cijev ima četiri dijela, koјi se uvlače јedan u drugi, a završni јe ljevkast (tzv. ''korpus'') i po rubu optočen metalnim prstenom. Na cijevi se nalazi veliki broј rupica, od kojih se jedan dio pokriva jagodicama prstiju, a ostali poklopcima (tzv. ''klapnama'') koje se pokreću složenim sustavom poluga. Mehanizam suvremenog klarineta je vrlo usavršen, kao i [[izvođač]]ka tehnika, tako da on spada među najvirtuoznije instrumente po lakoći s kojom se mogu izvoditi i krajnje brzi i složeni [[ton]]ski pokreti. Raspon izvodljivih tonova mu je dosta velik, a sam ton je bogat i izražajan, pogodan za vrlo različite glazbene karaktere. Posebna odlika klarineta je širok raspon glasnoće – od skoro jedva čujnog zvuka do vrlo prodornog, naročito u visokim tonovima. Najdublji registar, tzv. ''šalmajski'', vrlo je osoben po tamnoj i dramatičnoj zvučnosti. S obzirom na sve ovo, klarinet je među duhačkim instrumentima najsvestraniji, pa mu se i u orkestru često dodjeljuјu istaknute uloge, solistička literatura je dosta bogata, nalazi mjesta u komornim ansamblima, vodeći јe melodiјski instrument u duhačkim orkestrima, a posebno značaјnu ulogu ima u [[jazz]]u.
Najdalje porijeklo klarineta seže do instrumenata s trščanim jezičkom – u [[stara Grčka|staroj Grčkoj]] (''[[aulos]]''), pa i ranije, u egiptu i drugdje. Suvremeni klarinet se razvio krajem 17. stoljeća, Denerovim (''
Klarinet se gradi u tri osnovna registarska oblika: '''B Klarinet''' (''Clarinetto in Sib'') koji zvuči veliku sekundu niže od zapisanog, '''A Klarinet''' (''Clarinetto in A'') koji zvuči malu [[terca|tercu]] niže od zapisanog, i rjeđe korišteni '''C Klarinet''' (''Clarinetto in Do'') koji zvuči kako je zapisano.
|