Verzija na datum 26 august 2014 u 12:50 uredi Rotlink (razgovor \| doprinos) Autopatroleri 2.588 izmena m fixing dead links ← Starija izmjena		Verzija na datum 29 august 2014 u 18:44 uredi poništi Rotlink (razgovor \| doprinos) Autopatroleri 2.588 izmena m fixing dead links Novija izmjena →
Red 50: Početkom [[21. stoljeće\|21. stoljeća]] uslužne djelatnosti činile su najveći postotak u iranskom [[BDP\|bruto domaćem proizvodu]] ([[BDP]]), zatim [[industrija]] ([[rudarstvo]] i proizvodnja), te [[poljoprivreda]]<ref name="IranCIA2011"/>. Nominalni [[BDP]] iznosio je 331.02 milijardi [[USD]] prema podacima [[Svjetska banka\|Svjetske banke]] iz [[2009.]] godine; 337,9 milijardi [[USD]] prema [[MMF]]-u za [[2010.]] godinu; odnosno 484 milijarde [[USD]] prema iranskim procjenama za [[2011.]] godinu<ref>{{eng icon}} {{cite web\|last=PressTV\|title=Iran GDP exceeds $484bn per annum\|publisher=PressTV.ir\|location=Tehran\|url=http://www.presstv.ir/detail/167500.html\|date=28. 2. 2011.\|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>. Prema podacima [[EIU]]-a očekuje se porast od 472 milijardi [[USD]] u [[2011.]], 545 milijardi [[USD]] u [[2012.]], 626 milijardi [[USD]] u [[2013.]], 705 milijardi [[USD]] u [[2014.]], te 804 milijarde [[USD]] u [[2015.]] godini.<ref>{{eng icon}} {{cite web\|last=Tehran Times\|url=http://www.tehrantimes.com/index_View.asp?code=231013\|title=Iran’s GDP up $44b: Economist\|publisher=TehranTimes.com\|location=Tehran\|date=28. 11. 2010.\|accessdate=21. 4. 2011}}</ref> [[BDP]] prema paritetu kupovne moći iznosi 863,5 milijardi [[USD]]<ref name="IranBDP3"/> odnosno 11.396 [[USD]]<ref name="IMFIran2010"/> po glavi stanovnika što je istovjetno [[Svijet\|svjetskom]] prosjeku, dok se u idućih pet godina očekuje udvostručenje BDP-a. Prema podacima [[Goldman Sachs]]a, ugledne [[SAD\|američke]] tvrtke za [[banka]]rska ulaganja i sigurnost, postoji velika mogućnost da [[Iran]] postane jedno od najvećih svjetskih ekonomija u [[21. stoljeće\|21. stoljeću]]<ref>{{eng icon}} {{cite web\|last=Wilson\|first=Dominic\|coauthors=Stupnytsk, Anna\|title= The N-11: More Than an Acronym\|url=http://www.chicagobooth.edu/alumni/clubs/pakistan/docs/next11dream-march%20'07-goldmansachs.pdf\|publisher=Goldman Sachs\|location=New York City\|date=28. 3. 2007.\|accessdate=21. 4. 2011\|archiveurl=http://web.archive.org/web/20090611224820/http://www.chicagobooth.edu/alumni/clubs/pakistan/docs/next11dream-march%20'07-goldmansachs.pdf\|archivedate=2009-06-11}}</ref>. {\| style="margin:1em; background:#f9f9f9; border:1px #aaa solid; border-collapse:collapse; font-size:90%;" Red 77: == Petogodišnji socijalno-ekonomski razvojni plan == Petogodišnji [[Planiranje (ekonomija)\|razvojni plan]] za razdoblje između [[2010.]] i [[2015.]] godine postavlja smjernice za državni [[Društvo\|društveno]]-[[Ekonomija\|ekonomski]] razvoj<ref>{{eng icon}} {{cite web\|last=Tehran Times\|title=Iran’s fifth development plan sees 12% inflation rate\|url=http://www.tehrantimes.com/Index_view.asp?code=203292\|publisher=TehranTimes.com\|location=Tehran\|date=14. 9. 2009.\|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>. Sam plan osmišljen je da stanovništvu omogući veći utjecaj i dijelom je „Vizije [[2025.]]”, strategije za dugoročni održivi rast<ref>{{eng icon}} {{cite web\|last=IJPH\|title=Iran’s Health Innovation and Science Development Plan by 2025\|url=http://journals.tums.ac.ir/upload_files/pdf/13322.pdf\|publisher=Iranian Journal of Public Health, Vol. 38, Suppl. 1\|location=Tehran\|year=2009.\|accessdate=21. 4. 2011\|archiveurl=http://web.archive.org/web/20110410034054/http://journals.tums.ac.ir/upload_files/pdf/13322.pdf\|archivedate=2011-04-10}}</ref>. Prema podacima [[MMF\|Međunarodnog monetarnog fonda]], [[Iran]] se nalazi u tranziciji između [[Planska ekonomija\|planske]] i [[Tržišna ekonomija\|tržišne]] [[Ekonomija\|ekonomije]]<ref>{{eng icon}} {{cite web\|last=Jbili\|first=Abdelali\|coauthors=Kramarenko, Vitali; Bailén, José\|title=Islamic Republic of Iran: Managing the Transition to a Market Economy\|url=http://www.imf.org/External/Pubs/NFT/2007/iran/market/market.pdf\|publisher=International Monetary Fund\|location=Washington D.C.\|date=1. 3. 2007.\|isbn=9781589064416\|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>. === Plan ekonomske reforme === Red 241: [[Datoteka:Iran NPP CIMG2451 m1.jpg\|thumb\|desno\|250px\|Maketa [[NE Bušer]] izgrađene [[2010.]] godine]] [[Iran]] je drugi u [[svijet]]u po zalihama [[Prirodni plin\|prirodnog plina]] (15%)<ref>{{eng icon}} {{cite web\|last=The World Factbook\|title=Natural Gas - Proved Reserves\|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2179rank.html\|publisher=The World Factbook\|location=USA\|year=2010.\|accessdate=21. 4. 2011}}</ref><ref name="DOE012010">{{eng icon}} {{cite web\|last=DOE\|title=Iran\|url=http://www.eia.doe.gov/countries/cab.cfm?fips=IR\|publisher=United States Department of Energy\|location=Washington D.C.\|date=januar 2010.\|accessdate=21. 4. 2011}}</ref> odnosno treći u svijetu po zalihama [[Nafta\|nafte]] (10%)<ref name="DOE012010"/><ref>{{eng icon}} {{cite web\|last=The World Factbook\|title=Oil - Proved Reserves\|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2178rank.html\|publisher=The World Factbook\|location=USA\|year=2010.\|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>. [[Termoelektrana\|Termoelektrane]] na naftu, plin i [[ugljen]] zajedno s [[Nuklearna elektrana\|nuklearnom elektranom]] u [[Bušer]]u, [[hidroelektrana]]ma i drugim [[elektrana]]ma koje koriste [[Obnovljivi izvori energije\|obnovljive izvore energije]] zadovoljavaju zemlju [[Električna energija\|eletričnom energijom]]<ref name="DOE012010"/>. Godišnje rasipanje [[Energija\|energije]] procjenjuje se između šest i sedam milijardi [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{cite web\|last=Payvand News\|title=Energy Wastage In Iran Equals 6-7 Billion Dallars Per Year\|url=http://www.payvand.com/news/08/oct/1303.html\|publisher=Islamic Republic News Agency\|location=Tehran\|date=30. 10. 2008.\|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>, dok je energetska potrošnja mnogo veća od svjetskog prosjeka<ref>{{eng icon}} {{cite web\|last=BP\|title=BP Statistical Review of World Energy\|url=http://www.bp.com/liveassets/bp_internet/globalbp/globalbp_uk_english/reports_and_publications/statistical_energy_review_2008/STAGING/local_assets/2010_downloads/statistical_review_of_world_energy_full_report_2010.pdf\|publisher=British Petroleum\|location=London\|date=juni 2010.\|accessdate=21. 4. 2011\|archiveurl=http://web.archive.org/web/20100630210655/http://www.bp.com/liveassets/bp_internet/globalbp/globalbp_uk_english/reports_and_publications/statistical_energy_review_2008/STAGING/local_assets/2010_downloads/statistical_review_of_world_energy_full_report_2010.pdf\|archivedate=2010-06-30}}</ref>. U [[2008.]] godini iranska vlada isplatila je 84 milijardi [[USD]] subvencija za naftu, plin i električnu energiju<ref>{{eng icon}} {{cite web\|last=NITC\|title=Energy Subsidies Reach $84b\|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3111/html/economy.htm\|publisher=Iran Daily\|location=Tehran\|date=27. 4. 2008.\|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>. Iran godišnje troši oko 140 milijardi m³ godišnje (najviše nakon [[SAD]]-a i [[Rusija\|Rusije]])<ref>{{eng icon}} {{cite web\|last=The World Factbook\|title=Natural Gas - Consumption\|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2181rank.html\|publisher=The World Factbook\|location=USA\|year=2009.\|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>, uz najveći porast potrošnje u svijetu. Godine [[2010.]] uz [[Rusija\|rusku]] pomoć otvorena je prva iranska [[nuklearna elektrana]]<ref>{{eng icon}} {{cite web\|last=PressTV\|title=Iran: Bushehr launch peaceful symbol\|url=http://www.presstv.ir/detail/139502.html\|publisher=PressTV.ir\|location=Tehran\|date=11. 8. 2010.\|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>, dok je u planu izgradnja dodatnih 19 diljem zemlje<ref>{{eng icon}} {{cite web\|last=AP\|title=Iran plans 19 more nuclear plants\|url=http://articles.latimes.com/2007/dec/25/world/fg-iran25\|publisher=Los Angeles Times\|location=Los Angeles\|date=25. 12. 2007.\|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>. Iran je među glavnim izvoznicima [[Nafta\|nafte]] još od [[1913.]] godine. Najznačajnija nalazišta smještena su u jugozapadnom dijelu zemlje zapadno od [[Zagros]]a, odnosno u [[Iranske pokrajine\|pokrajinama]] [[Ilam (pokrajina)\|Ilamu]], [[Huzestan]]u, [[Bušer (pokrajina)\|Bušeru]], [[Hormuzgan]]u i [[Fars]]u. Velika naftna i plinska polja također se nalaze i na području [[Perzijski zaljev\|Perzijskog zaljeva]]. Godine [[1978.]] Iran je bio četvrti najveći proizvođač [[Nafta\|nafte]] u [[svijet]]u, odnosno drugi najveći [[OPEC]]-ov proizvođač i izvoznik<ref>{{eng icon}} {{cite web\|last=Pars Times\|title=Iran: The Economy\|url=http://www.parstimes.com/history/economy.html\|publisher=The Library of Congress Country Studies\|location=Washington D.C.\|date=decembar 1987.\|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>. Nakon [[Iranska revolucija\|revolucije]] iz [[1979.]] godine nova vlada smanjila je proizvodnju u skladu s politikom dugoročnog očuvanja izvora, a nagli pad proizvodnje nadalje je zabilježen tijekom [[Iransko-irački rat\|iransko-iračkog rata]] tijekom kojeg su [[Irak\|iračke]] i [[SAD\|američke]] oružane snage [[Bombardiranje\|bombardirale]] iranske [[Rafinerija nafte\|rafinerije]]. Kasnih [[1980-ih]] godina proizvodnja nafte raste, što je uvjetovano obnovom infrastrukture kao i novootkrivenim nalazištima u [[Perzijski zaljev\|Perzijskom zaljevu]]. Godine [[2004.]] proizvodnja nafte dosegla je 1,4 milijarde [[barel]]a godišnje čime je ostvaren neto profit od 50 milijardi [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{cite web\|last=AP\|title=Iran oil industry founders, report says\|url=http://seattletimes.nwsource.com/html/nationworld/2003494872_iranoil26.html\|publisher=The Seattle Times\|location=Seattle\|date=26. 12. 2006.\|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>, dok se [[2009.]] godine proizvodnja povećala na 1.53 milijarde [[barel]]a. Krajem [[2000-ih]] godina [[Iran]] je s [[Kina\|Kinom]]<ref>{{eng icon}} {{cite web\|last=CRI\|title=China, Iran sign biggest oil & gas deal\|url=http://www.chinadaily.com.cn/english/doc/2004-10/31/content_387140.htm\|publisher=China Daily\|location=Beijing, China\|date=31. 10. 2004.\|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>, [[Rusija\|Rusijom]]<ref>{{eng icon}} {{cite web\|last=JP\|title=Iran and Russia sign major oil deal\|url=http://fr.jpost.com/servlet/Satellite?cid=1215330962516&pagename=JPost/JPArticle/ShowFull\|publisher=Jerusalem Post\|location=Jerusalem\|date=14. 7. 2008.\|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>, [[Indija\|Indijom]]<ref>{{eng icon}} {{cite web\|last=Rediff\|title=OVL-Hinduja plan $20 bn investment in Iran, India\|url=http://in.rediff.com/money/2008/jan/04ongc.htm\|publisher=Rediff Business\|location=Mumbai, India\|date=4. 1. 2008.\|accessdate=21. 4. 2011}}</ref> i [[Malezija\|Malezijom]]<ref>{{eng icon}} {{cite web\|last=China Daily\|title=Iran, Malaysia sign $16b oil deal\|url=http://www.chinadaily.com.cn/world/2007-12/27/content_6351901.htm\|publisher=China Daily\|location=Beijing, China\|date=27. 12. 2007.\|accessdate=21. 4. 2011}}</ref> sklopio brojne ugovore na području naftne infrastrukture čija je vrijednost više desetaka milijardi [[USD]]. Iran u domaćim pogonima trenutačno proizvodi 70-80% potrebne opreme za istraživanje, proizvodnju i transport [[Fosilna goriva\|fosilnih goriva]]<ref>Vidi:<br />• {{eng icon}} {{cite web\|last=Trend\|title=FM: Iran produces major equipment for its oil and gas industry\|url=http://en.trend.az/capital/energy/1757093.html\|publisher=Trend News Agency\|location=Baku, Azerbaijan\|date=27. 9. 2010.\|accessdate=21. 4. 2011}}<br />• {{eng icon}} {{cite web\|last=Fars News\|title=Equipment Needs in Iran's Oil, Gas Industries Mostly Supplied Domestically\|url=http://english.farsnews.com/newstext.php?nn=8907041206\|publisher=Fars News Agency\|location=Tehran\|date=26. 9. 2010.\|accessdate=21. 4. 2011\|archiveurl=https://archive.is/99CX\|archivedate=2012-07-08}}<br />• {{eng icon}} {{cite web\|last=Shana\|title=Share of domestically made equipments on the rise\|url=http://www.shana.ir/155561-en.html\|publisher=Shana.ir\|location=Tehran\|date=18. 7. 2010.\|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>. Prema procjenama iranskih službenika, nakon dovršetka radova na infrastrukturi zarada od [[Nafta\|nafte]] i [[Prirodni plin\|prirodnog plina]] će u [[2015.]] godini dosegnuti 250 milijardi [[USD]]<ref name="Payvand22122010"/>. Red 366: [[Mediji\|Medije]] u zemlji čine brojne službene [[Novine\|novinske]] agencije, veliki broj dnevnih [[Novine\|novina]] i [[časopis]]a, službeni i privatni [[TV\|televizijski]] kanali odnosno [[Radio\|radijske]] stanice. U [[2009.]] godini na 1000 stanovnika postojalo je 331 [[Telefon\|fiksnih]] odnosno 675 [[Mobitel\|mobilnih]] telefonskih linija<ref name="IranCIA2011"/>. Broj [[Osobno računalo\|osobnih računala]] naglo se povećao sredinom [[1990-ih]] godina, nakon čega počinje i snažan rast broja korisnika [[internet]]a koji je [[2010.]] godine iznosio približno 33,200.000 (oko 50% ukupnog stanovništva)<ref>{{eng icon}} {{cite web\|last=Internet World Stats\|title=Iran\|url=http://www.internetworldstats.com/me/ir.htm\|publisher=Miniwatts Marketing Group\|location=Bogota, Colombia\|year=2010.\|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>. Također, Iran je sa 700.000 [[blog]]ova treća zemlja u svijetu<ref>{{eng icon}} {{cite web\|last=Joffe-Walt\|first=Benjamin\|title=Hackers take Iran's civil war online\|url=http://www.jpost.com/International/Article.aspx?id=167963\|publisher=Jerusalem Post\|location=Jerusalem\|date=2. 6. 2010.\|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>. Godine [[2006.]] u zemlji je postojalo 1223 [[pružatelj internet usluga]] (ISP) od čega su svi u privatnom vlasništvu<ref>{{eng icon}} {{cite web\|last=Austrade\|title=Information and communications technology (ICT) to Iran\|url=http://web.archive.org/web/20080727015312/http://www.austrade.gov.au/ICT-to-Iran/default.aspx\|publisher=Australian Trade Commission\|location=Sydney, Australia\|date=4. 6. 2008.\|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>, a prihodi od [[internet]]a se za istu godinu procjenjuju na 1,2 milijarde [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{cite web\|last=NITC\|title=Privatization of Telecom Companies\|url=http://web.archive.org/web/20080219133406/http://www.iran-daily.com/1385/2681/html/focus.htm\|publisher=Iran Daily\|location=Tehran\|date=9. 10. 2006.\|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>. Prema podacima [[Svjetska banka\|Svjetske banke]], [[komunikacije]] i [[informatička tehnologija]] čine 1,4% udjela u iranskom [[BDP]]-u iz [[2008.]] godine<ref>{{eng icon}} {{cite web\|last=World Bank\|title=ICT At-a-Glance: Iran\|url=http://devdata.worldbank.org/ict/irn_ict.pdf\|publisher=The World Bank\|location=Washington D.C.\|year=2008.\|accessdate=21. 4. 2011\|archiveurl=http://web.archive.org/web/20051215045113/http://devdata.worldbank.org/ict/irn_ict.pdf\|archivedate=2005-12-15}}</ref>. U navedenim ekonomskim granama zaposleno je oko 150.000 ljudi, uključujući 20.000 u industriji [[softver]]a<ref name="EIUIT2008">{{eng icon}} {{cite web\|last=EIU\|title=Iran: Telecoms and technology background\|url=http://www.ebusinessforum.com/index.asp?layout=newdebi&country_id=IR\|publisher=Economist Intelligence Unit\|location=London\|year=2008.\|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>. U [[2002.]] godini u zemlji je bilo registrirano 1200 tvrtki za informatičku tehnologiju, od čega je 200 bilo uključeno u razvoj softvera tj. programske podrške<ref name="EIUIT2008"/>. Iranski izvoz softvera u [[2008.]] godini iznosio je 60 milijuna [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{cite web\|last=ITP\|title=Iran software export market nearing $60 million\|url=http://www.itp.net/542560-iran-software-export-market-to-hit-60-million\|publisher=ITP.net\|location=UAE\|date=4. 1. 2009.\|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>. Krajem [[2009.]] godine iransko telekomunikacijsko tržište zabilježilo je prihode od 9,2 milijarde [[USD]], dok se [[2014.]] godine uz trenutni rast od 6,9% očekuje povećanje na 12,9 milijardi [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{cite web\|last=Campbell\|first=Susan J.\|title=Iran Telecom Market Expected to Reach $12.9 Billion by 2014: Report\|url=http://voice-quality.tmcnet.com/topics/phone-service/articles/73387-iran-telecom-market-expected-reach-129-billion-2014.htm\|publisher=Voice Quality\|location=Norwalk, Connecticut\|date=22. 1. 2010.\|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>. :'''''Dodatak''''': [[Iran u internacionalnim statistikama#Komunikacije\|Iran u internacionalnim statistikama: Komunikacije]] Red 476: * {{eng icon}} {{cite web\|last=DeRosa\|first=Dean A.\|coauthors=Hufbauer, Gary Clyde\|title=Normalization of Economic Relations - Consequences for Iran’s Economy and the United States\|url=http://www.nftc.org/default/trade/NFTC%20Iran%20Normalizaton%20Book.pdf\|publisher=National Foreign Trade Council\|location=Washington D.C.\|date=21. 11. 2008.\|accessdate=21. 4. 2011}} * {{eng icon}} {{cite web\|last=Wilson\|first=Dominic\|coauthors=Stupnytsk, Anna\|title= The N-11: More Than an Acronym\|url=http://www.chicagobooth.edu/alumni/clubs/pakistan/docs/next11dream-march%20%2707-goldmansachs.pdf\|publisher=Goldman Sachs\|location=New York City\|date=28. 3. 2007.\|accessdate=21. 4. 2011\|archiveurl=http://web.archive.org/web/20090611224820/http://www.chicagobooth.edu/alumni/clubs/pakistan/docs/next11dream-march%20'07-goldmansachs.pdf\|archivedate=2009-06-11}} * {{eng icon}} {{cite web\|author=UNIDO\|title=Islamic Republic of Iran\|url=http://www.unido.org/fileadmin/user_media/Publications/Pub_free/Strategy_document_to_enhance_contribution_of_efficient_and_competitive_SME_sector%20_in_Iran.pdf\|publisher=United Nations Industrial Development Organization\|location=Vienna, Austria\|date=februar 2003.\|accessdate=21. 4. 2011}} * {{eng icon}} {{cite web\|last=World Bank\|title=Islamic Republic of Iran Services for Agriculture and Rural Development\|url=http://www-wds.worldbank.org/external/default/WDSContentServer/WDSP/IB/1994/06/20/000009265_3961004234937/Rendered/PDF/multi_page.pdf\|publisher=The World Bank\|location=Washington D.C.\|date=20. 6. 1994.\|accessdate=21. 4. 2011}}

Ekonomija Irana – razlika između verzija