Harry S. Truman – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Rjecina2 (razgovor | doprinos)
još jedan važan političar 20 vijeka
Rjecina2 (razgovor | doprinos)
mNema sažetka izmjene
Red 17:
|-
|'''Datum rođenja:'''
|[[8. svibnja5.]] [[1884]].
|-
|'''Mjesto Rođenja:'''
Red 23:
|-
|'''Datum smrti:'''
|[[26. prosinca12.]] [[1972]].
|-
|'''Mjesto Smrti:'''
Red 40:
'''Harry S. Truman''' ([[Lamar]], [[Missouri]], [[8.5.]] [[1884]]. – [[Kansas City]], [[Missouri]], [[26.12.]] [[1972]].) je bio američki političar i 33. predsjednik SAD-a (1945. – 1953.) i 34. potpredsjednik SAD-a, nasljednik [[Franklin Delano Roosevelt|Franklina Delana Roosevelta]]. U domaćoj politici, Truman se suočio sa mnogim izazovima: burna pretvorba ekonomije obilježena velikim oskudicama i brojnim štrajkovima, te prolazak [[Taft-Hartley]]a pored njegova veta.<ref>[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,869269,00.html članak iz ''Timea'' iz 1959. koji se odnosi na Trumanov veto: TAFT-HARTLEY AKT: KAKO RADI I KAKO JE RADIO</ref> Nakon iznenađujuće pobjede na izborima [[1948]].<ref>Najveće iznenađenje u američkoj političkoj povijesti: Harry Truman i izbori iz 1948., Ken Hechler, George M. Elsey: ''Studije iz Bijele kuće'', zima 2006.</ref>, nije bio uspješan u provođenju svog ''[[Fair Deal]]'' programa.<ref>[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,801882,00.html ''Time'' iz 1949.: UMJETNOST MOGUĆEG]</ref> Koristio je izvršne naredbe kako bi započeo [[desegregacija|desegregaciju]] američke vojske<ref>[http://www.ourdocuments.gov/doc.php?flash=true&doc=84 Izvršna naredba 9981: Desegregacija američke vojske (1948.)]</ref> i kako bi započeo niz testova vjernosti kako bi izbacio stotine simpatizera [[komunizam|komunizma]] iz vlade.<ref>[http://coursesa.matrix.msu.edu/~hst203/documents/loyal.html Izvršna naredba 9300 (1947.)]</ref> No, snažno se protivio obaveznim prisegama vjernosti za vladine zaposlenike<ref>Newman, Roger K.: Hugo Black: Biografija',' Fordham University Press, 1997., str. 382.: Trumanova želja da "zaustavi nešto još gore" provodeći svoj program testa odanosti.</ref>, stav koji je njegovu vladu stavio na metu kritika koje su je optuživale da je blaga prema komunizmu. Korupcija u njegovoj vladi došla je do njegova kabineta i zaposlenika Bijele kuće. U jednom od mnogih skandala, 166 radnika je dalo otkaz ili je otpušteno naknadno zbog financijskog nepoštivanja u [[IRS]]-u.<ref>Neovisni sud:pogled iznutra, ''Georgetown Law Journal'', srpanj 1998., Donald C. Smaltz</ref> Republikanci su korupciju stavili na vrh liste problema u svojoj kampanji iz [[1952]].<ref>[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,867099-3,00.html ''Time'' iz 1956.: KORUPCIJSKI PROBLEM: PANDORINA KUTIJA, referira na predsjedničku kampanju 1952.]</ref>
 
Trumanovo predsjedništvo bilo je prepuno događaja što se tiče vanjskih poslova, kapitulacija [[Treći ReichNemačka|Trećeg ReichaNemačke]], [[atomsko bombardiranje Hirošime i Nagasakija]], kapitulacija [[Japan]]a, kraj [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], osnivanje [[UN|Ujedinjenih Naroda]], [[Marshallov plan]] o obnovi Europe, [[Trumanova doktrina]] o zaustavljanju širenja komunizma, početak [[Hladni rat|Hladnog rata]], stvaranje [[NATO]]-a i [[Korejski rat]]. Taj rat je postao situacija bez pobjednika u kojoj je poginulo preko 30,000 Amerikanaca.<ref>[http://www.korean-war.com/miakia.html]</ref> Nakon obećanja da „će posjetiti Koreju“<ref>Hurwood, Bernhardt J, i Gosfield, Frank: Koreja: Zemlja 38. paralele ''Parents Magazine Press'', 1969.str.123</ref> i stavljanjem prioriteta na rješavanje tzv. „nereda u Washingtonu“<ref>[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,816934-1,00.html ''Time'' 1952.:DALEKI ZAPAD]</ref>, republikanac [[Dwight David Eisenhower]] je prekinuo 20-godišnju vlast demokrata porazivši Trumanovog izbora za kandidata demokrata [[Adlai Stevenson|Adlaia Stevensona]] na predsjedničkim izborima [[1953]]. U mirovini, Truman je napisao svoje ''Memoare''.
 
Truman, čije je ponašanje bilo drugačije nego ono njegovog patricijskog prethodnika [[Franklin Delano Roosevelt|Franklin Delana Roosvelta]], je bio narodni, skromni predsjednik. Popularizirao je mnoge narodne poslovice i izreke za svog mandata.<ref>McCullough, David: Truman (1992.), biografija, str. 717.</ref> Nadvisio je sva mala očekivanja koja su mu mnogi politički promatrači nametnuli gledajući njegova prethodnika, od kojega se jako puno očekivalo. Truman je iz trke za svoj 3. mandat ispao izgubivši primarne izbore u [[New Hampshire]]u.<ref> Paul T. David, ''Politika nominiranja predsjednika'' (1954.) 1. izdanje: str. 33-40.</ref> Jedno vrijeme za njegova mandata mišljenje javnosti o njemu bilo je najniže zabilježeno do danas<ref>[http://137.99.36.203/CFIDE/roper/presidential/webroot/presidential_rating.cfm]</ref>, no učenjaci ga danas rangiraju kao jednog od najboljih američkih predsjednika (uglavnom 8.). Trumanova legendarna, ali iznenađujuća pobjeda, na izborima [[1948]]. često je spominjana od strane nefavoriziranih političara.
Red 47:
== Rani život ==
 
[[Datoteka:Harry ca. 1897.jpg|mini|thumb|Truman u dobi od 13 godina]]
Harry S. Truman rođen je [[8.5.]] [[1884]]. u [[Lamar]]u kao drugo dijete Johna Andersona Trumana i Marthe Ellen Young Truman. Njegovi djedovi, Anderson Shipp Truman i Solomon Young nisu se mogli složiti oko Harryevog srednjeg imena, pa mu je dat srednji inicijal '''S''', koji je označavao ili Shipp ili Solomon, ovisno s čije strane obitelji je član pitao. Uskoro mu se rodio brat John Vivian (1886. - 1965.), a tri godine nakon njega i sestra Mary Jane Truman (1889. - 1978.).
 
Red 61:
 
=== Prvi svjetski rat ===
[[Datoteka:Harry S. Truman WW I.jpg|mini|200pxTrumanthumb|Truman u vojnoj odoriuniformi oko [[1918]].]]
Truman je bio na popisu članova Missourijske Nacionalne Garde od [[1905]]., a služio je do [[1911]]. Ulaskom SAD-a u [[Prvi svjetski rat]] [[1917]]., Truman se ponovno pridružio gardi. Na sistematskom pregledu [[1905]]. njegov vid bio je u lošem stanju. Po nekim izvještajima prošao je tajno tako što je napamet naučio ploču za vid.<ref>http://www.trumanlibrary.org/anniversaries/nationalguard.htm</ref>
 
Red 151:
 
Kao [[Woodrow Wilson|Wilsonijanski]] internacionalist, Truman je snažno podržavao stvaranje [[UN|Ujedinjenih Naroda]], te je uključio bivšu prvu damu [[Eleanor Roosevelt]] u delegaciji na prvoj [[Glavna skupština UN-a|Glavnoj skupštini UN-a]] da bi zadovoljio javnu želju za mir nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Suočen s komunističkom napuštanjem demokracije što je dogovoreno na [[Potsdamska konferencija|Potsdamskoj konferenciji]], te komunističkom prodiranjem u [[Grčka|Grčku]] i [[Turska|Tursku]] što je sugestiralo glad za globalnom dominacijom, Truman i njegovi suradnici za vanjske poslove ubrzo su shvatili da [[Sovjetski Savez]] nema jednake interese kao i [[SAD]]. Trumanova administracija artikulirala je povećavajuće probleme protiv Sovjeta.
[[Datoteka:Truman_desk.jpg|okvirthumb|Predsjednik Truman iznosi svoju doktrinu o ograničavanju utjecaja komunizma]]
Iako nije bio posebno stručan u vanjskoj politici, a opozicijski republikanci su imali većinu u [[Kongres SAD|Kongresu]], Truman je uspio dobiti potporu i za [[Trumanova doktrina|Trumanovu doktrinu]] i za [[Marshallov plan]]. Da bi nagovorio Kongres da odobri toliku količinu novca da se Europa ekonomski obnovi, Truman je koristio ideološki argument, u kojem je rekao da se [[komunizam]] širi u ekonomski nerazvijenim zemljama. Njegov cilj je bio da "na smrt preplaši Kongres".<ref> Ole R. Holsti, ''Javno mišljenje i američka vanjska politika'' (1996.) str. 214.</ref> Da bi ojačao SAD tijekom [[Hladni rat|Hladnog rata]] u borbi protiv [[komunizam|komunizma]], Truman je potpisao [[Akt o državnoj sigurnosti iz 1947.]] i reorganizirao je američku vojsku stvorivši [[Ministarstvo obrane SAD-a|Ministarstvo obrane]], [[CIA|CIA-u]], [[Američko ratno zrakoplovstvo]] (neovisno od [[Američka vojska|američke vojske]]) i [[Odbor za nacionalnu sigurnost]].