Otvori glavni meni

Izmjene

Dodano 77.915 bajtova ,  prije 8 godina
još jedan važan političar 20 vijeka
|}
 
'''Harry S. Truman''' ([[Lamar]], [[Missouri]], [[8.5.]] [[1884]]. – [[Kansas City]], [[Missouri]], [[26.12.]] [[1972]].) je bio američki političar i 33. predsjednik SAD-a (1945. – 1953.) i 34. potpredsjednik SAD-a, nasljednik [[Franklin Delano Roosevelt|Franklina Delana Roosevelta]]. U domaćoj politici, Truman se suočio sa mnogim izazovima: burna pretvorba ekonomije obilježena velikim oskudicama i brojnim štrajkovima, te prolazak [[Taft-Hartley]]a pored njegova veta.<ref>[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,869269,00.html članak iz ''Timea'' iz 1959. koji se odnosi na Trumanov veto: TAFT-HARTLEY AKT: KAKO RADI I KAKO JE RADIO</ref> Nakon iznenađujuće pobjede na izborima [[1948]].<ref>Najveće iznenađenje u američkoj političkoj povijesti: Harry Truman i izbori iz 1948., Ken Hechler, George M. Elsey: ''Studije iz Bijele kuće'', zima 2006.</ref>, nije bio uspješan u provođenju svog ''[[Fair Deal]]'' programa.<ref>[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,801882,00.html ''Time'' iz 1949.: UMJETNOST MOGUĆEG]</ref> Koristio je izvršne naredbe kako bi započeo [[desegregacija|desegregaciju]] američke vojske<ref>[http://www.ourdocuments.gov/doc.php?flash=true&doc=84 Izvršna naredba 9981: Desegregacija američke vojske (1948.)]</ref> i kako bi započeo niz testova vjernosti kako bi izbacio stotine simpatizera [[komunizam|komunizma]] iz vlade.<ref>[http://coursesa.matrix.msu.edu/~hst203/documents/loyal.html Izvršna naredba 9300 (1947.)]</ref> No, snažno se protivio obaveznim prisegama vjernosti za vladine zaposlenike<ref>Newman, Roger K.: Hugo Black: Biografija',' Fordham University Press, 1997., str. 382.: Trumanova želja da "zaustavi nešto još gore" provodeći svoj program testa odanosti.</ref>, stav koji je njegovu vladu stavio na metu kritika koje su je optuživale da je blaga prema komunizmu. Korupcija u njegovoj vladi došla je do njegova kabineta i zaposlenika Bijele kuće. U jednom od mnogih skandala, 166 radnika je dalo otkaz ili je otpušteno naknadno zbog financijskog nepoštivanja u [[IRS]]-u.<ref>Neovisni sud:pogled iznutra, ''Georgetown Law Journal'', srpanj 1998., Donald C. Smaltz</ref> Republikanci su korupciju stavili na vrh liste problema u svojoj kampanji iz [[1952]].<ref>[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,867099-3,00.html ''Time'' iz 1956.: KORUPCIJSKI PROBLEM: PANDORINA KUTIJA, referira na predsjedničku kampanju 1952.]</ref>
'''Harry S. Truman''' ([[Lamar]], [[Missouri]], [[8. svibnja]] [[1884]]. - [[Kansas City]], Missouri, [[26. prosinca]] [[1972]].), [[SAD|američki]] [[političar]] i [[predsjednici Sjedinjenih Američkih Država|predsjednik]] [[SAD]]-a
 
Trumanovo predsjedništvo bilo je prepuno događaja što se tiče vanjskih poslova, kapitulacija [[Treći Reich|Trećeg Reicha]], [[atomsko bombardiranje Hirošime i Nagasakija]], kapitulacija [[Japan]]a, kraj [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], osnivanje [[UN|Ujedinjenih Naroda]], [[Marshallov plan]] o obnovi Europe, [[Trumanova doktrina]] o zaustavljanju širenja komunizma, početak [[Hladni rat|Hladnog rata]], stvaranje [[NATO]]-a i [[Korejski rat]]. Taj rat je postao situacija bez pobjednika u kojoj je poginulo preko 30,000 Amerikanaca.<ref>[http://www.korean-war.com/miakia.html]</ref> Nakon obećanja da „će posjetiti Koreju“<ref>Hurwood, Bernhardt J, i Gosfield, Frank: Koreja: Zemlja 38. paralele ''Parents Magazine Press'', 1969.str.123</ref> i stavljanjem prioriteta na rješavanje tzv. „nereda u Washingtonu“<ref>[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,816934-1,00.html ''Time'' 1952.:DALEKI ZAPAD]</ref>, republikanac [[Dwight David Eisenhower]] je prekinuo 20-godišnju vlast demokrata porazivši Trumanovog izbora za kandidata demokrata [[Adlai Stevenson|Adlaia Stevensona]] na predsjedničkim izborima [[1953]]. U mirovini, Truman je napisao svoje ''Memoare''.
Harry S. Truman jedan od vođa [[Demokratska stranka|Demokratske stranke]]; a poslije smrti presjednika [[Franklin Delano Roosevelt|Roosevelta]] u travnju [[1945]]. godine, postao je presjednik 33. Predsjednik SAD-a. Ponovo je izabran [[1948]]. godine i ostao na tom položaju do 1953. godine. Opredijelio se za politiku interesa monopola SAD. Za vrijeme njegove incijative priznata je država [[Izrael]] te formiranje [[NATO|Sjevero-atlanskog saveza]] (NATO).
 
Truman, čije je ponašanje bilo drugačije nego ono njegovog patricijskog prethodnika [[Franklin Delano Roosevelt|Franklin Delana Roosvelta]], je bio narodni, skromni predsjednik. Popularizirao je mnoge narodne poslovice i izreke za svog mandata.<ref>McCullough, David: Truman (1992.), biografija, str. 717.</ref> Nadvisio je sva mala očekivanja koja su mu mnogi politički promatrači nametnuli gledajući njegova prethodnika, od kojega se jako puno očekivalo. Truman je iz trke za svoj 3. mandat ispao izgubivši primarne izbore u [[New Hampshire]]u.<ref> Paul T. David, ''Politika nominiranja predsjednika'' (1954.) 1. izdanje: str. 33-40.</ref> Jedno vrijeme za njegova mandata mišljenje javnosti o njemu bilo je najniže zabilježeno do danas<ref>[http://137.99.36.203/CFIDE/roper/presidential/webroot/presidential_rating.cfm]</ref>, no učenjaci ga danas rangiraju kao jednog od najboljih američkih predsjednika (uglavnom 8.). Trumanova legendarna, ali iznenađujuća pobjeda, na izborima [[1948]]. često je spominjana od strane nefavoriziranih političara.
== Biografija ==
 
Rodio se u skromnoj obitelji u Missouriju i živio kao farmer sve do izbijanja [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], kada se sprijateljio s Thomasom Prendergastom, koji će postati najmoćniji političar u Missouriju i pomoći Trumanu kada se nekoliko godina kasnije bude počeo baviti politikom. Godine [[1936]]. Truman je izabran u [[Senat SAD|američki Senat]]. S vremenom je stekao veliku popularnost i za izbore godine [[1944]]. [[Franklin Delano Roosevelt|Franklin D. Roosevelt]] ga je odabrao za potpredsjedničkog kandidata. Roosevelt je te izbore dobio i umro nekoliko mjeseci kasnije, zbog čega je Truman postao predsjednik.
 
== Rani život ==
Prvi mjeseci njegove administracije su bili obilježeni završetkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], kojeg je nastojao ubrzati odlukom da se na Japan bace atomske bombe. Smatrajući da je [[SSSR]] iz rata izašao kao previše snažan, sa svojim bivšim saveznikom je započeo [[hladni rat]]. U tu svrhu je pokrenuo [[Marshallov plan]] zahvaljujući kome je relativno brzo obnovljena ratom opustošena [[Zapadna Europa]]. S obzirom da mu je najbolji prijatelj iz ranih dana bio cionist, Truman je postao jedna od ključnih ličnosti u stvaranju države [[Izrael]]a. Na unutrašnjem planu je vodio liberalnu politiku, nadovezujući se na Rooseveltov [[New Deal]]. Njegovom odlukom je u vojsci SAD ukinuta rasna segregacija, što je poslužilo kao poticaj pokretu za građanska prava crnaca.
 
[[Datoteka:Harry ca. 1897.jpg|mini|Truman u dobi od 13 godina]]
Godine [[1948]]. je izabran za predsjednika, iako su mu do posljednjeg trenutka svi predviđali poraz. Godinu dana kasnije komunisti su preuzeli vlast u [[Kina|Kini]], a [[1950]]. je invazija [[Sjeverna Koreja|Sjeverne]] na [[Južna Koreja|Južnu Koreju]] označila početak [[Korejski rat|Korejskog rata]] u kojem će SAD intervenirati na strani Južne Koreje. Tom prilikom se sukobio s generalom [[Douglas MacArthur|Douglasom McArthurom]] po pitanju upotrebe nuklearnog oružja i proširenja rata na NR Kinu.
Harry S. Truman rođen je [[8.5.]] [[1884]]. u [[Lamar]]u kao drugo dijete Johna Andersona Trumana i Marthe Ellen Young Truman. Njegovi djedovi, Anderson Shipp Truman i Solomon Young nisu se mogli složiti oko Harryevog srednjeg imena, pa mu je dat srednji inicijal '''S''', koji je označavao ili Shipp ili Solomon, ovisno s čije strane obitelji je član pitao. Uskoro mu se rodio brat John Vivian (1886. - 1965.), a tri godine nakon njega i sestra Mary Jane Truman (1889. - 1978.).
 
NJegov otac bio je farmer i trgovac živom stokom. Obitelj je živjela u Lamaru sve dok Harry nije napunio 10 mjeseci. Tada su se preselili na farmu u [[Harrisonville]]u, pa u [[Belton]], pa na farmu njegovih praroditelja u [[Grandview]]u.<ref>
 
[http://www.trumanlibrary.org/kids/birthpla.htm "Birthplace of Harry S. Truman,"] Truman Presidential Museum & Library.</ref> Kada je Truman imao 6 godina njegova obitelj preselila se u [[Independence]], gdje je Truman išao prezbiterijansku školu, ali nije išao u redovnu, normalnu osnovnu školu do svoje osme godine.
 
Kao dijete Truman je imao 3 zanimacije: glazba, čitanje i povijest, sve tri potaknute od strane njegove majke. Truman je bio blizak sa svojom majkom sve do njezine smrti, a čak i kao predsjednik je tražio njezine savjete.<ref name="Oshinsky">Oshinsky, David M. "Harry S. Truman." Američko predsjedništvo: Autoritativna referenca. Ed. Alan Brinkley i Davis Dyer. New York: Houghton Mifflin Company, 2004. 365-380. </ref> Svako jutro bi se budio u 5 sati da bi vježbao klavir i išao bi u gradsko glazbeno kazalište dva puta tjedno, do svoje petnaeste godine.<ref>McCullough, str. 38</ref> Truman je također pročitao velik dio popularne povijesti. Nakon diplomiranja na školi u Independenceu, Truman je radio na željeznici u [[Santa Fe]]u, spavajući u kampovima blizu željeznice.<ref>http://www.trumanlibrary.org/whistlestop/trumanfile/drugstorearticle1.htm</ref> Od tada je radio niz dostavljačkih poslova. U Grandview se vratio [[1906]]., i bio je tamo do [[1917]]. kada je otišao u vojsku.
 
Do kraja svog života, Truman se nostalgično prisjećao godina koje je proveo na farmi, često i sa teatralnim efektima. Godine fizički zahtjevnog rada koje je proveo na Grandview bile su stvarne, ali i jedno formativno iskustvo. U tom periodu upoznao je [[Bess Wallace Truman|Bess Wallace]] koju je i zaprosio [[1911]], no ona ga je odbila. Truman je rekao da želi zaraditi više novca nego farmer da je idući put zaprosi. Idući put ju je zaprosio [[1918]]. kada se vratio kao satnik iz [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], i to uspješno.
 
On je bio jedini predsjednik koji je služio nakon [[1870]]., a da nije imao diplomu sa koledža: njegov slabi vid ga je spriječio da se upiše na [[West Point]], što je bio njegov san iz djetinjstva, a financije su ga spriječile da dobije diplomu negdje drugdje.<ref name="Oshinsky" /> Truman je studirao pravo 2 godine u [[Kansas City]]u tijekom [[1920-ih]]. Postao je počasni član Lamba Hi Alfa bratstva.
 
=== Prvi svjetski rat ===
[[Datoteka:Harry S. Truman WW I.jpg|mini|200pxTruman u vojnoj odori oko [[1918]].]]
Truman je bio na popisu članova Missourijske Nacionalne Garde od [[1905]]., a služio je do [[1911]]. Ulaskom SAD-a u [[Prvi svjetski rat]] [[1917]]., Truman se ponovno pridružio gardi. Na sistematskom pregledu [[1905]]. njegov vid bio je u lošem stanju. Po nekim izvještajima prošao je tajno tako što je napamet naučio ploču za vid.<ref>http://www.trumanlibrary.org/anniversaries/nationalguard.htm</ref>
 
Prije polaska u Francusku, Truman je poslan na [[Fort Sill]] u [[Oklahoma|Oklahomi]]. Vodio je kantinu sa svojim prijateljem [[Edward Jacobson|Edwardom Jacobsonom]], koji je imao iskustva kao nosač u [[Kansas City]]u. Još jedan čovjek koji će mu pomoći nakon rata, a upoznao ga je na Fort Sillu, je bio James M. Pendergast, nećak [[Thomas Joseph Pendergast|Thomasa Josepha Pendergast]]a, istaknutog političara.
 
Truman je izabran za časnika, a kasnije za nižeg zapovjednika artiljerijske jedinice u Francuskoj. Njegova jedinica bila je poznata po odbijanju autoriteta.<ref>http://www.worldwar1.com/dbc/truman.htm</ref> Tijekom iznenadnog njemačkog napada na [[Vogezi|Vogezima]], jedinica se počela raštrkavati. Truman im je naredio povratak na pozicije koristeći jezik koji je "naučio dok je radio na željeznici u [[Santa Fe]]u.".<ref> http://www.worldwar1.com/dbc/truman.htm</ref> Navodno, šokirani načinom naređenja, trupe su ga poslušale i povukle se sa njim na sigurno. Pod vodstvom satnika Trumana, jedinica nije izgubila niti jednog vojnika.<ref>http://www.worldwar1.com/dbc/truman.htm</ref> Veliki rat, kako je zvan u to vrijeme, je bilo transformativno iskustvo koje je izbrusilo Trumanove sposobnosti kao vođa. Truman je kasnije dosegao čin potpukovnika u nacionalnoj gardi, čin koji je omogućio njegovu političku karijeru u [[Missouri]]ju.<ref>McCullough</ref>
 
=== Ženidba i rana karijera kao biznismen ===
[[Datoteka:TrumanWedding.PNG|mini|250px|thumb|left|Dan vjenčanja Trumanovih <br> [[28.6.]] [[1919]].]]
Nakon što je rat završio, Truman se vratio u [[Independence]] i oženio se svojom dugogodišnjom ljubavi, Bess Wallace, [[28.6.]] [[1919]]. Par je imao samo jedno dijete, [[Margaret Truman|Margaret]], rođeno [[17.2.]] [[1924]].
 
Mjesec dana prije vjenčanja, računajući na uspjeh koji su imali u Ft. Sill i preko mora, trgovina za mušku odjeću Truman & Jacobson otvorila je u [[Kansas City]]u. Nakon par uspješnih godina, trgovina je bankrotirala za vrijeme recesije [[1921]]., koja je uvelike utjecala na farmersku ekonomiju.<ref name="Oshinsky" /> Manje cijene svile i žita uzrokovale su smanjenje prodaje svilenih majica, jer su farmeri imali manje novca da bi ih kupili. Cijena sjena je u 3 godine pala katastrofalno. Truman je za ekonomske probleme krivio republikansku politiku. Truman je godinama otplaćivao dugove. On i njegov bivši poslovni partner [[Eddie Jacobson]] su [[1923]]. prihvaćeni na koledž u [[Washington, DC|Washingtonu]]. Oni su ostali prijatelji do kraja života, a Jacobsonov savjet Trumanu po pitanju [[Cionizam|cionizma]] će, desetljećima kasnije, igrati važnu ulogu u odluci američke vlade o priznavanju [[Izrael]]a.
 
== Politika ==
 
=== Sudac okruga Jackson ===
 
Truman je [[1922]]. uz pomoć demokrata Toma Pendergasta, izabran za vrhovnog suca [[Okrug Jackson|okruga Jackson]]<ref name="Oshinsky" /> - administrativnu, ne pravnu poziciju sličnu onima u drugim okruzima. Iako je izgubio na izborima [[1924]]., godine [[1926]]. izabran je za jednog od glavnih sudaca, a [[1930]]. je izabran ponovno za vrhovnog suca. Truman je soje dužnosti obavljao savjesno i dobio je javnu zahvalu za par radova koji su bili započeti, a uključivali su novu zgradu suda i 12 statua posvećenih ženama. Tijekom njegova mandata, par njegovih kolega osuđeno je zbog zataje poreza, uključujući i samog Pendergasta, koji je eventualno završio u federalnom zatvoru. Truman je unatoč svemu tome ostao častan na svojoj poziciji i odbijao je uzimati mito.<ref name="Oshinsky" /><ref>McCullough</ref>
 
Godine [[1922]]. Truman je prijatelju dao 10 [[dolar]]a za inicijaciju u [[Ku Klux Klan]], no kasnije je zatražio svoj novac natrag. Nikad nije primljen, nije prisustvovao nijednom sastanku i nikad se nije deklarirao članom.<ref>Truman, Margaret. ''Harry S. Truman''. William Morrow and Co. (1973.); Hamby, Alonzo L. ''Čovjek naroda: Život Harrya S. Trumana'' (1995.)</ref> Iako je Truman u svom dnevniku par puta izrazio ljutnju na Židove, njegov poslovni partner i blizak prijatelj [[Edward Jacobson]] je bio Židov.<ref>Ovi izrazi ljutnje najistaknutiji su u isječku iz dnevnika napisanog 21. srpnja 1947., dostupnog na [http://www.trumanlibrary.org/diary/page21.htm predsjedničkom muzeju]. [[ADL]]-ov nacionalni direktor [[Abe Foxman]] komentirao ove bilješke u eseju dostupnom na [http://www.adl.org/Anti_semitism/oped_truman.asp ADL-ovoj stranici].</ref> Trumanov stav prema crncima bio je tipičan za Missourijanca u to doba, i bio je izražen tipičnim nazivima kao "[[crnjo]]". Godinama poslije, još jedan njegov rasni pogled je izašao na vidjelo: priče o zlostavljanju, vrijeđanju i mučenju afro-američkih veterana koji su se vratili iz [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] su utjecale na trumana da podrži politiku u ljudskim pravima i započne desegregaciju vojske.
 
=== Američki senator ===
[[Datoteka:Senator Harry Truman.jpg|mini|350px|thumb|Senator Truman zahtjeva ponovne izbore tijekom govora u srpnju [[1940]].]]
Pendergastov stroj je na izborima [[1934]]. izabrao Trumana za kandidata za američkog senatora iz [[Missouri]]ja. Imao je uspješnu kampanju kao ''[[New Deal]]ovski'' demokrat koji podržava predsjednika [[Franklin Delano Roosevelt|Rossevelta]]. Na demokratskim primarnim izborima, Truman je pobijedio Tucka Milligana, brata federalnog tužitelja [[Maurice Morton Milligan|Mauricea Mortona Milligana]]. Milligan je kasnije dotukao Pendergastov stroj. Truman je kasnije porazio republikanca [[Roscoe Conkling Patterson|Roscoea Conklinga Pattersona]] sa preko 20%.
 
Generalno mišljenje o Trumanu smatralo ga je lutkom Toma Pandergasta, no on je svejedno preuzeo poziciju, ali je dobio nadimak "Pandergastov senator". U maglu nepovjerenja ulazila je i činjenica da su na Kanzaškim izborima ubijene 3 osobe. U tradiciji prema velikim političarima prije i tada, Truman je provodio svoju politiku ''New Deala'' preko Pandergasta, no on je zahtijevao da bude nezavisan na glasačkoj listi. Truman je imao svoje standarde, zaključio je povjesničar David McCullough, i bio je voljan držati ih se, čak i kad je bio pod pritiskom čovjeka koji je izašao kao vrh političke scene Missourija.
 
Truman je uvijek branio svoje odluke nudeći Pandergastu pomoć uz riječi da ako se ponudi malo, spasi se puno. Truman je također rekao da mu je Pandergast dao sljedeći savjet kada je prvi put ušao u senat:
 
:''Šuti i odgovaraj na pisma.''
 
Tijekom Trumanovog prvog mandata u senatu, Milligan je započeo masivnu istragu o missourijskim guvernerskim izborima [[1936]]. koji su izabrali [[Lloyd C. Stark|Lloyda C. Starka]]. Istraga je rezultirala sa 258 osuda. Važniji dio istrage bilo je Milliganovo otkriće da Pandergast nije platio federalne poreze između [[1927]]. i [[1937]]. i da je izveo prevaru sa osiguranjem. Krenuo je za Trumanovim političkim zaštitnikom. Godine [[1939]]. Pandergast je priznao krivnju i osuđen je sa 10,000 dolara kazne i 15 mjeseci zatvora. Stark, koji je dobio Pandergastov blagoslov na izborima [[1936]]., okrenuo se protiv njega i eventualno je preuzeo kontrolu nad fondovima od Trumana i Pandergasta.
 
Trumanovi izgledi za ponovni izbor za senatora izgledali su slabo. Godine [[1940]]., i Stark i Maurice Milligan suprostavili su se senatoru Trumanu na demokratskim primarnim izborima. [[Robert E. Hannegan]], koji je kontrolirao političku scenu u St. Louisu, dao je podršku Trumanu. Hannegan je blokirao dogovor iz [[1944]]. koji je postavio Trumana za [[Franklin Delano Roosevelt|Rooseveltova]] potpredsjednika. Truman je kampanju vodio borbeno i neumorno. Na kraju su Stark i Milligan podijelili anti-Pandergastovske glasove, i Truman je pobijedio na izborima. Truman je i bez pomoći Pandergasta i njegova stroja pobijedio na izborima. U to vrijeme Pandetgast je bio u zatvoru zbog zataje poreza.<ref name="Oshinsky" /> Uspješna kampanja za senat iz [[1940]]. smatra se od mnogih biografa kao Trumanov osobni uspjeh, i kao preteča poznate kampanje iz [[1948]]. koja mu je donijela još jedan mandat, a u kojoj nije bio favorit.<ref> McCullough</ref> Ti izbori bili su prekretnica u njegovoj političkoj karijeri.
 
Kao senator Truman je više volio raditi na komitetima nego držati govore. Njegov rani rad došao je u obliku legislacije transporta i međudržavne trgovine. Bio je pobornik ''[[New Deal]]a'', i dao je ključnu potporu za ostvarivanje njegovih ključnih točaka: [[Wagnerov akt]], [[socijalno osiguranje]], [[Akt o standardima poštenog rada]], pa čak i neuspjeli "sudsko-pakovni" račun, koji je trebao preobratiti Vrhovni sud da zavoli Roosevelta.<ref name="Oshinsky" />
 
=== Obrambena politika i Trumanov komitet ===
 
Dana [[23.6.]] [[1941]]., samo dan nakon početka [[Operacija Barbarossa|njemačkog napada]] na [[SSSR]], senator Truman je izjavio:
 
{{citat|Ako vidimo da Njemačka pobjeđuje, trebamo pomoći Rusima, a ako vidimo da Rusi pobjeđuju trebamo pomoći Nijemcima, i tako ih pustiti da se poubijaju što je više moguće, iako ja ne želim vidjeti Hitlera kao pobjednika ni u kojem slučaju. Nijedan od te dvojice ne drži do svoje riječi.<ref>''[[New York Times]]'', [[24.6.]] [[1941]].</ref>}}
 
Izjava se slagala se općim mišljenjem Amerikanaca u to doba, no Trumanovi protivnici su je često citirali kao dokaz za njegov neprikladan pristup vanjskoj politici.<ref> "Truman pobjeđuje Kennana," Alonzo Hamby, ''Weekly Standard'', 10/23/06, http://www.encyclopedia.com/doc/1G1-152953899.html </ref> Ovo zapažanje bilo je prvo u nizu prominentnih oštrih izjava koje je Truman u krivo vrijeme rekao nacionalnim novinama.
 
Slavu i poštovanje zadobio je svojim komitetom (znanim kao [[Trumanov komitet]]) sa kojim je istraživao skandal vojne rastrošnosti tako što je razotkrio prevare i loše vodstvo. Njegova advokacija o pravilnoj štednji za vojsku je privukla veliku pozornost. Iako su se neki bojali da će komitet naštetiti ratnom moralu, smatran je uspjehom i izvještaji govore da je uštedio oko 11 milijiardi dolara. Godine [[1943]]., njegov rad kao predsjedavajući u komitetu donio mu je naslovnicu časopisa ''[[Time (časopis)|Time]]''. Truman se na naslovnici ''Timea'' pojavio ukupno 9 puta, a [[1945]]. i [[1948]]. izabran je za ''Timeovog'' [[Osoba godine|čovjeka godine]].<ref name="time">[http://www.time.com/time/searchresults?D=Harry+Truman&sid=10AD665DE10C&Ntt=Harry+Truman&Ntk=WithBodyDate&internalid=endeca_dimension&Ntx=mode+matchallpartial&N=46+4294935559&Ns=p_date_sort%7c1&Nty=1 Truman na naslovnicama ''Timea''], Time Inc.</ref>
 
Trumanov ustrajni, široko vidni, i istaknuto antipartizanski rad na [[Senat SAD|Senatovom]] komitetu koji je imenovan po njemu, učinio je od Trumana nacionalnu ikonu. [[Franklin Delano Roosevelt|Roosevelt]] ga vjerojatno ne bi uzeo za kandidata za [[Potpredsjednici Sjedinjenih Američkih Država|potpredsjednika]] [[1944]]., da bivši "Pendergastov senator" (jedan od Trumanovih nadimaka tada) nije zadobio novu reputaciju u Senatu - reputaciju radišnog, moralnog čovjeka voljnog da postavi moćnim ljudima teška pitanja.
 
== Potpredsjednik ==
[[Datoteka:Roosevelt Truman Wallace.jpg|thumb|left|320px|thumb|Potpredsjednik Truman s predsjednikom [[Franklin Delano Roosevelt|Rooseveltom]] i bivšim potpredsjednikom [[Henry A. Wallace|Henryjem Wallaceom]], [[10. studenog]] [[1944.]]]]
Nakon mjeseci neizvjesnosti o tome koga će [[Franklin Delano Roosevelt|predsjednik]] izabrati za svog novog potpredsjednika. Kao rezultat dogovora kojeg je sredio Hannegan, tadašnji predsjednik demokrata, Truman je izabran za potpredsjedničkog kandidata [[1944]].
 
Roosevelt, koji je bio lako lomljiv, pristao je da zamjeni [[Henry A. Wallace|Hanrya Wallacea]] za novog potpredsjednika, jer je smatran preliberalan za stranku. Sačuvani dokazi govore da je Roosevelt izbore za svog potpredsjednika događao sve do ljeta [[1944]]. [[James F. Byrnes]] iz [[Južna Karolina|Južne Karoline]], bio je glavni favorit, no kao katolik koji je napustio crkvu, bio je neprikladan za predominantne katoličke organizacije. Prije nego je konvencija za potpredsjednika započela, Roosevelt je napisao poruku u kojoj je rekao da će za potpredsjednika prihvatiti samo Trumana ili suca u Vrhovnom sudu [[William O. Douglas|Williama O. Douglasa]]. Državni i federalni vođe preferirali su Trumana. Truman sam nije izgledao da direktno ili indirektno vodi kampanju za drugo najveće mjesto u državi, i kasnije je uvijek govorio da nije želio biti potpredsjednik.
 
Trumanova kampanja je humoristično podnaslovljena kao Drugi "[[Missourijski kompromis]]" na [[Demokratska konvencija 1944.|Demokratskoj konvenciji]] [[1944]]. u [[Chicago|Chicagu]], jer je njegov apel vodstvu stranke bio kontrast liberalnog Wallacea i prekonzervativnog Byrnesa. Nominacija je dobro prihvaćena, i Roosevelt-Truman tim je pobijedio sa rasponom glasova 432-99 na predsjedničkim izborima [[1944]]., pobijedivši njujorškog guvernera [[Thomas E. Dewey|Thomasa E. Deweya]] i ohioškog guvernera [[John Bricker|Johna Brickera]]. Truman je prisegao za potpredsjednika [[20. siječnja]] [[1945]]. i bio je na toj poziciji manje od 3 mjeseca.
 
Trumanovo potpredsjedništvo bilo je relativno monotono, i kontakt sa [[Bijela kuća|Bijelom kućom]] bio je minimalan. Nije pitan za nikakve savjete i nije informiran o bilo kojim većim događajima. Truman je sve šokirao time što je samo par dana nakon prisege prisustvovao pogrebu svog osramoćenog zaštitnika Toma Pendergasta. Truman je po nekim izvještajima bio jedini viši dužnosnik u državi koji je prisustvovao pogrebu. Truman je kritike "pomeo" riječima:
 
{{citat|Uvijek mi je bio prijatelj i ja sam bio njegov.<ref name="Oshinsky" />}}
 
Dana [[12. travnja]] [[1945]]. Truman je hitno pozvan u Bijelu kuću, gdje ga je [[Eleanor Roosevelt]] informirala da je [[Franklin Delano Roosevelt]] preminuo od masivnog udara. Trumanova prva briga bila je gđa. Roosevelt. Pitao ju je može li on što učiniti za nju, no ona mu je odgovorila:
 
{{citat|Možemo li ''mi'' učiniti što za vas ? Jer vi ste onaj koji je sad u problemima.<ref>http://www.trumanlibrary.org/eleanor/</ref>}}
 
== Predsjedništvo 1945. - 1953.==
 
=== Prvi mandat (1945. - 1949.)===
 
==== Preuzimanje pozicije ====
[[Datoteka:HarryTruman.jpg|200px|thumb|mini|Službeni portret Harrya Trumana]]
Truman je bio potpredsjednik samo 82 dana prije nego što je [[Franklin Delano Roosevelt|predsjednik Roosevelet]] umro. Imao je jako malo značajnih razgovora o svjetskim aferama i domaćoj politici nakon što je prisegao za Rooseveltovog potpredsjednika i bio je skroz neizvještavan o velikim inicijativama o daljnjem uspješnom vođenju rata - ponajprije o tajom [[projekt Manhattan|projektu Manhattan]], koji je za vrijeme Rooseveltove smrti, bio na vrhuncu testiranja prve atomske bombe.
[[Datoteka:Bigthree-photofromjapanesewiki.jpg|350px|thumb|left|mini||"Velika trojica" na [[Potsdamska konferencija|Potsdamskoj konferenciji]]: [[Clement Attlee]] (lijevo, UK), Harry Truman (sredina, SAD) i [[Josif Staljin]] (desno, SSSR) sa svojim glavnim suradnicima iza njih: [[William D. Leahy]] (zadnji lijevo, SAD), [[Ernest Bevin]] (lijevo, UK), [[James F. Byrnes]] (sredina, SAD) i [[Vjačeslav Molotov]] (desno, SSSR)]]
Ubrzo nakon što je preuzeo poziciju, Truman je rekao novinama:
 
{{citat|Momci, ako se ikad molite, molite se za mene sad. Ja ne znam da li ste vi momci ikad na glavu dobili plast sijena, no kad su mi rekli što se jučer dogodilo, osjećao sam se kao da su sve zvijezde, mjesec i svi planeti pali na mene.}}
 
Samo par dana nakon njegovog službenog obraćanja narodu, Truman je pisao svojoj supruzi Bess: ''"Neće trebati dugo dok neću moći sjesti i nasloniti se, te proučiti cijelu sliku i... neće biti većih problema sa ovim poslom nego što je bilo sa onim u okrugu Jackson i neće više biti briga"''<ref>Oshinsky, David M. "Harry S. Truman." Američko predsjedništvo: Autoritativna referenca. Ed. Alan Brinkley i Davis Dyer. New York: Houghton Mifflin Company, 2004. 365-380.</ref> No, jednostavnost koju je Truman predvidio bila je teško ostvariva u Bijeloj kući.
 
==== Atomsko bombardiranje ====
{{glavni|Atomsko bombardiranje Hirošime i Nagasakija}}
Truman je brzo upoznat sa [[projekt Manhattan|projektom Manhattan]] i odobrio je korištenje nuklearnog oružja protiv Japana u avgustu [[1945]]., nakon što je [[Japansko Carstvo]] odbilo [[Potsdamska deklaracija|Potsdamsku deklaraciju]]. [[Atomsko bombardiranje Hirošime i Nagasakija]] je do danas ostalo prvi, ali i jedino korištenje [[Nuklearno oružje|nuklearnog oružja]] u ratne svrhe. Nakon bombardiranja je uslijedila brza kapitulacija Japana ([[2.9.]] [[1945]].) i kraj [[drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Korištenje nuklearnog oružja u to vrijeme nije bilo nimalo kontroverzno, kako u SAD-u tako i u njegovim saveznicima. Na [[Potsdamska konferencija|Potsdamskoj konferenciji]] je [[Staljin]] savjetovao Trumanu da što prije iskoristi atomsku bombu. U godinama nakon bombardiranja, Trumanova odluka je postala izuzetno kontroverzna i govorilo se zašto je on tako odlučio. Oni koji su podržavali Trumanovu odluku objašnjavali su da je to bombardiranje spasilo na tisuće ljudi koji bi inače stradali [[Operacija Downfall|invazijom]] Japana koja se trebala dogoditi ako se ne nađe drugo rješenje. [[Anna Eleanor Roosevelt]] je 1945. podržala Trumana rekavši da je "odabrao jedno moguće rješenje" i njime izbjegao "enormno žrtvovanje američkih života".<ref> [http://news.research.ohiou.edu/perspectives/archives/9701t/bomb2.htm]</ref> No drugi, kao profesor [[Gar Alperovitz]], tvrde da je korištenje atomskog oružja bilo nepotrebno i nemoralno te da bi ratom izmoreni i osiromašeni Japan ionako kapitulirao. <ref> Ibid. </ref> Zanimljiva činjenica koja govori u prilog ovoj tezi jest da je uvjet za kapitulaciju Japana prije bombardiranja bila careva abdikacija, što su Japanci odbili. Nakon što su Hirošima i Nagasaki uništeni te je Japan potpisao kapitulaciju, Amerikanci su dopustili da car ostane na vlasti. Po ovoj tezi, bombardiranje je poslužilo kao demonstracija snage SSSR-u te kao upozorenje da ne pokušavaju proširiti svoj utjecaj na Japan.
 
==== Udari i ekonomske promjene ====
 
Kraj [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u SAD-u dočekan je sa velikim razgovorima o poratnoj ekonomiji. Predsjednik je suočen sa iznenadnom renovacijom konflikata radnog menađmenta koji su bili mirni tijekom ratnih godina, i raširenim nezadovoljstvom sa inflacijom, koja je u jednom trenutku dosegla 6% u samo mjesec dana.<ref name="Grubin">''Američko iskustvo: Truman'' (PBS Documentary, 1997.; napisao i produciraoy David Grubin</ref> U ovoj polariziranoj sredini, dogodio se val destabilizirajućih udara u većim industrijskim pogonima, a Trumanov odgovor na njih je generalno smatran neučinkovitim.<ref name="Grubin"> Grubin</ref> Na proljeće [[1946]]., dogodio se nacionalni željeznički štrajk - najveći u povijesti SAD-a - koji je sve vlakove naveo da stanu. Država je doslovno bila u zastoju u periodu od preko mjesec dana. Kada su željezničari odbili ponuđeni im dogovor, Truman je najavio da će preuzeti kontrolu nad željeznicom i da će sve štrajkaše regrutirati u vojsku.<ref name="Trumanov govor u štrajku">http://historymatters.gmu.edu/d/5137/</ref> Dok je držao govor prije nego je [[Kongres SAD|Kongres]] zatražio autoritet za taj plan, Truman je dobio informaciju da se štrajk smirio.<ref name="Trumanov govor u štrajku">http://historymatters.gmu.edu/d/5137/</ref> Taj ishod je odmah rekao Kongresu i dobio je bučne ovacije koje su se nastavile tjednima. Iako je rezolucija izgledala izvrsno, ona je Trumana puno koštala politički: mnogi su Trumanov plan za zaustavljanje štrajka smatrali prenaglim i preoštrim što je umanjilo njegovu reputaciju kod radnika, koji već tada nisu bili zadovoljni njihovim tretmanom njih.<ref name="Grubin" />
 
==== Ujedinjeni Narodi i Marshallov plan ====
 
Kao [[Woodrow Wilson|Wilsonijanski]] internacionalist, Truman je snažno podržavao stvaranje [[UN|Ujedinjenih Naroda]], te je uključio bivšu prvu damu [[Eleanor Roosevelt]] u delegaciji na prvoj [[Glavna skupština UN-a|Glavnoj skupštini UN-a]] da bi zadovoljio javnu želju za mir nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Suočen s komunističkom napuštanjem demokracije što je dogovoreno na [[Potsdamska konferencija|Potsdamskoj konferenciji]], te komunističkom prodiranjem u [[Grčka|Grčku]] i [[Turska|Tursku]] što je sugestiralo glad za globalnom dominacijom, Truman i njegovi suradnici za vanjske poslove ubrzo su shvatili da [[Sovjetski Savez]] nema jednake interese kao i [[SAD]]. Trumanova administracija artikulirala je povećavajuće probleme protiv Sovjeta.
[[Datoteka:Truman_desk.jpg|okvir|Predsjednik Truman iznosi svoju doktrinu o ograničavanju utjecaja komunizma]]
Iako nije bio posebno stručan u vanjskoj politici, a opozicijski republikanci su imali većinu u [[Kongres SAD|Kongresu]], Truman je uspio dobiti potporu i za [[Trumanova doktrina|Trumanovu doktrinu]] i za [[Marshallov plan]]. Da bi nagovorio Kongres da odobri toliku količinu novca da se Europa ekonomski obnovi, Truman je koristio ideološki argument, u kojem je rekao da se [[komunizam]] širi u ekonomski nerazvijenim zemljama. Njegov cilj je bio da "na smrt preplaši Kongres".<ref> Ole R. Holsti, ''Javno mišljenje i američka vanjska politika'' (1996.) str. 214.</ref> Da bi ojačao SAD tijekom [[Hladni rat|Hladnog rata]] u borbi protiv [[komunizam|komunizma]], Truman je potpisao [[Akt o državnoj sigurnosti iz 1947.]] i reorganizirao je američku vojsku stvorivši [[Ministarstvo obrane SAD-a|Ministarstvo obrane]], [[CIA|CIA-u]], [[Američko ratno zrakoplovstvo]] (neovisno od [[Američka vojska|američke vojske]]) i [[Odbor za nacionalnu sigurnost]].
 
==== Fair Deal ====
 
Nakon dosta godina demokratske većine u kongresu i 2 demokratska predsjednika, [[1946]]. republikanci dobivaju većinu, sa 55 mjesta u [[Predstavnički dom|Predstavničkom domu]] i dosta mjesta u [[Senat SAD|Senatu]]. Iako je Truman dosta surađivao sa republikancima što se tiče vanjske politike, snažno im se suprotstavljao u njihovim pogledima za unutarnju politiku. Nije uspio u zaustavljanju rezanja poreza i ukidanju provjere cijena. Moć cehova je bila znatno smanjena [[Taft-Hertley čin|Taft-Hartley činom]], koji je usvojen nakon što je Trumanov veto odbijen.
 
Pripremajući se za izbore [[1948]]. Truman je sebe prikazao kao snažnog demokrata u Rooseveltovom stilu, advokatirajući univerzalno [[zdravstveno osiguranje]], da ukine [[Taft-Hertley čin]] i započne agresivan program ljudskih prava. Sve ovo spojeno u jedno dalo je novi politički program nazvan "''[[Fair Deal]]''" (Pošteni dogovor).
 
Trumanovi prijedlozi iz ''Fair Deala'' napravljeni su za kampanju retorički, no oni nisu dobro prihvaćenu u Kongresu, čak i nakon pobjede demokrata na izborima [[1948]]. Samo je jedan od većih prijedloga ''Fair Deala'' usvojen - inicijativa da se povećaju prednosti nezaposlenosti.
 
==== Priznavanje Izraela ====
 
Truman je bio ključna figura u osnivanju jevrejske države u [[Palestina|Palestini]].
 
Godine [[1946]]. jedan Anglo-američki komitet predložio je postupno osnivanje dvaju država u Palestini, bez Židovske i Arapske dominacije. No, javnost nije podržala dvodržavni prijedlog, i [[UK|Britanija]], čije je [[Britansko Carstvo|carstvo]] već bilo u raspadu, bila je pod pritiskom da se brzo povuče iz [[Palestina|Palestine]] zbog napada cionističkih trupa na britanske vojne jedinice.<ref>[http://www.jewishvirtuallibrary.org/jsource/History/King_David.html Bombardiranje Hotela kralja Davida]</ref> Na molbe Britanaca, Glavna skupština UN-a predložila je trenutno dijeljenje Palestine na dvije države, i sa Trumanovom podrškom, Glavna skupština je [[1947]]. odobrila ovu inicijativu.
 
Britanci su najavili povlačenje iz palestine [[15.5.]] [[1948]]. i države čelnice [[Arapska liga|Arapske lige]] počele su slati svije trupe na palestinsku granicu. Ideja o stvaranju židovske države na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] bila je izuzetno popularna u [[SAD]]-u, a posebno među jednim od Trumanovih najvažnijih konstituencija, urbanih [[Židovstvo|židovskih]] glasača.
 
No, drugi problem bilo je Državno tajništvo. Državni tajnik [[George Marshall]] i mnogi drugi stručnjaci za vanjsku politiku su bili strogo protiv osnivanja židovske države u [[Palestina|Palestini]].<ref>McCullough, str. 614.-620.</ref><ref> Clark Clifford i Richard Holbrooke, ''Savjet predsjedniku'', Random House, 1991.</ref> Truman se pristankom na susret sa [[Chaim Weizmann|Chaimom Weizmannom]] usprotivio vlastitom državnom tajniku. Naposljetku, Marshall nije javno doveo u pitanje Trumanovu odluku, kako je Truman mislio da hoće. Truman je priznao [[Izrael]] [[14.5.]] [[1948]]., nakon što se sam Izrael proglasio državom.<ref>[http://www.trumanlibrary.org/whistlestop/study_collections/israel/large/documents/index.php?documentdate=1948-05-14&documentid=48&studycollectionid=ROI&pagenumber=1 Sjećanje na priznavanje Izraela]</ref>
 
==== Berlinski let ====
{{glavni|Berlinska blokada}}
[[Datoteka:Occupied Berlin.svg|lijevo|mini|300px|thumb|Podjela Berlina na okupacijske zone]]
Dana [[24.6.]] [[1948]]. [[SSSR]] je blokirao ulaz u tri okupacijske zone [[Berlin]]a koje su kontrolirale zapadne sile. Saveznici nikad nisu sklopili ugovor koji bi im jamčio opskrbu sektora koji su bili duboko u sovjetskom teritoriju. Vođa američke okupacijske zone, general [[Lucius Dubignon Clay]], predložio je slanje velike naoružane kolone koja bi se, kao moralno pravo, vozila mirno preko autoceste do [[Zapadni Berlin|Zapadnog Berlina]], no ako bi bila napadnuta ili zaustavljena bila bi slobodna uzvratiti pucnjavom. No Truman je, nakon konsenzusa u Washingtonu, vjerovao je da se time izlaže nepotrebnom riziku rata. Smislio je plan da se okupirani grad opskrbi zrakom. Dana [[25.6.]] Saveznici su započeli tzv. [[Berlinski let]] koji je opskrbljivao Saveznike u sovjetskom teritoriju hranom i raznim drugim sredstvima (kao npr. ugljen) koristeći ratne zrakoplove. Ništa slično tome nije napravljeno nikad u povijesti do tog dana. Let je uspio. Kopnena blokada ukinuta je [[11.5.]] [[1949]]. Unatoč tome, letovi su se nastavili još par mjeseci nakon ukinuća blokade.
 
Berlinski let se danas smatra Trumanovim najvećim uspjehom na području vanjske politike, a ujedno mi je i pomogao u kampanji za izbore [[1948]].
 
==== Obrambene redukcije ====
[[Datoteka:Louis Johnson official DoD photo.jpg|okvir|thumb|Ministar obrane Johnson]]
Truman, Kongres i [[Pentagon]] su slijedili strategiju brzog demobiliziranja nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], povlačeći mornaricu i vojsku natrag u SAD. Mnogi glasači su se bunili da su vojnici otpuštani pre sporo. Uzrok ove strategije, koja se ustrajno provlačila kroz Trumanov prvi, ali i kroz dobar dio njegovog drugog mandata, bio je uglavnom financijski. Da bi financirao domaće zahtjeve potrošnje, Truman je zagovarao politiku programa obrambenih redukcija za američku vojsku nakon rata. Republikanska većina u Kongresu, koja je bila željna ostvarivanja mnogobrojnih porezno-potrošnih zahtjeva, podržala je Trumanov plan da smanji potrošnju za obranu.<ref>LaFeber, Walter, ''Amerika, Rusija, i Hladni rat, 1945.-1980.'', 7. izdanje New York: McGraw-Hill (1993.)</ref>
 
U dodatku ovome, Trumanovo iskustvo u Senatu naturalo mu je sumnju da se velike količine novca troše uzalud u Pentagonu.<ref> McCullough, str. 741.</ref> Godine [[1949]]. Truman za novog Ministra obrane postavlja [[Louis A. Johnson|Louisa A. Johnsona]]. Impresionirani brzinom izgradnje prve američke atomske bombe, Truman i Johnson su mislili da je atomska bomba pomoć vojnim silama koje su uglavnom nebitne za moderno bojište. Mišljenje je kasnije trebalo biti revizirano, jer je [[SSSR]] te iste godine testirao svoju prvu atomsku bombu. Unatoč tome, redukcije u vojci su se nastavile, utjecajući na američki konvencionalnu obrambenu <ref>Hess, Jerry N., ''Povjesni interviju sa Karlom R. Bendetsenom, Vojni odjel, 1949.; Doministar vojske, 1950.-52.; '', New York: 21. studenog 1972., Truman Library Oral Archives</ref><ref name="Blair">Blair, Clay ''Zaboravljeni rat: Amerika u Koreji, 1950.-1953.'', Naval Institute Press (2003.)</ref>
No, Truman i Johnson su osjećali posebnu antipatiju prema budžetnim zahtjevima marinaca i mornarice.<ref name="Blair" /><ref name="Krulak">Krulak, Victor H. (generalpukovnik), ''Prvi za borbu: Pogled iznutra na američke marince'', Naval Institute Press (1999.)</ref> Truman je imao poznatu antipatiju prema marincima još iz njegovog služenja za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. O tome je rekao:
 
{{citat|Marinci su mornarička policija, i sve dok sam ja predsjednik to će i ostati. Imaju propagandni stroj koji je gotovo sličan [[Staljin]]ovom.<ref name="Blair" /><ref name="Krulak" /> }}
 
Truman je čak predložio potpunu disoluciju marinaca kao dio njegovog plana reorganiziranja obrane iz [[1948]]., plana koji je odbijen samo radi pismene kampanje i intervencije istaknutih kongresnika koji su bili veterani marinci.<ref name="Blair" /><ref name="Krulak" />
 
Pod Trumanom obrambeni budžeti pod FY-om [[1950]]., mnogi ratni brodovi su povučeni, prodani ili odloženi kao smeće. Američkoj vojsci, suočenoj sa velikim preokretom iskusnih službenika, uskraćeni su treninzi i sniženi su standardi za regrutiranje. Korisno oružje je odloženo kao otpad ili prodano, dok se moglo uskladištiti, a i municijske hrpe su smanjene.<ref>Lane, Peter J., ''Željezo za tijela: Smanjivanje municije tijekom Korejskog rata'', Masterova tezas: Američki vojni koledž (2003)</ref><ref name="Blair" /> Marinci, čiji je budžet osakaćen, je smanjena na ograđivanje dodatnih materijala iz [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<ref name="Krulak" /><ref>Povjesni interviju sa Karlom R. Bendetsenom, Vojni odjel, 1949.; Doministar vojske, 1950.-52.; '', New York: 21. studenog 1972., Truman Library Oral Archives</ref><ref name="Blair">Blair, Clay ''Zaboravljeni rat: Amerika u Koreji, 1950.-1953.'', Naval Institute Press</ref> Tek nakon [[Sjeverna Koreja|sjevernokorejske]] invazije [[Južna Koreja|Južne Koreje]] [[1950]]. je Truman iznio svoje obrambene prijedloge Kongresu i inicirao nešto što se danas smatra modernim periodom američke obrane.
 
==== Ljudska prava ====
{{glavni|Predsjdenički komitet o ljudskim pravima}}
Izvještaj Trumanove administracije iz [[1947]]. naslovljen ''Da osiguraju ta prava'' predstavio je agendu od 10 točaka koja je govorila o reformama što se tiče ljudskih prava. U februaru [[1948]]., Truman je Kongresu predstavio agendu u ljudskim pravima koja je predlagala da se osnuje više federalnih ureda koji bi rješavalo probleme kao što su [[pravo glasovanja]] i praksa poštenog zapošljavanja. Ovo je izazvalo val [[kritika]] od strane južnih demokrata u to vrijeme što je dovelo do nacionalne nominacijske konvencije, no Truman je odbio kompromis uz riječi:
 
{{citat|Moji preci su bili konfederalci... No moj vlastiti trbuh se okrenuo kada sam saznao da su crni vojnici, koji su se tek vratili iz inozemstva, bili izbacivani iz vojnih kamiona u [[Mississippi|Mississippiju]] i pretučeni.<ref name="Citat o ljudskim pravima">Truman, Margaret. ''Harry S. Truman''. (1974.) str. 429</ref>}}
 
==== Izbori 1948.====
 
Predsjednički izbori [[1948]]. pamte se najviše po Trumanovoj neočekivanoj pobjedi na njima.
[[Datoteka:ElectoralCollege1948-Large.png|450px|thumb|mini|Pregled glasova po saveznim državama na izborima [[1948]].:{{legenda|#e32636|[[Harry S. Truman]] (demokrati)}}
{{legenda|#084c9e|[[Thomas Dewey]] (republikanci)}}
{{legenda|#f7b433|[[Strom Thurmond]] (desni demokrati)}}]]
U proljeće [[1948]]. Trumanova javna podrška iznosila je malih 36%,<ref> ''Harry S. Truman: Njegov život i vrijeme'' Brian Burnes, Kansas City Star Books, 2003. str 137. </ref> i Truman je generalno smatran kao kandidat koji ne može pobijediti na izborima. Pobornici ''New Deala'' unutar stranke, kojima je pripadao i FDR-ov sin James, pokušali su demokratsku kandidaturu prebaciti na [[Dwight D. Eisenhower|generala Eisenhowera]], izuzetno popularnu osobu čiji su politički pogledi i stranačka afilacija [[1948]]. bili potpuno nepoznati. Eisenhower je empatično odbio nominaciju, a Truman se za kandidata svoje stranke izborio indirektno.
 
Na demokratskoj nacionalnoj konvenciji [[1948]]., Truman je pokušao smiriti turbulentne domaće političke vode postavivši ne entuzijastični plakat o civilnim pravima na stranačku platformu. Cilj toga bilo je smirivanje internih konflikata između sjevernih i južnih ogranaka stranke. No, događaji su preuzeli predsjednikov pokušaj kompromisa. Oštro obraćanje [[Minneapolis|minneapoliškog]] gradonačelnika [[Hubert Horatio Humphrey, Jr.|Huberta Humphreya, Jr.]] i mnogih drugih urbanih šefova uvjerilo je stranku da koristi jači plakat o ljudskim pravima, što je Truman prihvatio objeručke. Svi delegati iz [[Alabama|Alabame]], i dio onih iz [[Mississippi]]ja, otišli su sa konvencije uz protest.<ref> McCullough, str. 640. </ref> Neometan, Truman je dostavio agresivni prihvaćajući govor napadajući 80. Kongres i obećavajući da će osvojiti izbore i "prisiliti republikance da im se to sviđa."<ref>Trumanov prihvaćajući govor http://www.pbs.org/newshour/character/links/truman_speech.html</ref>
 
U roku od 2 tjedna izdao je [[Izvršna naredba 9981|Izvršnu naredbu 9981]], kojom je rasno integrirao američku vojsku po završetku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<ref name="integriranje vojskey">[http://www.army.mil/cmh-pg/books/integration/IAF-12.htm http://www.army.mil/cmh-pg/books/integration/IAF-12.htm]</ref><ref name="izvršna naredba">[http://www.archives.gov/federal-register/executive-orders/1948.html "Izvršna naredba 9981, Osnivanje predsjedničkog komiteta o ljudskim pravima, Harry S. Truman"]. Za više detalja vidi, [http://www.trumanlibrary.org/deseg1.htm "Trumanova administracija i desegregacija oružanih snaga: Kronologija"]</ref> Truman je uzeo određeni politički rizik u podupiranju ljudskih prava, i mnogi sezonski demokrati bojali su se da ako izgube pomoć desnih demokrata, da bi se demokratska stranka mogla raspasti. Strah je bio opravdan - [[Strom Thurmond]] se kandidirao predsjednika i vodio je snažni revolt južnih "državnih prava" protiv Trumenove demokratske stranke. Revolt na desnoj uzvraćen je revoltom na lijevoj strani, kojeg je vodio bivši potpredsjednik [[Henry Wallace]] sa svojom [[Progresivna stranka SAD-a|Progresivnom strankom]]. Odmah nakon svoje post FDR-ovske konvencije, demokratska stranka se raspadala. Pobjeda u studenom činila se neostvarivom, jer se stranka nije jednostavno raspala nego podijelila na tri strane.
 
Uslijedila je neobična predsjednička odiseja od 21,928 km<ref>McCullough, str. 654</ref>, do tada neostvaren apel naciji. Truman i njegovi suradnici prošli su cijelu državu u predsjedničkom vlaku. Njegova ''"whistlestop"'' taktika održavanja kratkih govora sa zadnje platforme vagona ''[[Ferdinand Magellan (vlak)|Ferdinanda Magellana]]'' postala je jedna od glavnih ikona cijele kampanje.<ref>[http://www.lakemirabel.com/Railroad/POTUS1.html Sve o vožnji vlakom za vrijeme izbora 1948: POTUS na New Havenu]</ref> Njegovi napadni nastupi, kao onaj na trgu u [[Harrisburg, Illinois|Harrisburgu]], [[Illinois]] postali su izuzetno popularni i privlačili su velike grupe ljudi. Šest stajanja u [[Michigan]]u privukli su ukupno pola milijuna ljudi,<ref>McCullough, str. 657</ref> dok je stajanje u [[New York (grad)|New Yorku]] privuklo cijelih milijun ljudi.<ref>McCullough, str. 701</ref> Masivni, najčešće spontani, odazivi na Trumanove govore označili su veliku promjenu u kampanji, no državne novinske agencije nisu te govore i odazive smatrali ozbiljnim te su i dalje objavljivali da je pobjeda [[Thomas Dewey|Thomasa Deweya]] (navodno) sigurna. Jedan od razloga zašto su novine širile taj netočni navod je taj da su oni te ankete o popularnosti kandidata obavljali u vrijeme kada većina ljudi, pogotovo Trumanovih pobornika, nije posjedovala telefon. Ta činjenica uzrokovala je da Dewey dobije velike šanse, a da Truman bude proglašen kao sigurni gubitnik.
 
Na kraju, Truman je nastavio svoj tijek uspjeha, zadobio potporu ''južnih'' država i provukao se kroz neka krtičina "bojišta", kao što su [[Ohio]], [[Kalifornija]], i [[Illinois]]. Konačni, zapanjujući zbroj glasova pokazao je da Truman ima 303 predsjednička glasa, Dewey 189, a Thurmond samo 39. Najznačajnija slika sa izbora došla je na sam dan proglašenja pobjede, kada je Truman u ruci, pred novinarima držao naslovnicu ''Chicago Tribunea'' čiji je glavni naslov bio ''"Dewey pobijedio Trumana"''.<ref name="historybuff">[http://www.historybuff.com/library/reftruman.html Pozadina "Dewey pobijedio Trumana"], History Buff.com.</ref>
 
Trumanova predsjednička kampanja predstavljala je velik uspjeh i pojam za jednu uspješnu i pobjedonosnu kampanju i često je ponavljanja, a najistaknutiji imitator bio je [[George H. W. Bush]] [[1992]]., također političar koji je bio u sukobu sa Kongresom.
 
Trumanu svome prvom mandatu nije imao potpredsjednika.<ref>Do usvajanja 25. amandmana [[1967]]., nije bilo provizije za popunjavanje praznog potpredsjedničkog mjesta u međumandatu. [http://caselaw.lp.findlaw.com/data/constitution/amendment25/]</ref> Njegov suradnik [[Alben W. Barkley]] postavljen je na tu poziciju [[20. siječnja]] [[1949]]. za vrijeme Trumanova drugog mandata.
 
=== Drugi mandat (1949. - 1953.)===
 
Trumanov drugi mandat bio je izuzetni težak i zamoran, ponajprije zbog izazova u vanjskoj politici koji su direktno ili indirektno bili povezani sa njegovom politikom širenja. Na primjer, morao je jako brzo završiti američki nuklearni monopol. pomoću informacija koje su njegovi špijuni prikupili iz SAD-a, [[SSSR]] je napravio atomsku bombu puno prije nego što je to bilo očekivano i testirao ju je [[29.8.]] [[1949]]. Truman je [[7.1.]] [[1953]]. objavio kako je SAD detonirala svoju prvu [[Hidrogenska bomba|H-bombu]].
 
====NATO====
 
Truman je bio veliki pobornik Organizacije Sjeverno-atlantskog sporazuma ili [[NATO]]-a, pomoću kojeg je SAD ostvario mirnodobski vojni savez sa Kanadom i europskim zemljama koje nisu pale pod utjecaj [[SSSR]]-a. Strateška (i povijesna) važnost ovog pakta, koju je Truman uspješno izložio Senatu [[1949]]., je teška za preuveličavanje. Služio je kao sigurnost od sovjetske ekspanzije u Europi, i poslao je snažnu u jasnu poruku komunističkim vođama da je demokratski svijet voljan i u mogućnosti da izradi obranu kojom bi branio demokratske ideale. [[SAD]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Francuska]], [[Italija]], [[Nizozemska]], [[Belgija]], [[Luksemburg]], [[Island]], [[Kanada]], [[Norveška]], [[Danska]] i [[Portugal]] su bile originalne potpisnice pakta, a [[1952]]. pridružile su mu se [[Turska]] i [[Grčka]].
 
==== Narodna Republika Kina ====
 
Dana [[21.12.]] [[1949]]., [[Čang Kai-Šek]] i njegovi nacionalisti pobjegli su na [[Tajvan]] u strahu od daljnjih napada [[Mao Ce Tung|Maovih]] komunista. U junu [[1950]]. Truman je naredio 7. floti američke ratne mornarice da zaustavi bilo kakve daljnje konflikte između [[NR Kina|NR Kine]] i [[Tajvan|Republike Kine]]. Truman je također zahtijevao od Tajvana da zaustavi bilo kakve daljnje napade na kopnu.<ref>[http://www.geocities.com/taiwanstatus/taiwanstatus Status Tajvana: Od Grotiusa do WTO-a], Geocities.</ref>
 
==== Sovjetska špijunaža i McCarthyzam ====
 
Tijekom svog predsjedništva, Truman nije imao nikakvih optužbi da federalna vlada "uvozila" sovjetske špijune na najvišem nivou. Svjedočenje u Kongresu o ovom problemu privuklo je nacionalni interes i tisuće ljudi je otpušteno. Kao optimist i patriot, Truman je sumnjao u izvještaje o potencijalnom ulasku komunista ili Sovjeta u američku vladu, i njegov često citiran odgovor na te optužbe bio je da ih se odbaci kao "crnu sipu" (en. ''red Herring'' = crna sipa).<ref>Otpušten (1990.)</ref>
 
U avgustu [[1948]]., [[Whittaker Chambers]], bivši sovjetski špijun, svjedočio je pred HUAC-om i prezentirao im je listu osoba koje su po njegovim riječima bili članovi podzemne komunističke organizacije koja je radila u američkoj vladi za vrijeme [[1930-ih]]. Jedno od imena na popisu bilo je i [[Alger Hiss]]. Hiss je za vrijeme '30ih služio kao viši dužnosnik u State Departmentu. Poricao je sve optužbe.<ref> Sam Tanenhaus, ''Whittaker Chambers'' (1998.)</ref>
 
Chambersova lista dovela je do krize u američkoj politici, a Hiss je optužen zbog laganja pod prisegom. Dana [[9.2.]] [[1950]]. republikanski senator [[Joseph McCarthy]] optužio je State Department da plaćaju komuniste i osobno je optužio tajnika Deana Achesona, za kojeg je rekao da zna za i štiti 205 komunista unutar State Departmenta.<ref>Trumanzam vs. McCarthyzam -- ''Time'', 27.8. 1951. http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,815218-1,00.html</ref> Problem je bio u tome je li Truman otkrio sve agente koji su ušli u vladu još za Rooseveltova mandata. Mnogi desničari, kao McCarthy i [[Richard Nixon]] tvrdili su da nije.
[[Datoteka:Joseph McCarthy.jpg|300px|thumb|mini|Senator [[Joseph McCarthy|McCarthy]]]]
Osvjetljavajući problem i napadajući Trumanovu administraciju, McCarthy se uskoro uzdigao na rang nacionalne figure, i njegove eksplozivne optužbe dominirale su naslovnicama. Njegove izjave bile su kratke, ali detaljne, no one su ipak šokirale narod koji se borio sa okrutnom realnošću: eksplozija sovjetske nuklearne bombe, razotkrivanje američke tajne o atomskoj bombi, pad Kine i ulazak sovjetskih špijuna u mnoge dijelove američke vlade.<ref>Fried (1990)</ref> Truman, pragmatičan čovjek koji je razvio toleranciju za osobe kao što su Tom Pandergast i [[Staljin]], je brzo razvio čvrstu antipatiju prema McCarthyu.<ref>http://www.trumanlibrary.org/exhibit_documents/index.php?pagenumber=1&titleid=203&tldate=1950-02-11&collectionid=mccarthy&PageID=-1&groupid=3435 1950. - Trumanov telegram senatoru Josephu McCarthyu</ref> McCarthy je uzvratio rekavši da je sam "amerikanizam" u opasnosti od elemenata ''"koji sami sebe predstavljaju kao njegovi glavni branitelji... Pokušavaju stvoriti strah i sumnju među nama koristeći spletke, nedokazane optužbe i čiste jednostavne laži... Pokušavaju nas uvjeriti da je naša vlada zbunjena komunizmom i korupcijom... Ti spletkari nas žele toliko ishisterizirati tako da im se nitko od nas ne suprotstavi od straha da ge ne nazovu komunistom. To je stari komunistički trik obrnut... To nije poštena igra, to nije amerikanizam."''.<ref> ''Time'', 27.8. 1971.</ref> Unatoč svemu Truman nije uspio skinuti sliku da je nesposoban da odvoji svoju vladu od subverznih utjecaja.<ref>Optuženi (1990.)</ref>
 
==== Korejski sukob ====
{{glavni|Korejski rat}}
 
Dana [[25.6.]] [[1950]]., sjevernokorejska vojska pod vodstvom diktatora [[Kim Il-sung]] napala [[Južna Koreja|Južnu Koreju]], time započevši [[Korejski rat]]. Slabo istrenirana i neopremljena, bez ikakve pomoći, sjevernokorejska vojska je brzo potjerana natrag, izgubivši time svoj glavni grad [[Seoul]].<ref name="Blair" /><ref>Roy E. Appleman, ''Južno od Naktonga, sjeverno od Yalua (juni-novembar 1950.) (Američka vojska u Korejskom ratu)'' (1998.)</ref>
 
Zapanjen, Truman je naredio morsku blokadu Koreje, koja je odmah stupila na snagu. Kako američka mornarica više nije posjedovala dovoljno površinskih brodova kako bi provela tako čvrstu blokadu, pa je zato nijedna brod nije želio izazvati.<ref>[http://www.trumanlibrary.org/whistlestop/study_collections/korea/large/week2/kw_78_1.jpg 6 July 1950, ''Momorandum informacija za tajnika'', Trumanova biblioteka]</ref> Truman je nagovarao [[UN|Ujedinjene Narode]] da interveniraju, što su i napravili, prvi put dopuštajući oružanu obranu u svojoj povijesti. Sovjetski Savez nije bio na sastanku na kojem se glasovalo o dozvoljavanju obrane. Truman je u Koreju poslao sve vojne jedinice koje su bile situirane u Japanu. Snage UN-a (sačinjene uglavnom od američkih) pod vodstvom generala [[Douglas MacArthur|Douglasa MacArthura]] slomile su sjevernokorejsku vojsku u samo 90 dana. No, Truman je odlučio da se ne savjetuje sa Kongresom, greška koja je uvelike smanjila njegovu poziciju kasnije u sukobu.<ref> Kepley, David R. ''Kolaps sredine: Republikanci iz senata i bipartizanska vanjska politika, 1948. – 1952.'' (1988.)</ref>
 
U prva četiri tjedna američke pješadijske jedinice koje su brzo prodrle u Koreju pokazale su se kao malobrojne i neopremljene. Osma japanska vojska je bila prisiljena ponovno osposobiti Shermanove tenkove iz Drugog svjetskog rata za korištenje u Koreji.<ref name="Blair" /><ref>Summers, Harry G. (potporučnik), ''Korejski rat: Svježa perspektiva'' (1996.)</ref> Samo 60 dana nakon početka rata Truman je poslao masivnu količinu vojne snage u Koreju, i UN su nadjačali sjevernokorejsku vojsku po pitanju ljudi, oružja, municije te su imali zračnu i mornaričku nadmoć.
[[Datoteka:Douglas MacArthur smoking his corncob pipe.jpg|250px|thumb|mini|General MacArthur]]
Odgovarajući na val kritika koje je zadobio, Truman je otpustio ministra obrane [[Louis A. Johnson|Louisa A. Johnsona]] i na njegovo mjesto postavio umirovljenog generala [[George Marshall|Georgea Marshalla]]. Truman se (uz pristanak UN-a) odlučio na politiku uzvraćanja, tj. osvajanje [[Sjeverna Koreja|Sjeverne Koreje]].<ref> James I. Matray, "Trumanov plan za pobjedu: Nacionalno samoodređenje i 38. paralelna odluka u Koreju." ''Žurnal američke povijesti'' 1979 66(2): 314–333.</ref> Snage UN-a pod vodstvom generala [[Douglas MacArthur|Douglasa MacArthura]] predvodile su kontranapad, ostvarivši zapanjujuću pobjedu iskrcavanjem u [[Bitka za Inčon|Bici za Inčon]] koje je skoro zarobilo protivnike. Snage UN-a su tada krenule na sjever, prema rijeci Jalu uz kinesku granicu, sa ciljem ujedinjenja dvaju Koreja pod znakom UN-a.
 
Kina je iznenadila snage UN-a masovnom invazijom u studenom. Snage UN-a koje su bile malobrojnije i to po zimskom vremenu bile su prisiljene na povlačenje iza 38. paralele gdje je sve počelo. Štete UN-a i SAD-a bile su velike. Truman je odbio MacArthurov prijedlog o napadanju kineskih resursnih baza sjeverno od Jalua, no MacArthur je onda svoj plan predstavio republikanskom vođi Josephu Martinu. Truman je bio uvelike zabrinut da bi daljnja eskalacija sukoba mogla uzrokovati još veće uplitanje SSSR-a u sukob. SSSR je već tada pomagao Koreji opskrbljivanjem oružja i ratnih aviona sa korejskim znakom, ali sovjetskim pilotima. Dana [[11. 4.]] [[1951]]. Truman je otpustio MacArthura sa svih njegovih pozicija u Koreji i Japanu.
 
Otpuštanje MacArthura bio je jedan od najnepopularnijih političkih poteza u američkoj povijesti. Mišljenje o Trumanu je brzo padalo, a dobivao je i pozive zbog svoje službene optužbe, među kojima je bio i poziv senatora [[Robert Taft|Roberta Tafta]]. ''Chicago Tribune'' je tražio trenutne službene optužbe protiv Trumana: ''Predsjednik Truman mora biti optužen i osuđen. Njegovo brzopleto i osvetoljubivo otpuštanje generala MacArthura je kulminacija serije činova koji su ga prikazali kao nesposobnog, moralno i mentalno, za tako visoku dužnost... Američka nacija nikad nije bila u većoj opasnosti. Vodi ju budala koja je okružena slugama...''<ref> Lawrence N. Strout, ''Braneći McCarthyzam: Kako je kršćanski znanstveni monitor prikazao Josepha R. McCarthya, 1950-1954'' (1999.) str. 41. </ref>
 
Oštre kritike iz virtualno svih kutova optuživale su Trumana da odbija preuzeti odgovornost za rat koji je krenuo krivim putem te da umjesto sebe krivi svoje generale. MacArthur se vratio u SAD i dobio je herojski doček, a nakon jednog razgovora pred Kongresom, špekuliralo se da će se MacArthur kandidirati za predsjednika.
 
Rat je ostao neizvjestan još 2 godine sve dok se nije potpisalo primirje i dok se nije utvrdila granica između dvije Koreje koja je završila rat. U međuvremenu, problemi u Koreji i kritike prema Trumanu zbog otpuštanja MacArthura, napravile su Trumana toliko nepopularnim da su se demokrati počeli okretati prema drugim kandidatima. Na New Hampshireskim primarnim izborima, Trumana je porazio [[Estes Kefauver]] koji je dobio oko 3,000 glasova više i podršku svih 8 delegata. Truman je bio prisiljen da otkaže svoju kampanju za sljedeće izbore.<ref> Paul T. David, ''Politika nominiranja predsjednika 1952.'' (1954.) 1. izdanje: str 33-40. </ref> U veljači [[1952]]. podrška Trumanu bila je samo 22% prema nekim anketama, što je bio najniži postotak podrške u povijesti američkih predsjednika.
 
==== Vijetnam ====
 
Uplitanje SAD-a u [[Vijetnamski rat]] započelo je za vrijeme Trumanove administracije. Na [[V-J dan]] [[1945]]., vijetnamski komunistički vođa [[Ho Ši Min]] je proglasio neovisnost, no SAD je najavio podršku u ponovnom uspostavljanju francuske vlasti. Ho je [[1950]]. opet proglasio neovisnost, koja je ovaj put priznata od strane [[SSSR|Sovjetskog Saveza]] i [[NR Kina|Komunističke Kine]]. Hoov Vijetnam je zauzimao samo malen teritorij uz kinesku granicu, dok je [[Francuska]] kontrolirala ostatak [[Vijetnam]]a.
Trumanova "politika širenja" (koja je zvala opoziciju zbog komunističke ekspanzije) tjerala je SAD da i dalje daje podršku Francuzima i njihovoj kolonijalnoj vlasti u Vijetnamu. Truman je [[1950]]. odobrio 10,000,000[[dolar|$]] za pomoć Francuskoj, a u Vijetnam je poslao i 123 ne-borbene jedinice kao pomoć. Do [[1951]]. suma se povećala do 150,000,000[[dolar|$]]. Do [[1953]]. iznos pomoći popeo se na 1,000,000,000[[dolar|$]], što je iznosilo trećinu sveukupne američke pomoći drugim zemljama.<ref name="Kronoligija Vijetnama">[http://fp.uni.edu/prahl/viet_nam.htm Kronologija Vijetnama], UNI FrontPage pomoć.</ref>
 
Iz ovoga se izrodio osnovni problem: Amerikanci su željeli snažan i neovisan Vijetnam, dok Francuzi nisu nimalo marili za Kinu već su samo htjeli uvesti Vijetnam pod francuski sistem.
==== Renovacija Bijele kuće ====
[[Datoteka:White-house-1950-interior-shell.jpg|250px|thumb|mini|Interijer Bijele kuće tijekom renovacija [[1950]].]]
Truman je [[1948]]. je naredio kontroverzno<ref>http://www.whitehousemuseum.org/special/renovation-1948.htm Muzej Bijele kuće: "izazvalo je veliko javno nezadovoljstvo"</ref> uređenje [[Bijela kuća|Bijele kuće]] tako što je eksterijeru kuće želio nadodati: balkon na drugom katu i balkon na jugu danas poznat kao "Trumanov balkon".
 
No u to vrijeme je bilo jasno da je kuća, stara preko 130 godina, bila u jako lošem stanju. U kolovozu te godine jedan dio kata se srušio i Trumanova vlastita spavaća soba i kupaonica su obilježene kao nesigurne. Nije bilo nikakve javne objave sve dok nije ostvarena izborna pobjeda, no Truman je u to vrijeme bio informiran da je njegov balkon bio jedini sigurni dio Bijele kuće. Obitelj Truman se preselila u Blair kuću, dok su [[Zapadno krilo]] i [[Ovalni ured]] jedini dijelovi Bijele kuće koji su ostali otvoreni. Truman je od tada svako jutro morao ići na posao preko ulice. Ubrzo je donesena odluka da se sruši i renovira cijeli interijer Bijele kuće. Svjetski poznati eksterijer Bijele kuće ostao je kakav je dok su se radovi vršili iznutra. Radovi su trajali od prosinca [[1949]]. dio ožujka [[1952]].<ref>McCullough, 593., 652., 725., 875.</ref>
 
==== Pokušaj atentata ====
 
Dana [[1.11.]] [[1950]]., [[Portoriko|portorikasnki]] nacionalisti [[Griselio Torresola]] i [[Oscar Collazo]] pokušali su ubiti Trumana kod Blair Housea. Na ulici, ispred rezidencije, Torresola je smrtno ranio policajca iz Bijele kuće [[Leslie Coffelt|Lesliea Coffelta]], koji je Torresolu upucao prije nego je umro. Collazo je kao suradnik predan uredu za ubojstva i [[1952]]. mu je suđeno i osuđen je na smrtnu kaznu. Truman je njegovu kaznu kasnije preinačio u doživotni zatvor.
 
Tada shvativši važnost portorikanske "nezavisnosti", Truman je dopustio demokratsko glasovanje portorikanaca na kojem su oni trebali odlučiti status Portorika prema [[SAD]]-u.
 
Napad, koji je lako mogao oduzeti Trumanov život, skrenuo je pažnju na poboljšavanje osiguranja kod Blair Housea. Truman je za vrijeme napada spavao, no probudio se kada je čuo pucnjavu i promatrao ju je sa prozora (koji je gledao baš na tu ulicu) sve dok mu jedan prolaznik nije viknuo da se sakrije.<ref>McCullough, David: ''Truman'' (1992.), biografija</ref>
 
=== Administracija i kabinet ===
 
'''Napomena:''' Svi članovi Trumanovog kabineta koji su bili tu kada je on postao predsjednik 1945. su bili i u kabinetu Franklina delana Roosevelta.
[[Datoteka:Truman initiating Korean involvement.jpg|mini|desno|200px|thumb|Predsjednik Truman potpisuje proklamaciju u kojoj objavljuje nacionalnu krizu koja zahtjeva uplitanje SAD-a u [[Korejski rat]]]]
{| class="infobox" style="font-size:90%; width:auto; text-align:left; white-space:nowrap; float:{{{align|left}}}; clear:{{{align|left}}}; {{#ifeq:{{{align|}}}|right|margin-left:1em; margin-right:0em;|margin-left:0em; margin-right:1em;}}"
! style="background:#DCDCDC; text-align:center;" colspan="3"| Trumanov kabinet
|-
|align="left"|'''SLUŽBA'''||align="left"|'''IME'''||align="left"|'''MANDAT'''
|-
! style="background:black;" colspan="3" {{!}}
|-
|align="left"|[[Predsjednici Sjedinjenih Američkih Država|Predsjednik]]||align="left" |'''Harry S. Truman'''||align="left"|1945. – 1953.
|-
|align="left"|[[Potpredsjednici Sjedinjenih Američkih Država|Potpredsjednik]]||align="left"|''nitko''||align="left"|1945. – 1949.
|-
|align="left"|&nbsp;||align="left"|'''[[Alben W. Barkley]]'''||align="left"|1949. – 1953.
|-
! style="background:black;" colspan="3" {{!}}
|-
|align="left"|[[Državni tajnik Sjedinjenih Američkih Država|Državni tajnik]]||align="left"|'''[[Edward R. Stettinius, Jr.]]'''||align="left"|1945.
|-
|align="left"|&nbsp;||align="left"|'''[[James F. Byrnes]]'''||align="left"|1945. – 1947.
|-
|align="left"|&nbsp;||align="left"|'''[[George Marshall]]'''||align="left"|1947. – 1949.
|-
|align="left"|&nbsp;||align="left"|'''[[Dean G. Acheson]]'''||align="left"|1949. – 1953.
|-
! style="background:#D1D1D1;" colspan="3" {{!}}
|-
|align="left"|[[Tajnik državne blagajne Sjedinjenih Američkih Država|Tajnik državne blagajne]]||align="left"|'''[[Henry Morgenthau, Jr.]]'''||align="left"|1945.
|-
|align="left"|&nbsp;||align="left"|'''[[Fred M. Vinson]]'''||align="left"|1945. – 1946.
|-
|align="left"|&nbsp;||align="left"|'''[[John W. Snyder]]'''||align="left"|1946. – 1953.
|-
! style="background:#D1D1D1;" colspan="3" {{!}}
|-
|align="left"|[[Ministar rata Sjedinjenih Američkih Država|Ministar rata]]||align="left"|'''[[Henry L. Stimson]]'''||align="left"|1945.
|-
|align="left"|&nbsp;||align="left"|'''[[Robert P. Patterson]]'''||align="left"|1945. –1 947.
|-
|align="left"|&nbsp;||align="left"|'''[[Kenneth C. Royall]]'''||align="left"|1947.
|-
! style="background:#D1D1D1;" colspan="3" {{!}}
|-
|align="left"|[[Ministar obrane Sjedinjenih Američkih Država|Ministar obrane]]||align="left"|'''[[James V. Forrestal]]'''||align="left"|1947. – 1949.
|-
|align="left"|&nbsp;||align="left"|'''[[Louis A. Johnson]]'''||align="left"|1949. – 1950.
|-
|align="left"|&nbsp;||align="left"|'''[[George Marshall]]'''||align="left"|1950. – 1951.
|-
|align="left"|&nbsp;||align="left"|'''[[Robert A. Lovett]]'''||align="left"|1951. – 1953.
|-
! style="background:#D1D1D1;" colspan="3" {{!}}
|-
|align="left"|[[Državni odvjetnik Sjedinjenih Američkih Država|Državni odvjetnik]]||align="left"|'''[[Francis Biddle]]'''||align="left"|1945.
|-
|align="left"|&nbsp;||align="left"|'''[[Tom C. Clark]]'''||align="left"|1945. – 1949.
|-
|align="left"|&nbsp;||align="left"|'''[[J. Howard McGrath]]'''||align="left"|1949. – 1952.
|-
|align="left"|&nbsp;||align="left"|'''[[James P. McGranery]]'''||align="left"|1952. – 1953.
|-
! style="background:#D1D1D1;" colspan="3" {{!}}
|-
|align="left"|[[Vrhovni general Sjedinjenih Američkih Država|Vrhovni general]]||align="left"|'''[[Frank C. Walker]]'''||align="left"|1945.
|-
|align="left"|&nbsp;||align="left"|'''[[Robert E. Hannegan]]'''||align="left"|1945. – 1947.
|-
|align="left"|&nbsp;||align="left"|'''[[Jesse M. Donaldson]]'''||align="left"|1947. – 1953.
|-
! style="background:#D1D1D1;" colspan="3" {{!}}
|-
|align="left"|[[Ministar mornarice Sjedinjenih Američkih Država|Ministar mornarice]]||align="left"|'''[[James V. Forrestal]]'''||align="left"|1945. – 1947.
|-
! style="background:#D1D1D1;" colspan="3" {{!}}
|-
|align="left"|[[Ministar unutarnjih poslova Sjedinjenih Američkih Država|Ministar unutarnjih poslova]]||align="left"|'''[[Harold L. Ickes]]'''||align="left"|1945. – 1946.
|-
|align="left"|&nbsp;||align="left"|'''[[Julius A. Krug]]'''||align="left"|1946. – 1949.
|-
|align="left"|&nbsp;||align="left"|'''[[Oscar L. Chapman]]'''||align="left"|1949. – 1953.
|-
! style="background:#D1D1D1;" colspan="3" {{!}}
|-
|align="left"|[[Ministar poljoprivrede Sjedinjenih Američkih Država|Ministar poljoprivrede]]||align="left"|'''[[Claude R. Wickard]]'''||align="left"|1945.
|-
|align="left"|&nbsp;||align="left"|'''[[Clinton P. Anderson]]'''||align="left"|1945. – 1948.
|-
|align="left"|&nbsp;||align="left"|'''[[Charles F. Brannan]]'''||align="left"|1948. – 1953.
|-
! style="background:#D1D1D1;" colspan="3" {{!}}
|-
|align="left"|[[Ministar industrije Sjedinjenih Američkih Država|Ministar industrije]]||align="left"|'''[[Henry A. Wallace]]'''||align="left"|1945. – 1946.
|-
|align="left"|&nbsp;||align="left"|'''[[W. Averell Harriman]]'''||align="left"|1946. – 1948.
|-
|align="left"|&nbsp;||align="left"|'''[[Charles W. Sawyer]]'''||align="left"|1948. – 1953.
|-
! style="background:#D1D1D1;" colspan="3" {{!}}
|-
|align="left"|[[Ministar rada Sjedinjenih Američkih Država|Ministar rada]]||align="left"|'''[[Frances Perkins]]'''||align="left"|1945.
|-
|align="left"|&nbsp;||align="left"|'''[[Lewis B. Schwellenbach]]'''||align="left"|1945. – 1948.
|-
|align="left"|&nbsp;||align="left"|'''[[Maurice J. Tobin]]'''||align="left"|1948. - 1953.
|}
<br clear="all">
 
=== Postavljanje Vrhovnih sudaca ===
 
Truman je sljedeće suce postavio u [[Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država]]:
 
*'''[[Harold Hitz Burton]]''' — [[1945]].
*'''[[Fred M. Vinson]]''' ([[Vrhovni sudac Sjedinjenih Američkih Država|Vrhovni sudac]]) — [[1946]].
*'''[[Tom Campbell Clark]]''' — [[1949]].
*'''[[Sherman Minton]]''' — [[1949]].
 
== Izbori 1952.==
 
Godine [[1951]]., SAD je usvojila [[22. amandman]], koji nije dopuštao da predsjednik bude biran treći put na tu poziciju, ili da bude izabran drugi put ako je naslijedio predsjedništvo i služio više od 2 godine. Ova klauzula dočekala je Trumana [[1952]]., no Truman se još uvijek mogao kandidirati zbog izuzetka koji je od 22. amandmana isključivao trenutnog predsjednika.
 
Do [[1952]]., nijedan kandidat sa New Hampshireskih primarnih izbora nije zadobio Trumanovu potporu. Vrhovni sudac [[Fred Vinson]] je rekao ne, guverner [[Illinois]]a [[Adlai Stevenson]] je također odbio, potpredsjednik Barkley je bio prestar, a Truman nije volio senatora [[Estes Kefauver|Estesa Kefauvera]], kojeg je privatno zvao "Gnjavaža".<ref>Novinart Arthur Krock je dobio informaciju od 3. osobe da je 1951. Truman privatno ponudio najviše mjesto u demokratskoj stranci [[Dwight D. Eisenhower|Dwightu Eisenhoweru]], no Eisenhower, koji je kako se otkrilo bio republikanac, je navodno odbio. Truman i Eisenhower su obijca negirali točnost te priče. McCullough 887; Stephen E. Ambrose. ''Eisenhower: 1890. - 1952.'' (1983.) 515</ref>
 
Trumanovo ime bilo je na primarnim izborima u [[New Hampshire]]u, no Kefauver je pobijedio i Truman je objavio da se neće ponovno natjecati za predsjednika.<ref> McCullough, David: ''Truman'' (1992.), biografija str. 887-93.</ref> Stevenson, koji se nakon razmišljanja odlučio kandidirati za predsjednika, te je dobio Trumanovu potporu i postao je kandidat demokrata. [[Dwight David Eisenhower|Eisenhower]] je krenuo u pohod protiv Trumanovih "neuspjeha" sa "Korejom, komunizmom i korupcijom" - i pobijedio je na izborima i postao 34. predsjednik SAD-a.
 
== Nakon predsjedništva ==
 
=== Trumanova biblioteka, memoari i život kao građanin ===
[[Datoteka:Lyndon Johnson signing Medicare bill, with Harry Truman, 30 July, 1965.jpg|300px|thumb|mini|Truman (sjedi desno) i njegova supruga Bess (iznad njega) prisustvuju [[Lyndon B. Johnson|Johnsonovu]] potpisivanju zakona u zdravstvenom osiguranju [[30. srpnja]] [[1965]].]]
Truman se vratio u Independence i smjestio se u kući njegove punice. Njegov prethodnik [[Franklin Delano Roosevelt]] organizirao je vlastitu predsjedničku biblioteku, no mogućnost da drugi predsjednici naprave isto bila je još uvijek upitna. Truman je skupljao privatne donacije za izgradnju biblioteke, koje je kasnije poslao vladi da započne sa radovima. Tu tradiciju nastavili su svi njegovu nasljednici.
 
Bivši članovi Kongresa i federalnih sudova dobili su federalni mirovinski paket, a Truman je bio taj koji je njima, i dužnosnicima na sličnim pozicijama, omogućio takve privilegije. Taj prihod se nije odnosio i na bivše predsjednike. Čim mu je završio mandat, Truman je rekao da ne želi biti ni na jednoj korporativnoj listi plaćanja, izbor koji je iznio njegovo stajalište da uzimanje takvih dodatnih prihoda za bivše predsjednike umanjuje integritet najviše državne pozicije. Također je obio brojne poruke za komercijalne potpore. Kao rezultat toga, suočio se sa nizom zanimljivih financijskih izazova, jer su se njegovi poslovi prije bavljenja politikom pokazali neuspješni, a nije imao nikakve osobne ušteđevine. Kada je napustio Bijelu kuću, njegov jedini prihod bila je njegova vojnička mirovina, koja je iznosila malih $112.56 po mjesecu.
 
Dignuo je osobni zajam iz Missourijske banke kada mu je mandat završio, i krenuo je u ostvarivanje novog plana za buduće bivše izvršne dužnosnike: veliki novčani ugovor za njegove memoare napisane za njegova mandata. [[Ulysses S. Grant]] je svladao slične financijske probleme sličnom knjigom, no nije htio pisati ni slova o svom mandatu u Bijeloj kući. Truman je dobio rekordnu sumu od $600,000 za savjet oko izdavanja svojih memoara.
 
Trumanovi memoari bili su komercijalni i kritički uspjeh, a tiskani su u 2 izdanja [[1955]].-[[1956|56]].
 
*Memoari Harrya Trumana: Godine odluke (1. izdanje)
*Memoari Harrya Trumana: Godine suđenja i nade (2. izdanje)
 
Kongres je [[1958]]. je izdao Akt o bivšim predsjednicima, kojom su svi živući bivši predsjednici dobivali godišnju mirovinu od $25,000. Trumanovo financijsko stanje sigurno je igralo određenu ulogu u donošenju tog zakona. Jedini tadašnji živući bivši predsjednik , [[Herbert Hoover]], također je uzeo mirovinu iako mu nije bila potrebna. Po nekim izvorima kaže se da ju je uzeo da ne osramoti Trumana.<ref> Joseph William Martin, ''Mojih prvih 50 godina u politici kako je rečeno Robertu J. Donovanu'' (1960.) str. 249</ref>
 
=== Kasniji život i smrt ===
 
Truman je [[1956]]. sa suprugom otišao na put u [[Europa|Europu]] i bio je senzacija. U Britaniji je dobio počasnu diplomu na [[Sveučilište Oxford|oksfordskom]] sveučilištu, a primio ju je plačući od sreće. Tu se po posljednji put susreo sa svojim prijateljem [[Winston Churchill|Winstonom Churchillom]], a po povratku u [[SAD]] dao je punu potporu Adlaiu Stevensonu za njegovu drugu kandidaturu za predsjednika, iako je favorizirao guvernera [[W. Averell Harriman|W. Averella Harrimana]].
 
Godine [[1965]]. predsjednik [[Lyndon B. Johnson|Johnson]] je potpisao zakon o zdravstvenom osiguranju, a Trumanova biblioteka je prva 2 osiguranja dodijelila Trumanu i njegovoj supruzi Bess. Sam Truman se za svog mandata borio za vladino zdravstveno osiguranje.
 
Po svom 80. rođendanu, Truman je boravio u [[Washington, DC|Washingtonu]] i zamoljen je da se obrati Senatu, kao dio novog pravila koje je bivšim predsjednicima dalo neke privilegije. Truman je bio toliko počašćen dobivenom privilegijom da je jedva održao svoj govor.<ref>McCullough, 983</ref> Truman je vodio i kampanje za kandidate za Senat. Jak pad u kupaonici njegova stana uvelike mu je smanjio fizičke mogućnosti i otežao je njegove svakodnevne posjete predsjedničkoj biblioteci. Dana [[5.12.]] [[1972]]. primljen je u bolnicu u [[Kansas City|Kansas Cityu]] zbog problema u plićima uzrokovanih [[pneumonija|pneumonijom]]. Dogodilo se da su mu kasnije otkazali mnogi organi i Harry Truman je preminuo [[26.12.]] [[1972]]. u 7:50 sati u 88. godini života. Bess Truman preminula je [[18. listopada]] [[1982]].<ref>[http://www.trumanlibrary.org/bwt-bio.htm Biografija predsjedničkog ara Truman - Trumanov predsjednički muzej i biblioteka]</ref> Bračni par Truman pokopan je u Trumanovoj biblioteci.
 
Točno 34 godine nakon Trumanove smrti, na isti dan, u 93. godini, preminuo je 38. američki predsjednik [[Gerald Ford]].
 
== Ostavština ==
 
Kada mu je [[1953]]. završio mandat, Truman je bio jedan od najnepopularnijih američkih predsjednika. Javno mišljenje o njemu poboljšavalo se sa godinama, no kratki period nakon njegove smrti konsolidirao je djelomičnu rehabilitaciju među povjesničarima i članovima javnosti. Nakon ponovnog pregleda informacija koje su bile dostupne Trumanu u postojanju špijunskih aktivnosti u američkoj vladi, demokratski senator [[Daniel Patrick Moynihan]] je zaključio da je Truman "skoro pa namjerno slabo shvaćao" opasnost američkog komunizma.<ref>Moynihan, Daniel, et al., ''Šefov korak naprijed, Izvještaj o komunizmu o zaštiti i smanjenju vladine zaštite'', U.S. Government Printing Office (1997.)</ref>
 
Truman je uvijek dobro stajao na [[Povjesni rangovi američkih predsjednika|rankinzima američkih predsjednika]]. Nikad nije bio na nižoj poziciji od 9., a po zadnjim istraživanjima iz [[2005]]. koje je proveo ''Wall Street Journal'' Truman je 7. najbolji američki predsjednik u povijesti.
 
Slučajnost je baš ta da je Truman preminuo baš u periodu kada je nacija bila izjedena krizama u [[Vijetnamski rat|Vijetnamu]] i [[Afera Watergate|aferom Wategate]]. Trumanova smrt uzrokovala je val pozornosti na njegovu političku karijeru i to u vremenu kada je sama predsjednička pozicija bila u krizi.<ref>"Zagorčavajući im još više," ''Time'' pros. 03, 1973. </ref>
 
Za vrijeme ranih i sredine [[1970-ih]], Truman je zadobio popularnost koju je imao [[1948]]., ovaj put se izdižući (posthumno) kao nekakav politički narodni heroj, predsjednik koji je zamišljen kao primjer integriteta koji je po mnogim promatračima falio za vrijeme [[Richard Nixon|Nixonova]] boravka u Bijeloj kući. [[James Whitmore]] je nominiran za [[Oscar]]a za svoje portretiranje Trumana u filmu ''Give 'em Hell, Harry!'', [[Ed Flanders]] je dobio [[Emmy]]ja za svoje portretiranje Trumana u filmu ''Harry S. Truman: Plain Speaking'', a grupa [[Chicago (bend)|Chicago]] je čak snimila i pjesmu o predsjedniku Trumanu koju je naslovila ''[[Harry Truman (pjesma)|Harry Truman]]'' ([[1975]].).
 
Počašćen je [[1975]]. osnutkom Trumanove školarine, federalnog programa nastalog u njegovu čast koji je pomagao američkim studentima koji su se isticali u javnoj pomoći i vodstvom u javnoj politici.<ref>[http://www.truman.gov/about/about_list.htm?cat_id=552 Povijest Trumanove školarine]</ref>
 
Truman je prva osoba spomenuta u povijesno osvješćenoj pjesmi [[Billy Joel|Billya Joel]]a ''[[We Didn't Start the Fire]]''. Biografija [[David McCullough|Davida McCullougha]], naslovljena ''Truman'', i istoimeni film koji je snimio [[HBO]] još su više popularizirali Trumana.
 
''[[USS Harry S. Truman]]'' je također nazvan po predsjedniku. Brod je 8. supernosač iz američke mornarice. Struktura broda postavljena je [[1993]]., a brod je kršten [[7.9.]] [[1996]]. Brod, nekad nazivan i HST, je odobren kao ''USS United States'', no odluka za preimenovanje donesena je prije postavljanja temelja. Dana [[1. siječnja]] [[1996]]. je jedno Missourijsko sveučilište po svojoj promjeni iz učiteljskog koledža u sveučilište liberalnih umjetnosti, postalo Trumanovo državno sveučilište, i to u čas jednog missourijanca koji je postao predsjednik.
 
 
== Trumanovo srednje ime ==
[[Datoteka:Harry S. Truman signature.png|thumb|Trumanov potpis]]
Truman nije imao srednje ime, nego samo srednji inicijal. Bilo je često da se u južnim državama, uključujući i [[Missouri]], koriste inicijali češće nego imena. U svojoj autobiografiji napisao je: ''"Trebao sam se zvati... Harrison Young. No za ime sam dobio deminutiv Harry, a da bih imao dva inicijala u imenu dodan mi je inicijal S. Ime očevog djeda bilo je Anderson Shippe Truman, a ime majčinog bilo je Solomon Young, tako da sam dobio inicijal S. po obojici."'' Jednom se našalio da '''S''' nije inicijal i da ne bi trebao imati točku poslije, no u svim službenim dokumentima dodana je točka nakon S. Također Trumanova biblioteka ima podosta primjera gdje je sam Truman pisao točku nakon S. Asocirani tisak zahtjevao je korištenje točke nakon S za vrijeme [[1960-ih]], kada je Truman izjavio da nema preferenca.<ref>Goldstein, Norm, ed. ''Associated Press Stylebook 2003.'' New York; The Associated Press, 2003., 256.</ref> Korištenje točke nakon inicijala S je univerzalno, dok na primjer službena biografija Bijele kuće ne koristi točku nakon Trumanova inicijala S.
 
Trumanov inicijal bez imena uzrokovao je neobičan problem kada je Truman trebao prisegnuti za predsjednika. Na sastanku nakon prisege, vrhovni sudac [[Harlan Stone]] počeo je čitati Trumanovu prisegu: "''Ja, Harry Shippe Truman...''", no Truman ga je prekinuo i ispravio: "''Ja, Harry S. Truman...''".<ref>McCullough, 347.</ref>
 
== Mediji ==
 
*[http://commons.wikimedia.org/wiki/Image:Harry_Truman_video_montage.ogg Kolekcija video isječaka o predsjedniku]
*Godine [[1995]]. [[HBO]] je izdao film o Trumanovom životu, u kojem je [[Gary Sinise]] glumio predsjednika. Snimljen prema biografiji [[David McCullough|Davida McCullougha]], film govori o tome kako je Truman od prosječnog građanina došao do predsjednika SAD-a. Naslov filma je samo ''[[Truman (1995)|Truman]]'', a osvojio je mnogobrojne nagrade.<ref>[http://www.imdb.com/title/tt0114738/awards Nagrade za ''Truman'', IMDB.com.]</ref>
 
== Zanimljivosti ==
 
*Nijedna prva dama nije živjela dugo koliko Trumanova supruga [[Bess Wallace Truman]]. Kada je umrla [[18.10.]] [[1982]]., imala je 97 godina.
*Harry Truman je bio član Alfa Hi Lamba bratstva.
*Harry i Bess Truman su predsjednički par koji je živio najduže. Skupa su imali 185 godina. Od [[2007]]. [[Gerald Ford|Gerald]] i Betty Ford su na 2. mjestu sa 181 godinom, dok su [[Ronald Reagan|Ronald]] i Nancy Reagan 3. sa 178 godina.
*Za vrijeme Trumanova mandata izdana je revizirana standardna verzija [[Biblija|Biblije]], čiji je prvi primjerak dobio baš on.
*Bio je jedan od brojnih američkih predsjednika i dužnosnika Bijele kuće koji je tvrdio da je, tijekom mandata, vidio duh pokojnog predsjednika [[Abraham Lincoln|Abrahama Lincolna]] kako hoda Bijelom kućom.<ref>''TV kalendar'', 27. svibnja 2010.; HRT</ref>
*Po Trumanu je snimljena istoimena pjesma koju izvodi grupa [[Mindless Self Indulgence]].
*U TV seriji ''[[Simpsoni]]'' Truman je prikazan na novčanici od trilijun dolara.
*Harry i Bess Truman su bili prvi primatelji medicinske zaštite [[1966]].
*U epizodi ''[[Roswell That Ends Well]]'' iz serije ''[[Futurama]]'', Truman je prikazan kako osobno preuzima istragu o [[Roswellski NLO incident|Roswellskom NLO incidentu]].
 
== Vidi još ==
 
*[[Hladni rat]]
*[[Predsjednici Sjedinjenih Američkih Država]]
*[[George Marshall]]
*[[Joseph McCarthy]]
*[[Korejski rat]]
*[[Atomsko bombardiranje Hirošime i Nagasakija]]
*[[Franklin Delano Roosevelt]]
 
== Bilješke ==
 
{{izvori|2}}
 
{{Predsjednici SAD-a}}