Plovućac – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica: [[Slika:Teidepumice.jpg|right|thumb|Primerak jako poroznog plovućca sa Teide vulkana na Tenerifi na Kanarskim ostrvima. Gustina primerka je samo 0,25 kg po kubnom decimetru. Skala je... |
mNema sažetka izmjene |
||
Red 1:
[[
'''Plovućac''' ({{jez-en|Pumice}}, {{jez-fr|Ponce}}, {{jez-nem|Bimsstein}}, {{jez-rus|Pemza}}) je laka, bela ili siva, izvanredno šupljikava i spužvasta stena, kiselog ili srednjekiselog sastava<ref>Geološka terminologija i nomenklatura IV petrologija, Beograd, 1975</ref>. Ova visoko mehurasta piroklastično ekstruzivna [[magmatske stene|magmatska stena]] sadrži [[riolit]], [[trahit]] i [[fonolit]].
Red 8:
Bazaltna verzija plovućca poznata je kao skorija i mnogo se razlikuje zbog mineralogije. Kada je prisutna veća količina gasa tada nastaje jedna sitnozrnasta verzija plovućca poznata kao pemzit. Plovućac se smatra staklom, jer nema kristalne strukture - amorfan je. Varira i u gustini, zavisno od odnosa mehurića i čvrstoga materijala. Mnogi primerci plovućca plutaju na vodi. Nakon eksplozije [[vulkan]]a [[Krakatau]] na Pacifiku su i do dve godine nakon erupcije plivali splavovi plovućca dugački i do 25 metara. Na nekima su rasle palme i ostala vegetacija. Za vreme podzemnih vulkanskih erupcija blizu Tonge 1979, 1984. i 2006. stvoreni su veliki splavovi plovućca dugački i 30 kilometara, koji su plovili hiljadama kilometara do Fidžija.
[[
Postoje dva glavna oblika mehurića. Neki sadrže tubaste i gotovo paralelne mehuriće, pa takav plovućac izgleda svilasto. Drugi oblik mehurića je sferičnog oblika i takav plovućac nastaje pri većim pritiscima tokom erupcije.
| |||