Ivan Gundulić – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m #REDIRECT hr:Ivan Gundulić |
preuzeto s hrvatske Wikipedije |
||
Red 1:
{{Infokutija pisac
| ime = Ivan Gundulić
| slika = De Gondola.jpg
| ime_po_rođenju = Ivan Franov Gundulić
| datum_rođenja = [[8. siječnja]] [[1589.]]
| datum_smrti = [[8. prosinca]] [[1638.]]
| zanimanje = Književnik
| znamenita_djela = ''Osman'', ''Dubravka'', ''Suze sina razmetnoga''
}}
'''Ivan Gundulić''' (Giovanni Gondola; nadimak Mačica; [[Dubrovnik]], [[8. siječnja]] [[1589]]. - [[Dubrovnik]], [[8. prosinca]] [[1638.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je pjesnik, [[epika|epik]], [[lirika|lirik]] i [[drama|dramatik]].
==Životopis==
Rođen je kao najstariji sin Frana Gundulića i Džive Gradić. Obitelj Gundulić bila je poznata još u [[13. stoljeće|13. stoljeću]], a njezini su članovi, kao pripadnici aristokracije, obavljali različite državno-administrativne poslove u [[Dubrovnik]]u i okolici.
Obrazovao se u Dubrovniku, gdje su mu, uz ostale, učitelji bili [[Toskana]]c [[Camillo Camilli]], koji je dopunio [[Torquato Tasso|Tassov]] ''[[Oslobođeni Jeruzalem]]'' te svećenik [[Petar Palikuća]], koji je na [[hrvatski jezik|hrvatski]] preveo ''Život Karla Borromea''. Nakon završetka školovanja, [[1608.]] postaje član [[Veliko vijeće|Velikoga vijeća]]. Nastavljajući obiteljsku tradiciju, obavlja više državno-administrativnih službi u Dubrovniku i okolici; dva je puta bio knez u [[Konavle|Konavlima]] ([[1615.]] i [[1619.]]), a u Dubrovniku je uglavnom obavljao pravničke poslove. Godine [[1634.]] postaje senator<ref>Prema Fališevac, Dunja. „Predgovor“. U: ''Ivan Gundulić / Kralj od pjesnika'', ur. Dunja Fališevac), Mozaik knjiga, Zagreb, 2005., str. 7; stariji je podatak [[1936.]] godina (v. Kravar, Zoran: ''Gundulić, Ivan'', u: ''Leksikon hrvatskih pisaca'' (ur. Dunja Fališevac, Krešimir Nemec, Darko Novaković)Školska knjiga, Zagreb, 2000., str. 262.).</ref>, a [[1638.]] član Maloga vijeća.
Živio je mirno i povučeno, zbog čega su mu suvremenici dali nadimak Mačica (značenje: [[mačka|Mačkica]]). Godine [[1628.]] oženio se Nikom Sorkočević s kojom je imao tri sina.
Umro je u Dubrovniku nakon dvotjedne bolesti; pretpostavlja se da je uzrok [[smrt]]i bila upala porebrice. Budući da je umro u 49. godini, nije imao priliku biti izabran za kneza [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]] (knez nije smio biti mlađi od 50 godina).
==Djelo==
[[Datoteka:Fran Gundulic1.JPG|mini|lijevo|Gundulićev spomenik u Dubrovniku]]
Književni rad Gundulić je započeo pisanjem [[drama]] u stihu i, vjerojatno, pjesama. U predgovoru svoje prve tiskane knjige ''Pjesni pokorne kralja Davida'' ([[Rim]], [[1621.]]) svoja mladenačka djela naziva „porodom od tmine“ jer im je svrha bila zabava, tj. ta djela nisu odgovarala [[protureformacija|protureformacijskoj]] [[poetika|poetici]] i [[ideologija|ideologiji]]. Od dramskih djela sačuvane su ''[[Arijadna (Gundulić)|Arijadna]]'', ''[[Prozerpina ugrabljena od Plutona]]'', ''[[Dijana (Gundulić)|Dijana]]'' i ''[[Armida]]'', dok su ''Galatea'', ''Posvetilište ljuveno'', ''Čerera'', ''Kleopatra'', ''Adon'' i ''Koraljka od Šira'' izgubljene. Za ''Dijanu'' (obrađuje mit o božici [[Dijana|Dijani]] zaljubljenoj u lijepoga mladića [[Endimion]]a) i ''Armidu'' (tematizira epizodu o Armidi i Rinaldu iz dvadesetoga pjevanja ''Oslobođenoga Jeruzalema'' Torquata Tassa) vjerovalo se, zbog kratkoće (svaka ima tek oko 90 stihova), da su samo odlomci, dok [[Milan Rešetar]] nije dokazao da je riječ o cjelovitim tekstovima – dramskim prizorima. Ispjevane su [[osmerac (stih)|osmercem]], uz mjestimičnu upotrebu dvostruko [[rima|rimovanoga]] [[dvanaesterac (stih)|dvanaesterca]].
Dakle, te su Gundulićeve drame većinom bili prijevodi s [[talijanski jezik|talijanskoga]] ili scenske adaptacije pripovjednih djela, obrađivale su poznate [[mitologija|mitološke]] i [[književnost|književne]] teme, a uključivale su [[glazba|glazbu]], [[balet]] i bogatu scenografiju. Na njima se temelji tradicija dubrovačke [[barok]]ne drame oslonjene na [[libreto]] rane talijanske [[opera|opere]] (takva drama doseže vrhunac u djelima [[Junije Palmotić|Junija Palmotića]]). U Gundulićevu sačuvanom dramskom opusu odražava se promjena tematike talijanskoga libreta – pastoralne teme zamjenjuju junačko-epski motivi.
''[[Pjesni pokorne kralja Davida]]'' djelo je kojim se Gundulić okreće drugačijem shvaćanju književnosti te se afirmira kao [[kršćanstvo|kršćanski]] autor. Ta zbirka sadrži slobodne prepjeve sedam pokornih [[psalam]]a i [[teologija|teološko]]-[[meditacija|meditativnu]] pjesmu ''Od veličanstva Božjijeh'', koja se danas smatra Gundulićevom najboljom kraćom pjesmom. Od pjesama „taštijeh i ispraznijeh“, za koje Gundulić u već spomenutom predgovoru tvrdi da ih je pisao u mladosti, ništa nije sačuvano. O njegovim svjetovnim nadahnućima svjedoči samo ''Ljubovnik sramežljiv'' (prijevod pjesme ''Amante timido'' [[Italija|talijanskoga]] pjesnika [[Girolamo Preti|Girolama Pretija]]) te dvije prigodne pjesme: [[panegirik]] ''Visini privedroj Ferdinanda II. velikoga kneza od Toskane'' i [[elegija]] ''Žalosno cviljenje u smrt gospođe Marije Kalandrice''.
Godine [[1622.]] u [[Venecija|Veneciji]] izlazi prvo izdanje religiozne [[poema|poeme]]/[[barok]]nog plača ''[[Suze sina razmetnoga]]'', koja predstavlja inovaciju u vrstovnom sastavu starije hrvatske književnosti i uzor mlađim pjesnicima poput [[Ivan Bunić Vučić|Ivana Bunića]], [[Ignjat Đurđević|Ignjata Đurđevića]], a donekle i [[Slavonija|Slavonca]] [[Antun Kanižlić|Antuna Kanižlića]]. Djelo se sastoji od tri „plača“ (pjevanja): ''Sagrešenje'', ''Spoznanje'' i ''Skrušenje'', a pretpostavlja se da su na koncepciju poeme utjecali talijanski pjesnici [[Luigi Tansillo]] i [[Erasmo da Valvasone]]. Gundulić građu za svoje djelo pronalazi u paraboli o povratku i pokajanju rasipnoga sina iz ''[[Evanđelje po Luki|Evanđelja po Luki]]'' (Lk 15). ''Suze sina razmetnoga'' djelo je u kojemu se mogu prepoznati barokne karakteristike (bogata i [[concetto|končetozno]] razvijena [[metafora|metaforika]] i [[antiteza|antitetika]], česta upotreba [[figure (jezik)|figura]] nabrajanja), ali i opća polazišta duhovnoga života: ispraznost i prolaznost ovozemaljskih uživanja, potreba iskupljenja [[grijeh]]a te prihvaćanje načela [[kršćanstvo|kršćanske]] vjere.
Dramom u stihu metaforički nazvanom ''[[Dubravka (Gundulić)|Dubravka]]'' (prvi put izvedena [[1628.]]) Gundulić se vraća [[kazalište|kazalištu]]. U starijoj književnopovijesnoj literaturi to se djelo, zbog brojnih idilsko-pastirskih scena, označavalo kao [[pastorala]], ali noviji su proučavatelji otkrili da ''Dubravku'' s baroknom dramom povezuje alegoričnost poprišta, likova i zapleta, a upravo je prozirna politička alegorija pridonijela njezinoj iznimnoj popularnosti. ''Dubravka'' je prvi put tiskana tek [[1837.]] godine, a od [[1888.]] često se izvodila u hrvatskim kazalištima. Uglazbili su je [[Ivan Zajc]], [[Antun Dobronić]], [[Jakov Gotovac]] i [[Ivo Malec]], a njezini stihovi o slobodi služili su kao geslo hrvatskih nacionalnih ideologija (''O lijepa, o draga, o slatka slobodo, / dar u kom sva blaga višnji nam bog je dô, / uzroče istini od naše sve slave, / uresu jedini od ove Dubrave, / sva srebra, sva zlata, svi ljudcki životi / ne mogu bit plata tvôj čistoj lipoti.'') (poznata i kao [[Himna slobodi (Ivan Gundulić)|Himna slobodi]]).
U posljednjem desetljeću života Gundulić stvara ''[[Osman (Gundulić)|Osmana]]'', svoje najznačajnije djelo. ''Osman'' je [[povijest|povijesno]]-romantični [[ep]] u 20 pjevanja (nedostaju 14. i 15. pjevanje) nastao pod utjecajem Tassova epa ''Oslobođeni Jeruzalem''. Gundulić je namjeravao prevesti Tassov ep (to napominje u posveti ''Pjesnima pokornim kralja Davida''), ali povijesne su mu prilike nametnule novu građu. Iako se na mnogim razinama prepoznaju sličnosti Gundulićeva ''Osmana'' i Tassova ''Oslobođenog Jeruzalema'' (opisi ženske ljepote, [[vitez (titula)|viteških]] dvoboja, kronografski i topografski opisi; tematsko-kompozicijska struktura – tri tipična svijeta tasovskoga epa: povijesni, romantični i [[eshatologija|eshatološki]]<ref>v. Kravar, Zoran: ''Leksikon hrvatskih pisaca'', Zagreb, 2000., str. 263.</ref>), Gundulić ne slijedi u potpunosti Tassova normativno-poetička načela: u ''Osmanu'' su, uz određene digresije, opjevani suvremeni politički događaji (vezani uz život i vladavinu turskog sultana [[Osman II.|Osmana II.]]). Mišljenja povjesničara književnosti o razlogu nedostatka 14. i 15. pjevanja ne podudaraju se, ali od [[20. stoljeće|20. stoljeća]] prevladava pretpostavka da je prazninu u srednjem dijelu epa uvjetovao diskontinuitet pjesnikova rada ili nedovoljna koordinacija povijesnih i romantičnih epizoda.
Najčešći stih Gundulićevih djela jest [[osmerac (stih)|osmerac]], a [[strofa]] [[katren]], no javljaju se i drugi oblici (dvostruko [[rima|rimovani]] [[dvanaesterac (stih)|dvanaesterac]], [[sestina]]).
==Zaključak==
Opsegom i vrstovnom raznolikošću svojega ukupnog opusa, privlačnošću svojih scenskih i epskih prizora, svojom baroknom frazom i oštrinom religioznih i misaonih uvida Gundulić nadvisuje većinu pisaca svojega vremena, pa je već odavno stekao status klasika. Nemjerljiv je njegov utjecaj na formiranje [[hrvatski jezik|hrvatskoga jezika]] jer je [[hrvatski narodni preporod]] pridao Gunduliću status kultnoga «[[ilirski pokret|ilirskoga]]» autora, a [[Ivan Mažuranić]] dopunio je ''Osmana''.
Ivan Gundulić stekao je književnu slavu još za života, a u preporodno je doba dobio i do danas sačuvao status kanonskoga pisca [[starija hrvatska književnost|starije hrvatske književnosti]].
==Bibliografija==
* ''[[Pjesni pokorne kralja Davida]]'', s pjesmom ''Od veličanstva Božjijeh'', Rim, 1621; Venecija, 1630, 1703; Dubrovnik, 1828.
* ''[[Suze sina razmetnoga]]'', Venecija, 1622, 1670, 1703; Dubrovnik, 1628.
* ''[[Arijadna (Gundulić)|Arijadna]]'', Ancona, 1633; Dubrovnik, 1829, 1837.
* ''[[Osman (Gundulić)|Osman]]'', Dubrovnik, 1826; Budim, 1827. (29 izd. do 1996.)
* ''[[Dubravka (Gundulić)|Dubravka]]'', Dubrovnik, 1837; Zagreb, 1888. (22 izd. do 1999.)
* ''Djela'', Zagreb 1844–1847, Knjiga I. ''Osman'' s dopunom Ivana Mažuranića, 1844; Knjiga II. ''Različite pjesni'', 1847.
* ''Djela Ivana Frana Gundulića'', Stari pisci hrvatski, knj. 9, Zagreb, 1877. (prir. A. Pavić), 1919<sup>2</sup> (prir. Đ. Körbler), 1938<sup>3</sup> (prir. Đ. Körbler, pregledao M. Rešetar);
* ''Ivan Gundulić'' (izbor) (prir. M. Ratković i J. Ravlić), Pet stoljeća hrvatske književnosti, knj. 12–13; Zagreb, 1962, 1964.
==Literatura==
{{izvori}}
* [[Rafo Bogišić|Bogišić, Rafo]]: ''Drame Ivana Gundulića'', Republika, 1985, 2/4
* Bojović, Zlata: ''„Osman” Dživa Gundulića'', Beograd, 1986; časopis ''Dubrovnik'', 1989, 3/4 (brojne studije o I. G. povodom 400. obljetnice njegova rođenja)
* Fališevac, Dunja: ''Ivan Gundulić'', u knj. ''Hrvatska književnost u evropskom kontekstu'' (ur. A. Flaker i K. Pranjić), Zagreb, 1978.
* Fališevac, Dunja: ''Stari pisci hrvatski i njihove poetike'', Zagreb, 1989.
* Fališevac, Dunja: ''Kaliopin vrt I'', Split, 1997.
* Fališevac, Dunja (ur.): Predgovor, u knj. ''Ivan Gundulić / Kralj od pjesnika'', Zagreb, 2005.
* ''Gundulićev san – Gundulić’s Dream'', katalog izložbe (ur. S. P. Novak), Zagreb, 1989.
* Körbler, Đuro: Predgovor, u knj. ''Djela Giva Frana Gundulića'', Stari pisci hrvatski, knj. 9, Zagreb, <sup>2</sup>1919.
* Kravar, Zoran: ''Das Barock in der kroatischen Literatur'', Köln–Weimar–Wien, 1991.
* Kravar, Zoran: ''Nakon godine MDC'', Dubrovnik, 1993.
* Kravar, Zoran: ''Ivan Gundulić'', u knj. ''Leksikon hrvatskih pisaca'' (ur. D. Fališevac, K. Nemec, D. Novaković), Zagreb, 2000.
* Pantić, Miroslav: ''Poetika Gundulićevog „Osmana“'', u knj. ''Susreti s prošlošću'', Beograd, 1984.
* Pavić, Armin: Predgovor, u knj. ''Djela Ivana Frana Gundulića'', Stari pisci hrvatski, knj. 9, Zagreb, 1877.
* Pavličić, Pavao: ''Ivan Gundulić'', u knj. ''Barokni stil u Dubrovniku'', Dubrovnik, 1995.
* Pavličić, Pavao: ''Studije o Osmanu'', Zagreb, 1996.
* Rešetar, Milan: Predgovor, u knj. ''Djela Giva Frana Gundulića'', Stari pisci hrvatski, knj. 9, Zagreb, <sup>3</sup>1938;
==Vanjske poveznice==
*[http://www.google.hr/books?id=YA0HAAAAQAAJ&printsec=frontcover&dq=Gundulic&lr= Osman] , izdanje iz 1854.
{{Lifetime|1589|1638|Gundulić, Ivan}}
[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]]
[[Kategorija:Hrvatski dramatici]]
[[Kategorija:Zaštićene stranice za neprijavljene suradnike]]
[[Kategorija:Dubrovačka književnost]]
[[Kategorija:Biografije, Dubrovnik]]
<!-- interwiki -->
[[bs:Ivan Gundulić]]
[[ca:Ivan Gundulić]]
[[cs:Ivan Gundulić]]
[[de:Ivan Gundulić]]
[[en:Ivan Gundulić]]
[[es:Ivan Gundulić]]
[[fa:ایوان گوندولیچ]]
[[fr:Ivan Gundulić]]
[[hr:Ivan Gundulić]]
[[it:Giovanni Gondola]]
[[pl:Ivan Gundulić]]
[[ru:Гундулич, Иван]]
[[sk:Ivan Gundulić]]
[[sl:Ivan Gundulić]]
[[sr:Иван Гундулић]]
[[sv:Ivan Gundulić]]
| |||