Agaj (narod) – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica: {{Infokutija etnička grupa |grupa = Narod Agaj<br> አገው |slika = |opis = |pop = 809,000 |region1 ={{flag|Etiopija}} |pop1 =733,000 |ref1 = |region2...
 
m popravak
Red 15:
|jezici = [[Agajski jezik|agajski]]
|religije = [[Etiopska pravoslavna tevahedo Crkva]] • [[Eritrejska pravoslavna tevahedo Crkva]] • [[Katoličanstvo]] • [[Protestantizam]] • [[Pagani|Paganizamm]] • [[Judaizam]] • [[Suniti|Islam]]
|srodne =
|srodne = [[Afari]] • [[Amhara (narod)|Amharci]] • [[Beta Israel|Falaše]] • [[Bedža|Bedže]] • [[Oromo|Oromci]] • [[Saho (narod)|Saho]] • [[Somalci]] • [[Tigranje]] • [[Tigre (narod)|Tigre]]
}}
'''Narod Agaj''' ([[giz]]: አገው) je naziv za [[Afrika|afričku]] entičku grupu iz [[Etiopija|Etiopije]] i južne [[Eritreja|Eritreje]]
Red 24:
On je sa aksumskog natpisa iz [[3. vijek]]a, naveo narod "Athagaus" (ili Athagaous), a to je možda značilo Ad Agaus, što bi značilo "sinovi <ref>Herausgegeben von Uhlig, Siegbert, ''Encyclopaedia Aethiopica: A-C''. Wiesbaden:Harrassowitz Verlag, 2003. str. 117</ref> od Agaja." <ref name="Encyclopaedia">Herausgegeben von Uhlig, Siegbert. ''Encyclopaedia: A-C''. str. 142.</ref> Athagaous se spominju kao narod koje je pokorio nepoznati kralj.<ref> Munro-Hay, Stuart. Aksum: An African Civilization of Late Antiquity (Edinburgh: University Press, 1991), str. 187</ref>
 
Ime Agaj se kasnije spominje u natpisu iz [[4. vijek]]a [[Aksumsko kraljevstvo|aksumskog]] kralja Ezana<ref name="Encyclopaedia"/> i kralja Kaleba iz [[6. vijek]]a. Na temelju tih spisa, dio historičara prigrlio je teoriju, koji su prvi iznjeli Edward Ullendorff i Carlo Conti-Rossini, da su strari Agajci živjeli daleko sjevernije na [[Etiopska visoravan|Etiopskoj visoravni]], ali su ili protjerani ili asimilirali od [[Semitski jezici|semitskih]] - [[Tigranje|Tigranja]] i [[Amhara (narod)|Amharaca]].<ref>Taddesse Tamrat, ''Church and State in Ethiopia (1270 - 1527)'' (Oxford: Clarendon Press, 1972), str. 26.</ref>
Kozma Indikoplevst u svom kasnijem spisu "Krišćanska topografija", navodi da glavni trgovački put za zlato vodi preko kraja "Agaj" U Etiopiji.<ref name="Encyclopaedia" />