Honorije – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: sk:Honorius
Xqbot (razgovor | doprinos)
m robot Dodaje: an:Honorio (emperador); kozmetičke promjene
Red 1:
[[ImageDatoteka:Honorius steel engraving.jpg|mini|thumb|moderna slika Honorija, nastala na osnovu predstava na novcu]]
 
'''Flavije Honorije''' ([[9.9.]] [[384]] — [[15.8.]] [[423]]) je bio rimski car od [[395]]. godine, pa sve do svoje smrti. Bio je mlađi sin [[Teodosije I|Teodosija Velikog]] i njegove prve žene [[Elija Flacila|Elije Flacije]] i brat [[Arkadije|Arkadija]], cara na Istoku. Tokom svoje nominalne vladavine Honorije praktički nikada nije upravljao carstvo, a njegove retke odluke su gotovo uvek bile s katastrofalnim posledicama vladavine.
Red 5:
Honorije je otac postavio za [[konzul]]a kada je imao samo dve godine, a za očevog savladara proglašen je [[23.1.]] 393. godine. Kada je Teodosije umro, januara/siječnja [[395]], Honorije i [[Arkadije]] su podelili Carstvo: Honorije je postao car Zapadnog rimskog carstva sa samo deset godina. U prvim godinama svoje vlade, Honorije je zavisio u mnogočemu od svog vernog glavnog vojskovođe [[Vandali|Vandala]] [[Flavije Stiliho|Flavija Stiliha]]. Da bi naglasio svoje veze sa mladim carem, Stilihon ga je ubedio da se oženi njegovom ćerkom. U početku Honorije je živeo u [[Milano|Milanu]], ali kada su [[Vizigoti]] upali u [[Italija|Italiju]] [[402]]. godine, Honorije je svoje prestonicu preneo u [[Ravena|Ravenu]], koja je bila bolje zaštićena.
 
[[ImageDatoteka:Honorius_coin1.jpg|mini|200p|left|thumb|Bronzani novčić sa likom Honorija]]
 
Honorije se susretao sa mnogim opasnostima: varvarskim upadima, kao i sa ustancima raznih uzurpatora. Ustanak kojeg je predvodio [[Gildon]] buknuo je u [[Afrika (provincija)|provinciji Africi]] i trajao je od [[397]]. do [[398]]. godine. Varvari su prvi put napali Italiju 401, a drugi put 405. godine, ali je Stiliho uspeo da ih porazi 406. godine. U [[Britanija (provincija)|Britaniji]] je situacija bila još teža: uzurpator Marko i njegovi naslednici napadali su [[Galija|Galiju]] iz Britanije. [[Svevi]], [[Alani]] i [[Vandali]] su iz Galije poslednjih dana [[406]]. godine krenuli za Španiju. Tamo su se i učvrstili. Rimsku odbranu je oslabilo to što je Honorije ubio Stilihona [[408]]. godine. Verovatno je u pitanju bila dvorska intriga protiv ovog varvarskog zapovednika, koji je inače bio Arijanac.
Red 11:
Godine [[409]]. došlo je do pokušaja uzurpacije [[Prisk Atal|Priska Atala]], senatora koga je podržavao [[Vizigoti|vizigotski]] kralj [[Alarik I]]. Iste godine su se pobunili i vojskovođe iz [[Hispanija|Hispanije]], Gerontije i Maksim. Honorije je pokušao opet pregovore sa Alarikom, ali su se završili bezuspešno. Alarik I je svrgnuo Atala i upao u Italiju [[410]]. i opljačkao Rim. Gerontije je zatim proglasio Maksima za cara u Hispaniji, ali je [[Konstancije III.]] uspio u ime Honorija da uguši ove ustanke [[411]]. godine.
 
U Galiji je ustanak podigao [[Jovin]], koji je zadobio podršku [[Alani|Alana]], [[Burgundi|Burgunda]] i [[Gali|Gala]]. Jovin je pokušao da pregovara sa [[Goti]]ma koji su [[412]]. napali, ali bezuspešno, tako da je gotski kralj [[Ataulf]] prešao na Konstancijevu stranu. Time je Honorije uspeo da se izbori sa Jovinom [[413]]. godine. Iduće, [[414]]. [[Ataulf]] je proglasio za cara Priska Atala, ali je zatim morao da pobegne u Hispaniju. To je bio i kraj ustanka Priska Atala, koji bez pomoći [[Vizigoti|Vizigota]], nije ništa sam mogao da uradi. U severoistočnom delu [[Galija|Galije]], [[Franci]] su uspostavili svoj uticaj, dok su se u [[Vizigoti]] utvrdili u severozapadnom delu.
 
U periodu između [[420]]. i [[422]]. godine neki Maksim (možda onaj isti koji je još 409. podigao ustanak) je zadobio i izgubio vlast u Hispaniji. Honorije je bio prinuđen da prihvati da njegov savladar bude Konstancije, [[421]]. godine. On se inače oženio Honorijevom sestrom [[Gala Placidija|Galom Placidijom]]. Posle Honorijeve smrti, [[Konstancije III]] je ostao jedini car ([[422]]. godine).
 
Honorije nije iza sebe ostavio naslednika pa je u Italiji za cara proglašen [[Ivan, rimski car|Ivan]]. Na to je odgovorio car Istoka [[Teodozije II.]] vojnom invazijom i postavljanjem na presto Honorijevog sestrića [[Valentinijan III.|Valentinijana III]], sina Gale Placidije i [[Konstancije III|Konstancija III]].
 
{{niz|
Red 26:
 
{{Commonscat|Honorius (imperator)}}
 
 
[[Kategorija:Rimski carevi]]
 
[[an:Honorio (emperador)]]
[[ar:هونوريوس]]
[[bg:Флавий Хонорий]]