Vaso Čubrilović – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Xqbot (razgovor | doprinos)
m robot Mijenja: hr:Vaso Čubrilović; kozmetičke promjene
Red 1:
[[ImageDatoteka:Vaso Cubrilovic.jpg|thumb|Васо Чубриловић као припадник Младе Босне]]
 
'''Dr Vaso Čubrilović''' ([[14. januar]] [[1897]], [[Gradiška|Bosanska Gradiška]] - [[11. jun]] [[1990]], [[Beograd]]) je bio jedan od učesnika u [[Sarajevski atentat|Sarajevskom atenatu]] [[1914]], kasnije kasnije profesor Beogradskog univerziteta, član [[SANU|Srpske akademije nauka i umetnosti]] i direktor Balkanološkog instituta.<ref>[http://www.novine.ca/nadan/dan.asp?m=6&d=11 NA DANAŠNJI DAN]</ref>
Red 10:
 
Posle raspada [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] monarhije, krajem [[1918]]. oslobođen je i odlazi u [[Srbija|Srbiju]].
Po završetku rata, diplomirao, a kasnije i doktorirao istoriju na [[Univerzitet u Beogradu|Beogradskom univerzitetu]].
Do početka [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]] radio je kao profesor na [[Filozofski fakultet|Filozofskom fakultetu]] u Beogradu od [[1930]]. godine. Na tom mestu, sa kraćim prekidima za vreme rata, ostao je punih 40 godina.
 
[[7. mart]]a [[1937]]. objavio je kontroverzni memorandum ''„[[Isterivanje Arnauta]]“'' u kome je vladi Milan Stojadinović|Milana Stojadinovića predložio razne mjere za etničko čišćenje Albanci|Albanaca sa teritorija [[Kraljevina Jugoslavije|Kraljevine Jugoslavije]].
 
Po izbijanju [[drugi svetski rat|drugog svetskog rata]], odnosno [[aprilski rat|okupacije Jugoslavije]], počeo je da propoveda antinemačku propagandu, odbio da prihvati mesto na Beogradskom univerzitetu za vreme okupacije, pa je zato uhapšen i odveden u koncentracioni logor [[Banjica|Banjicu]]. Pušten je krajem [[1943]]. godine i ostao je u [[Beograd]]u.
Red 35:
{{citat|Znači da se ne priznajem samo Srbinom i da ne moram raditi samo za Srbiju, nego i za Hrvatsku.<ref>[[Vladimir Dedijer]], ''Sarajevo 1914'', Prosveta, Beograd 1966, str. 568</ref>}}
 
== Dela ==
Autor je više naučnih radova iz domaće istoriografije, od kojih su najznačajniji:
* ''Bosanski ustanak 1875-1878'', Srpska kraljevska akademija nauka 1930 LXXXIII; Sarajevo, 1962.
* ''Bosanski Frajkori u Austro-turskom ratu 1788-1791'', Bratstvo,1933.
* ''Poreklo muslimanskog plemstva u Bosni i Hercegovini'', Jugoslovenski istorijski časopis, Beograd 1935. br.1-4.
* ''[[Isterivanje Albanaca]]'', Beograd, 1937.
* ''Prvi srpski ustanak i bosanski Srbi'', Beograd, 1939.
* ''Politička prošlost Hrvata'', Beograd, 1940.
* ''Manjinski problem u novoj Jugoslaviji'', Beograd, 1944.
* ''Istorija političke misli u Srbiji 19. veka'', Beograd 1956; Sarajevo, 1960.
* ''Terminologija plemenskog društva u Crnoj Gori'', Beograd 1956.
* ''Odabrani istorijski radovi'', Beograd, 1966.
* ''Srpska pravoslavna crkva pod Turcima od XV do XIX veka'', Beograd, 1967.
 
== Izvori ==
Red 58:
 
{{Lifetime|1897|1990|Cčubrilovicć, Vaso}}
 
[[Kategorija:Akademici SANU]]
[[Kategorija:Srpski historičari]]
Linija 67 ⟶ 68:
[[en:Vaso Čubrilović]]
[[es:Vaso Čubrilović]]
[[hr:VasaVaso Čubrilović]]
[[hu:Vaso Čubrilović]]
[[it:Vaso Čubrilović]]