Hispanija – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Red 18:
===Pacifikacija===
[[Image:Hispania_3a_division_provincial.PNG|thumb|right|250px|Rimska uprava nad Hispanijom u [[Dioklecijan]]ovo doba]]
Tokom perioda rimskih građanskih ratova u 1. veku st. e. Hispanijom je vladao [[Gaj Marije|Marijev]] pristalica [[Sertorije]], koji je bio protivnik [[Korneklije Sula|Kornelija Sule]] i, kasnije, [[Pompej]]a, a koji je držao vlast u provinciji odmetnut od [[Rimski senat|rimskog senata]] sve dok nije bio ubijen 72. godine st. e. Julije Cezar je svoju ratnu veštinu prvi put pokazao kada je kao [[Promagistrat|propretor]] upravljao Hispanijom 61. godine st. e. Kasnije je tamo vodio rat protiv Pompejevih vojskovođa Afranija i Petreja (49. st. e.), a 45. godine st. e. protiv Pompejevih sinova, učvrstivši se konačno kao vladar rimske vojske pobedom kod Munde. Među kolonijama koje je u Hispaniji osnovao Cezar bile su ''Hispalis'' (danas ''Seville'') i ''Tarraco'' (danas ''Tarragona''). Konačnu pacifikaciju celog Iberskog poluostrva, uključujući severne i severozapadne oblasti, dovršio je tek [[August (rimski car)|Oktavijan Avgust]].
 
Tokom [[principat]]a ''Hispania Ulterior'' bila je prvo podeljena na dve druge provincije, Betiku ''(Baetica)'' i Luzitaniju ''(Lusitania)'', a ''Hispania Citerior'' promenila je ime u Tarakonska Hispanija ''(Hispania Tarraconensis)''. Zatim je iz ove druge provincije izdvojen njen zapadni deo i nazvan prvo Nova Hispanija ''(Hispania Nova)'', a zatim preimenovan u ''Callaecia'' (ili ''Gallaecia'', odakle današnje ime ''[[Galicia]]''). Od vremena [[Dioklecijan]]ove [[Tetrarhija|tetrarhije]] (284. n. e.) južna oblast preostale Tarakonske Hispanije izdvojena je na posebnu Kartaginsku Hispaniju ''(Hispania Carthaginiensis)''. Sve provincije koje su tada postojale u Hispaniji činile su jednu civilnu [[Dijeceza|dijecezu]] kojom je upravljao [[vikarij]] ''(vicarius Hispaniarum)'', koji je istovremeno bio zadužen i za [[Mauretanija|Mauretaniju Tingitansku]].