Predrag Matvejević – razlika između verzija

Matvejević je rođen u Mostaru 1932. od oca Rusa, suca u Hercegovini od 1945. godine, i majke [[Hrvati]]ce iz [[Bosna i Hercegovina|BiH]].<ref>[http://www.giardini.sm/matvejevic/ Službene stranice Predraga Matvejevića]</ref> Nakon školovanja u rodnom Mostaru započinje studij romanistike u [[Sarajevo|Sarajevu]] koji završava u [[Zagreb]]u. Godine 1967. doktorira na sveučilištu [[Sorbonne|Sorbonni]] u Parizu disertacijom o angažiranu i prigodnom pjesništvu.

Do 1991. godine predavao je francusku književnost na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]] Sveučilišta u Zagrebu, a između 1991. i 1994. godine predaje slavensku književnost na Trećemu pariškom sveučilištu (Nouvelle Sorbonne), a od 1994. do 2007. srpsku i hrvatsku književnost i srpskohrvatski jezik na Rimskom sveučilištu [[La Sapienza]].

Počasni je potpredsjednik Međunarodnoga [[PEN|PEN kluba]]. Predsjednik je Znanstvenoga vijeća Mediteranskoga laboratorija u [[Napulj]]u. Bio je savjetnik za politiku spram Sredozemlja [[Europska komisija|Europskog povjerenstva]].G.Godine 1999.bio je kandidat talijanskih komunista na izborima za parlament EU.

Bio je 1989. godine, zajedno sa Žarkom Puhovskim i Kočom Popovićem, međujedan osnivačimaod osnivača [[Udruženje za jugoslavensku demokratsku inicijativu|Udruženja za jugoslavensku demokratsku inicijativu]] (UJDI), prve neovisne političke asocijacije u tadašnjoj Socijalističkoj Republici Hrvatskoj, koja je prethodila osnutku nacionalnih stranaka ([[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|HSLS]], [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]]. Član je Vijeća [[Socijalistička radnička partija|Socijalističke radničke partije]] (SRP). Član je Savjeta [[Novi Plamen|Novog Plamena]].

U Zagrebu je 2. XI. [[2005]]. na Općinskom sudu osuđen na uvjetnu kaznu zatvora od pet mjeseci zbog kaznenoga djela difamacije i klevete, jer je u novinskom članku „Naši talibani“, objavljenome 10. XI. 2001.u [[Jutarnji list|Jutarnjem listu]], pou kojemu je tražio da nekim istaknutim hrvatskim i srpskim književnicima (Dobrici Ćosiću, Anđelku Vuletiću, Matiji Bećkoviću, Momi Kaporu, Mili Pešordi, Rajku Petrovu Nogi)) sudi neki posebni sud "stroži od Haaškoga tribunala" kao ekstremistima "talibanima" i "kvislinškim piscima" odgovornima za zločine počinjene u BiH, prema pravorijeku mišljenjuhrvatskoga suda oklevetao i uvrijedio književnika i pjesnika [[Mile Pešorda|Milu Pešordu]]. Matvejević se odbio žaliti, ne priznajući sud ni presudu, čprotiv koje je pokrenuo internacionalnu političku kampanju, a protiv koje se već 4.XI. 2005. izjasnio premijer RH i predsjednik HDZ-a [[Ivo Sanader]], a izazvala je prosvjede više istaknutih pisaca u Europi. Godine 2010.objavljeno je da je Vrhovni sud Republike Hrvatske odbio zahtjev državnogaglavnoga odvjetništvadržavnog RHodvjetnika Republike Hrvatske da poništi presudu Predragu Matvejeviću za počinjeno djelo klevete i uvrede i potvrdio njezinu zakonitost.