Rat u Hrvatskoj – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m fixing dead links |
|||
Red 86:
Uz ljudske gubitke zabilježena su i velika razaranja na ratnim područjima, od kojih neka nisu sanirana ni desetljeće nakon završetka rata. Na dijelu Hrvatske još uvijek se nalaze [[protupješadijske mine]].
Najvidljivija posljedica rata jesu demografske promjene, koje se prvenstveno odnose na [[egzodus]] stanovništva s područja bivše Krajine, temeljem kojih je drastično smanjen postotak Srba u stanovništvu Hrvatske. Te se promjene djelomično odnose i na Bosnu i Hercegovinu, odnosno dijelove današnje Republike Srpske, gdje je porastao broj Srba nauštrb predratnog [[Bošnjaci|bošnjačkog]] i hrvatskog stanovništva. Prema procjenama, bilo je sveukupno 500,000 izbjeglica i prognanih u Hrvatskoj.<ref name="UNHCR">{{cite news |title=Home again, 10 years after Croatia's Operation Storm|url=http://www.unhcr.org/42f38b084.html|publisher=[[UNHCR]]|date = 05. 08. 2005. |accessdate = 17. 03. 2010.}}</ref> Hrvatska strana imala je 247,000 raseljenih 1993., što je spalo na 196.000 prognanih početkom 1995.<ref>[[Human Rights Watch]]/Helsinki [http://www.hrw.org/reports/1995/Croatia.htm Civil and Political Rights in Croatia] Copyright © October 1995 by Human Rights Watch. Printed in the United States of America. Library of Congress Catalog Card Number: 95-75413. ISBN 1-56432-148-7</ref> Nakon Operacije Oluje, počinje masovni povratak raseljenih Hrvata i ostalih nesrpskih stanovnika. Srpska strana imala je 300,000 raseljenih tokom rata.<ref>[[Amnesty International]] [http://web.archive.org/web/20051216105101/http://web.amnesty.org/library/index/engeur640022005 Croatia: Operation "Storm" - still no justice ten years on] Index Number: EUR 64/002/2005. Date Published: 3 August 2005</ref> Prema optužnici [[MKSJ]]-a, 1991. su srpske snage izvele [[deportacija|deportaciju]] najmanje 170.000 Hrvata i ostalih nesrpskih stanovnika.<ref>{{cite web|url=http://www.icty.org/x/cases/slobodan_milosevic/cis/en/cis_milosevic_slobodan_en.pdf|title="Kosovo, Croatia and Bosnia" (IT-02-54) - Slobodan Milošević|publisher=MKSJ|date=2006|accessdate = 5. 7. 2011.}}</ref> U prvostupanjskoj presudi protiv Gotovine i Markača, MKSJ je baratao brojkom od 20.000 deportiranih Srba tijekom Operacije Oluje. Međutim, u pravomoćnoj presudi, odbačena je teza da je bombardiranje Knina prouzročilo deportaciju srpskog stanovništva. Ipak, u izvještaju Ujedinjenih naroda iz 1994., spominje se etničko čišćenje Srba u zapadnoj Slavoniji. <ref>[[#UNIV|UN-ov izvještaj - Summary and Conclusions: I. Introduction]]</ref>
Rat je imao ozbiljne posljedice za razvoj demokracije u Hrvatskoj, s obzirom da je ratna opasnost služila kao izgovor za brojna kršenja ljudskih prava kao i uvođenje autoritarnih tendencija, pogotovo po pitanju slobode medija kao i slobode izražavanja. Još je važnije bilo to da je pažnja javnosti bila skrenuta s pitanja [[ekonomska tranzicija|ekonomske tranzicije]] odnosno privatizacije nekadašnjih [[društveno vlasništvo|društvenih poduzeća]], koja je izvedena upravo za vrijeme rata, i to na način koji mnogi stručnjaci smatraju pogubnijim po hrvatsku ekonomiju od samih ratnih razaranja. Ratu mnogi također pripisuju naglo bujanje [[kriminal]]a u Hrvatskoj.
| |||