Petar Konjović – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica: '''Petar Konjović''' (1883-1970) srpski kompozitor. Bioje direktor Zagrebačke opere, upravnik Osječke opere, jedan od osnivača Muzičke akademije i Muzikološkog instituta u [[B...
 
preuzeto sa srpske Wikipedije
Red 1:
{{Skladatelj
'''Petar Konjović''' (1883-1970) srpski kompozitor.
| ime = Petar Konjović
| slika =PetarKonjovic.jpg
| opis_slike = ''kompozitor''
| datum_rođenja = {{birth date|1883|05|5|df=y}}
| mjesto_rođenja = [[Čurug]], [[Austro-Ugarska]]
| datum_smrti = {{dda|1970|10|01|1883|05|5|df=y}}
| mjesto_smrti = [[Beograd]], [[SR Srbija]], [[SFR Jugoslavija]]
}}
 
'''Petar Konjović''' (Čurug, 5. maj 1883-Beograd, 1. oktobar 1970.) je bio [[srbija|srpski]] kompozitor. klasične muzike.
Bioje direktor Zagrebačke opere, upravnik Osječke opere, jedan od osnivača Muzičke akademije i Muzikološkog instituta u [[Beograd]]u. Komponovao je opere inspirisane narodnom muzikom, stilski bliske stvaralaštvu Leoša Janačeka. Obe njegove opere, Knez od Zete (1929) i Koštana (1931); u Brnu izvedena 1932, a u [[Prag]]u 1935) u koncepciji su muzičke drame: u prvoj su odgovarajućim muzičkim jezikom suprotstavljene mletačka i crnogorska sredina, a u drugoj je impresivno dočaran vranjanski ambijent i potresno prikazana čežnja za mladošću. Konjovićeve solo-pesme, romantičarske ili romantičarsko-impresionističke (Chanson), neretko su bliske narodnom melosu (Pod pendžeri). Mada sadržajno raznoliki, njegovi tekstovi o muzici odnose se na tematiku koja je bila u njegovom primarnom interesovanju, na muzičko stvaralaštvo nacionalnog stila.
 
Rođen je u [[Čurug]]u, a gimnaziju je pohađao u [[Novi Sad|Novom Sadu]], da bi, završivši četvrti razred, prešao u Srpsku učiteljsku školu u [[Sombor|Somboru]], u to vreme jedno od žarišta muzičkog života na ovome području. Kao pre toga [[Josif Marinković|Josifu Marinkoviću]], i Konjoviću je muziku predavao Dragutin Blažek, iskusni horovođa i muzički pisac. Konjović je brzo stao pred hor, a Sombor je čuven po negovanju ovog tipa muzike, da bi ubrzo, već 1903. napisao i svoj prvi opus - [[opera|operu]] ''[[Ženidba Miloševa|Ženidba Miloša Obilića]]'' (ili drugde ''[[Ženidba Miloševa]]''), poštapajući se udžbenicima koji su mu bili pri ruci i Veberovim ''[[Čarobni strelac|Čarobnim strelcem]]''. Njegov savremenik i drug, Veljko Petrović ovako govori:
[[Kategorija:Muzika]]
 
:''"Kada je mladi Konjović, čupav i namrgođen kao što pristoji mladim Titanima, dirigovao svoju liturgiju, u kojoj je bilo verovatno i vagnerovskih i debisijevskih prizvuka, omladina, drugovi izvođači ili ostali, galerija i klaka, bili su oduševljeni i slavodobitni. Stariji su, razume se, mahali glavom, a čuveni ceremonijalac i paradoš, prota Kupusarević je iz oltara doviknuo: - Ovo nije opera!"''.
 
Kada se Konjović sa mučnom, asketski stečenom ušteđevinom i sa desetak kila kompozicija, među njima i sa čitavom operom, pojavio pred rektorom Praškog konzervatorijuma, ovaj se isto tako začudio, podsmehnuo, čuvši da ovaj panonac-balkanac može s to malo novaca da izgura samo dvadeset meseci. Pa ipak, prelistao je partiture i utvrdio "da ga treba pustiti odmah u drugu godinu". Bilo je to [[1904]]. godine.
 
Dve godine potom, angažovan je kao horovođa i nastavnik u [[Zemun|Zemunu]], da bi kasnije predavao u Srpskoj muzičkoj školi u [[Beograd|Beogradu]], sve do I svetskog rata, kada se vraća u [[Sombor]]. Tu prerađuje svoju prvu operu, koja, tako izmenjena, praizvedbu doživljava u [[Zagreb|Zagrebu]], ali zbog ratne cenzure, kao ''[[Ženidba Miloševa|Vilin veo]]''. Posle dužnosti inspektora za muziku u Ministarstvu prosvete (1921.) postaje direktor Opere u [[Zagreb|Zagrebu]] (do [[1926]].), da bi nakon toga bio upravnik pozorišta u [[Osijek|Osijeku]], pa u [[Split|Splitu]] i [[Novi Sad|Novom Sadu]]. 1933. se vraća u [[Zagreb]] gde ostaje do 1939. kada je postavljen za profesora Muzičke akademije u [[Beograd|Beogradu]], čiji kasnije postaje i rektor. 1946. je izabran u zvanje redovnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), na čelu čijeg se Muzikološkog instituta nalazio od [[1948]]. do [[1954]]. godine. 1960. godine dobio je Sedmojulsku nagradu SR Srbije za životno delo.
 
Izvor Konjovićeve inspiracije se nalazi u folkloru, a svoje estetske principe je izneo u svojim studijama i napisima. Zadojen u mladosti vokalnom muzikom, godinama vezan uz scenu, Konjović kao stvaralac najčešće poseže za vokalnim ili vokalno-instrumentalnim delima, u kojima postiže i svoja najbolja ostvarenja. On se u njoj dosledno oslanja na muziku govora, pa čak proširuje taj postupak na instrumentalni deo. U celini uzevši, njegovo se stvaralaštvo nadovezuje na realizam [[Modest Petrovič Musorgski|Musorgskog]] (М. П. Мусоргский) i [[Aleksandar Borodin|Borodina]] (А. Бородын), a posebno na [[Leoš Janaček|Leoša Janačeka]] (Leoš Janáček), no u isti mah i na [[Setvan St. Mokranjac|Mokranjca]], oca nacionalne muzike u Srbiji.
 
Na području instrumentalne muzike, Konjović nije pružio mnogo dela, ali se među njima ističu ''Simfonija u c-mollu'' iz [[1907]]., ''Jadranski kapričo'' za violinu i orkestar ([[1933]].), simfonijska poema ''Makar Čudra'' (prema [[Maksim Gorki|Gorkom]], [[1944]].), dva gudačka kvarteta (d-moll i f-moll) i kao čegovo najznačajnije delo ''Simfonijski triptihon'' ''[[Koštana]]'', sastavljen iz instrumentalnih delova njegove istoimene [[Koštana (opera)|opere]]: interludija između I i II čina (Sobina), preludij V slike (Kestenova gora) i baletskih numera (Velika čočečka igra).
 
Pored brojnih horova i solo pesama, Konjović je napisao i pet[[opera]]: operski prvenac „''[[Ženidba Miloševa]]''” („''[[Ženidba Miloševa|Vilin veo]]''”), zatim „''[[Knez od Zete (opera)|Knez od Zete]]''” (prema Lazi Kostiću, [[1929]].), „''[[Koštana (opera)|Koštana]]''” ([[1931]]., prerađena [[1940]]. i [[1949]].), komična opera „''[[Seljaci]]''” (prema Veselinovićevom ''[[Đido|Đidu]]'', [[1952]].) i poslednja opera „''[[Otadžbina]]''” (prema [[Ivo Vojnović|Vojnovićevom]] spevu ''Smrt majke Jugovića'').
 
*''prema "Muzički leksikon", Ilija Vrsajkov''
 
 
{{DEFAULTSORT:Konjović, Petar}}
[[Kategorija:MuzikaBačvani]]
[[Kategorija:Srpski kompozitori]]
[[Kategorija:Akademici SANU]]
[[Kategorija:100 najznamenitijih Srba]]
 
[[de:Petar Konjović]]
[[en:Petar Konjović]]
[[pl:Petar Konjović]]
[[sl:Petar Konjović]]
[[sr:Петар Коњовић]]