Marko Terencije Varon – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka izmjene
Red 18:
 
'' Menipske satire'' ''(Saturae Menippeae)'', u 150 knjiga, od kojih nam je sačuvano oko 600 manjih fragmenata, bile su [[Satira|satire]] pisane po uzoru na [[Kiničari|kiničara]] [[Menip|Menipa iz Gadare]], mešavinom [[Proza|proze]] i [[Poezija|poezije]], ponekad u dijaloškom obliku ili u dramatskom stilu. U njima su date kritičke opaske o životu u Rimu, uz navođenje mnogih ličnosti i scena, među njima i [[Mit|mitoloških]]. Pisane su snažnim, jasnim i inventivnim jezikom. Mnoge opaske, odišući humorom i moralizatorskom nostalgijom za pristojnošću prošlih vremena, usmerene su protiv pohlepe i raskoši te protiv svakakvih filozofskih i pesničkih piskarala koji su nicali u Varonovo doba.
 
Užem polju književnosti pripadaju 10 knjiga ''pesama'' (4 knjige satira i 6 knjiga [[tragedija]]), koje su sve izgubljene.
 
''Slike'' ''(Imagines)'', nazvane i ''Sedmice'' ''(Hebdomades)'', oko 39. godine st. e., u 15 knjiga, davale su oko 700 [[portret]]a slavnih [[Antička Grčka|Grka]] i Rimljana s popratnim tekstom u prozi i kratkim [[epigram]]ima u [[Elegijski distih|elegijskim distisima]]. Premda je ovo delo izgubljeno, od njega u krajnjoj liniji potiče mnogo od onoga što danas znamo o nekim važnim ličnostima rimske istorije.
Linija 25 ⟶ 27:
* ''Starine'' ''(Antiquitates rerum humanarum et divinarum)'' sastojale su se od 41 knjige, od kojih su 25 knjiga bile ''libri rerum humanarum'', tj. prikaz rimskih istorijskih starina, a 16 knjiga ''libri rerum divinarum'', tj. obrada rimskih verskih starina. To nam je delo izgubljeno, a poznajemo ga samo iz odlomaka i brojnih citata kod antičkih pisaca, naročito [[Avgustin]]a.
 
* ''O rimskom narodu'' ''(De gente populi Romani)'' o najstarijoj rimskoj istoriji i [[Hronologija|hronologiji]], izgubljeno.
 
* ''O životu rimskog naroda'' ''(De vita populi Romani)'' o istoriji i životnom stilu rimskog društva, izgubljeno.
 
* ''Discipline'' ''(Disciplinae)'' o slobodnim veštinama: gramatici, [[Dijalektika|dijalektici]], [[Retorika|retorici]], [[Geometrija|geometriji]], [[Aritmetika|aritmetici]], [[Astronomija|astronomiji]], [[Muzika|muzici]], [[Medicina|medicini]] i [[Arhitektura|arhitekturi]]. Sve ove discipline, osim poslednje dve navedene, činiće u srednjem veku ''[[trivium]]'' i ''[[quadrivium]]'' i predstavljaće uzor za [[Marcijan Kapela|Marcijana Kapelu]].
 
* ''O filozofiji'' ''(De philosophia)'', izgubljeno.
 
* ''O obliku filozofije'' ''(De forma philosophiae)''.
 
* ''Logisticoricon'', u 76 knjiga, sa dijalozima na različite istorijske i filozofske teme.
 
* ''O religiji'' ''(Res divinae)'', od koga nam je sačuvano dosta fragmenata kod Avgustina, zahvaljujući tome što se ovaj hrišćanin oštro obračunavao s tim delom u svom spisu ''Država Božja''.
 
* ''O trojanskim porodicama'' ''(De familiis Troianis)'', gde se pokušava utvrditi navodno [[troja]]nsko poreklo nekih uglednih rimskih porodica.
Mnogobrojni su bili Varonovi kritičko-filološki spisi, od kojih su najznačajniji: ''O Plautovim komedijama'' (''De comoediis Plautinis'', gde Varon deli [[Komedija|komedije]] na tri grupe, od kojih samo za jednu grupu od ukupno 21 komedije utvrđuje nesumnjivo [[Plaut]]ovo autorstvo, pa se otada one nazivaju "Varonske komedije"), ''Problemi oko Plauta'' ''(Quaestiones Plautinae)'', ''O poreklu scenskih igara'' ''(De scaenicis originibus)'', ''O pesama'' ''(De poematis)'', ''O pesnicima'' ''(De poetis)'', ''O sastavljanju satira'' ''(De compositione saturarum)'',
 
* ''O svom životu'' ''(De vita sua)'', autobiografski spis.
 
* ''O građanskom pravu'' ''(De iure civili)''.
 
Mnogobrojni su bili Varonovi kritičko-filološki spisi, od kojih su najznačajniji: ''O Plautovim komedijama'' (''De comoediis Plautinis'', gde Varon deli [[Komedija|komedije]] na tri grupe, od kojih samo za jednu grupu od ukupno 21 komedije utvrđuje nesumnjivo [[Plaut]]ovo autorstvo, pa se otada one nazivaju "Varonske komedije"), ''Problemi oko Plauta'' ''(Quaestiones Plautinae)'', ''O poreklu scenskih igara'' ''(De scaenicis originibus)'', ''O pesamascenskom izvođenju'' ''(De actionibus scaenicis)'', ''O pesmama'' ''(De poematis)'', ''O pesnicima'' ''(De poetis)'', ''O sastavljanju satira'' ''(De compositione saturarum)'', ''O poreklu latinskog jezika'' (''De origine linguae Latinae'', posvećen Pompeju), ''O latinskom govoru'' (''De sermone Latino'', o metričkim i pravopisnim pitanjima), ''O sličnosti reči'' (''De similitudine verborum'', o morfološkim oblicima koji odstupaju od pravilnih), ''O starosti slova'' ''(De antiquitate litterarum)''.
 
[[Antika|Antički]] izvori pominju još Varonove ''Tri knjige o poslanstvima'' ''(Legationum libri tres)'', ''Anale'' ''(Annales)'', ''Uvod posvećen Pompeju'' ''(Eisagogikos ad Pompeium)'', ''Brodski dnevnik posvećen Pompeju'' ''(Ephemeris navalis ad Pompeium)'', ''Dvanaest knjiga govora'' ''(Orationum libri duodecim)'', te ''Pohvale'' ''(Laudationes)'', ali se o svim tim spisima ne zna gotovo ništa.
 
Ciceron je izuzetno cenio Varona, kome je i posvetio drugo izdanje svojih ''Akademskih spisa'' ''(Academica)''. Pohvale mu izriče i Kvintilijan. Na Varona su uticali kako [[Platon|platonizam]] tako i [[stoicizam]] i [[pitagorejstvo]], ali je ipak smatrao da se jedan stari grad mora pridržavati svoje tradicionalne [[Religija|religije]] te da je Rim svoju veličinu dosegao delimično i zahvaljujući tome što je pažljivo poštovao verske obrede: ako ništa drugo – smatrao je Varon – religija, makar bila neistinita, ipak je korisna.