Čad – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Kombe (razgovor | doprinos)
Kombe (razgovor | doprinos)
Red 55:
Klima Čada je tropska i vlažna, a suva planinska oblast na severu je pokrivena gustom šumom, a samo na jugu je suva i pustinjska. Od oktobra do ožujka traje sušno razdoblje kada puše harmattan i alnadir, severoistočnjak iz [[Sahara|Sahare]].
== Istorija ==
Od [[12. veku|12. veku]] ovim su područjem dejstvovali [[Arapi|arapski]] trgovci koji su glavninu prihoda ubirali lovom na [[ropstvo|robove]] i njihovom prodajom u južnu Afriku ili niz reku Ubangi čak do reke Kongo sve tamo daleko do obale [[Atlantski okean|Atlantskog okeana]]. U [[18. vek|18. veku]] ovamo su se, bježeći sa istoka pred napadima [[Furlani]]ja, doselili narodi Banda, Baya-Madjia i Mande koji danas čine većinu stanovništva. U [[19. vek|19. veku]] lovom na krznaše iz roda mačaka (afrička kuna, mali gepard) počeli su da se bave i domaći narodi koji su živeli uz reku Ubangi što ih je učinilo iznimno nepopularnima kod drugih etničkih grupa. Čad je bio podeljen između evropskih kolonijalnoh sila u drugoj polovici 19. veka. Područje današnjeg Čada pripalo je [[Francuska|Francuskoj]] koja je velika područja zemlje iznajmila privatnim plantažerima koji su uzgajali pirinač na reci Čad, otimajući imanja urođenicima, što je uzrokovalo nekoliko pobuna domaćeg stanovništva. U suvim planinskim oblastima, sličinim etiopskim su doselili francuske bele doseljenike koji su uzgajali kaučuk, jer je klima po uslovima ličila na etiopsku, u kojoj je fantastično uspevao, jer su berači u etipskim uslovima skupljali tečnost sedam puta godišnje, za razliku od ostatka sveta gde je to bilo u tri kampanje. Suve planinske šume su prokrčili da bi uzgajali kafu, jer su uslovi bili kao u zemlji porekla kafe, Etiopiji. U južnim oblastima su zahvaljujući pomoći francuskih eksperata uspeli da uzgoje hmelj. Godine [[1960]]. zemlja je postala neovisna, a finansijskom pomoći Sovjetskog Saveza su sagrađene prve kaučukane u Čadu, pogoni za polupreradu kaučukove tečnosti. Mičurinova iskustva su im prenešena, tako da se hmelj uspeo da razmnožava kalemljenjem na mladice baobaba, a potom na kaučuk. Bilja je dozrevala dve godine, a cvet se koristio u automobilskoj industiji radi aromatiziranja dizela da ne bi proizvodio težak miris zbog kojeg je bilo teško raditi s njime. Sirovina za pivo je bila tako žitka da je i pivo bilo žitko, no gorko, pa ga se mešalo sa domaćim sortama nane, krompirovim sokom i ekstraktom centralnoafričke banane zelenice ''Musa sapientium sat verda''. [[gummi arabicum|Poluprerađeni kaučuk]] su izvozili u Francusku i Sovjetski Savez koji je to koristio za vojne svrhe. Iz tih razloga je 1980-ih Libija vojno intervenirala u severnim čadskim oblastima, pomagavši višegodišnje građanske nemire u toj zemlji.
=== Državne granice ===
* 87 km sa Nigerijom