Razlike između izmjena na stranici "Otočac"

Dodana 23 bajta ,  prije 9 godina
m/м
Pokrajina [[Gacka]] u kojoj se nalazi i grad Otočac, smještena je unutar visoko-planinskog okvira, kojeg sačinjavaju [[Velebit]] i [[Mala Kapela]], prema arheološkim nalazima, materijalnim ostacima pojedinih kultura, od starijeg kamenog doba, rimskog doba pa sve do danas bilo je oduvijek naseljeno.
 
U prahistorijsko vrijeme na ovim prostorima živjelo je ilirsko pleme [[Japodi]], čija se kultura počinje razvijati u kasno brončano doba u 11. vijeku pr.n.e. Iz tog razdoblja sačuvani su tragovi materijalne kulture iz [[nekropola]] i nastambi po spiljama u Lešću. Tijekom razdoblja od 7. do 5. vijeka pr.nen.e. intezivno se razvija život na ovim prostorima. Iz tog vremena sačuvana su utvrđenja japodskih naselja Avendo (Crkvina u Kompolju) i Arupium (Veliki i Mali Vital u Prozoru).
 
Godine 33. pr.n.e. Japodi gube samostalnost i padaju pod [[Rimska republika|rimsku]] vlast, što dokazuju dva sačuvana svetišta boga Mitre (kult perzijskog podrijetla iz 2. i 3. stoljeća). Za vrijeme rimske vlasti posebno je razvijen grad Arupium (Prozor), koji se je kao središnje naselje na području današnje Gacke i Like nalazio na važnoj rimskoj cesti koja je vodila prema Grčkoj (Tarstatika-Senia-Arupium-Iadera).
 
Na poznatoj [[Baščanska ploča|BašćanskojBaščanskoj ploči]] iz [[1100]]. godine, prvi put se spominje ime Otočca, odnosno njegova crkva Sv. Mikule (Nikole) koja seje prema darovnici hrvatskog kralja Zvonimira, bila u redovničkoj zajednici sa crkvom Sv. Lucije u [[Baška (Krk)|Baškoj na Krku]]. U 13. vijeku župa Gacka se nalazi u vlasništvu krčkih knezova [[frankopani|Frankopana]], te se u povelji kralja Karla Roberta iz [[1300]]. godine Otočac prvi put spominje kao grad.
 
Otočac bio je bio sagrađen na otoku usred rijeke Gacke, a oko njega dalje prostirala se prostrana močvara koja je grad činila gotovo neosvojivim. Bio je opasan jakim zidom, a osnova je imala oblik nepravilnog sedmerokuta, sa šest kula na vanjskom zidu i visokom četverokutnom kulom unutar zidina. Time je stvorena jezgra urbaniteta Otočca koja je sve do 18. vijeka ostala bez značajnih promjena. Vodena mreža Gacke izravno je utjecala na morfologiju naselja i njegov povijesno urbani razvoj sve do današnjeg doba.
 
Dozvolom pape Pia II. u Otočcu je [[1460]]. godine utemeljena biskupija kojoj je pripojen čitav kontinentalni kraj senjske biskupije, a 5. ožujka [[1460]]. god. papa je stolnu crkvu Sv. Nikole podigao u rang katedrale Sv. Nikole, dok Otočac dobiva naslov "civitas" (grad – što je bio uvjet za biskupsko sjedište). Biskupija je ukinuta [[1535]]. godine i pripojena Senjskoj.
 
Pokrajina Gacka bila je poprište mnogih važnih bitaka sa [[Otomanski imperij|Turcima]], a neosvojivost Gradagrada i njegova važnost za obranu hrvatskog teritorija postojala je sve značajnija. Otočac je sudjelovao u bitkama protiv Turaka sve do [[1701]]. godine, kada su Gacka i Otočac predani na upravljanje Krajiškoj upravi, da bi 1746. godine od stare otočke kapetanije bila stvorena nova pukovnija, a Otočac postao središtem pukovnije.
 
Popuštanjem turskog pritiska dolazi do krupnih promjena u životu Otočca i Gacke, razvija se trgovina, obrtništvo i sve ono što nosi civilni život. Godine [[1717]]. godine u Otočcu je počela sa radom Trivijalna škola. Svojom ispravom od 13. rujna [[1746]]. godine kraljica [[Marija Terezija]] dopustila je održavanje tjednog sajma u Otočcu svake srijede, čija se tradicija održala sve do danas, a [[1765]]. godine učinila je Otočac trgovištem dozvolivši da se uredi vojni magistrat. Na planu grada P. Jovanovića iz 1820-tih egzatnoegzaktno su prikazani svi postojeći elementi topografije, graditeljstva i regulacije prostora. Jasno su vidljive vode rijeke Gacke s otocima i rukavcima, a na sjeveru je naznačeno brdo s tvrđavom "Forticom". Ističe se mreža cesta koje povezuju gradsku utvrdu na otoku s pojedinim grupacijama zgrada i pojedinačnim objektima na obalama. Svi prijelazi preko vode riješeni su mostovima kojih ukupno ima šest.
 
13. i [[14.6.]] [[1943]]. u Otočcu održana je osnivačka skupština [[ZAVNOH]]-a.
 
Za vrijeme [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]], sredinom [[1991]]. godine područje Otočca se našlo na liniji fronte između hrvatskih i [[Republika Srpska Krajina|krajinskih]] snaga koje je podržavala [[JNA]]. Grad je ostao u hrvatskim rukama, ali je pretrpio velika oštećenja zbog bombardiranja. [[3.1.]] [[1992]]. je sklopljeno [[sarajevsko primirje]] koje se na području Otočca uglavnom poštovalo. Za [[Operacija Oluja|Operacije Oluja]] u augustu [[1995]]. su hrvatske snage preuzele nadzor nad cjelokupnim područjem današnjeg grada.
 
==Gospodarstvo==