|
[[Image:Middle East Levant.jpg|thumb|250px|Levant]]
'''Levant''' ('''Levanat'''; [[francuski jezik|franc]]. levant, [[talijanski jezik|tal]]. levante ''istok''), u općem značenju [[Istok]], istočne zemlje. U užem smislu skupnizajednički naziv za zemlje koje leže uz obale istočnog [[Mediteran]]a: [[Grčka|Grčku]], [[Turska|Tursku]], [[Sirija|Siriju]], [[Libanon]], [[Izrael]], [[Jordan]] i [[Egipat]]; Grčka se kadštočesto izuzima iz pojma Levanta. On se uglavnom podudara s pojmom [[Bliski istok]]. U [[antički Rim|antičkom Rimu]] se za Levant upotrebljavao naziv ''Oriens'' (istok; od toga je naša riječreč [[Orijent]]).
Levant je neprecizni [[geografski termini|geografski termin]] koji se povijesno odnosio na veliko područje [[Bliski istok|Bliskog istoka]] južno od planine [[Taurus]]. Levant je omeđen na zapadu [[Sredozemno more|Sredozemnim morem]], a na istoku sjevernom [[Arapska pustinja|Arapskom pustinjom]] i Gornjom [[Mezopotamija|Mezopotamijom]]. Levant ne obuhvaćaobuhvata planinu [[Kavkaz]], dijelove [[Arapski poluotok|Arapskog poluotoka]] ili [[Anatolija|Anatolije]] — iako povremeno uključuje [[Cilicija|Ciliciju]]. [[Sinajski poluotok]] se također može ubrojiti, ali se najčešće isključuje kao marginalno područje koje tvoričini kopneni most između Levanta i sjevernogsevernog [[Egipat|Egipta]]. Levantinski narodi i kulture povremeno su dominirali regijom između Sinaja i rijekereke [[Nil]], ali ta se regija obično isključuje iz geografske definicije Levanta. Za područje koje su domaći i ostali stanovnici nazivali Levant, vidite [[Imena Levanta]].
Termin ''Levant'' izvorno je u širem smislu označavao "mediteranske zemlje istočno od Italije." Sama riječreč potječepotiče iz [[srednjofrancuski jezik|srednjofrancuskog]] ''levant'', particip od ''[[poluga|lever]]'' "podignuti" — kao u ''soleil levant'' "izlazeće sunce" — od [[latinski jezik|latinskog]] ''levare''. RiječReč Levant se stoga odnosi na smjersmer izlazećeg [[sunce|sunca]] iz perspektive onih kojih su ga prvi koristili. Po tom značenju jednak je [[arapski jezik|arapskom]] terminu ''[[Mašrek]]'' koji označava "zemlju gdje sunce izlazi."
Alternativna etimologija riječireči pokazuje da termin potječepotiče od ''Libanona'' - španjolskišpanski prevodioci s arapskog koristili su ''b'' i ''v'' naizmjeničnonaizmenično kao posljedicu svojeg španjolskogšpanskog izgovora. Stoga Levant označava područja koja okružuju LibanonLiban, koji sâm potječepotieče od arapske riječireči za ''bijelobelo'' prema snijegom prekrivenim libanonskim planinama.
Naziv '''Levantinac''' je označavao ljude koji su živjeliživeli u [[Mala Azija|Maloj Aziji]] tijekomtokom razdoblja [[Otomansko Carstvo|Otomanskog carstva]], a bili su [[Italija|talijanskogitalijanskog]] (posebice [[Venecija|Mlečani]] i [[Genova|Đenovljani]]), [[Francuska|francuskog]] ili nekog drugog mediteranskog podrijetlaporekla. Većina njih su bili potomci trgovaca ili stanovnika [[križarska država|križarskih država]].
Levantinska (levantska) trgovina je ona koju su [[Europa|Europljani]] u [[srednji vijek|srednjem vijeku]] vodili sa zemljama Levanta; uglavnom je bila u rukama mediteranskih gradova: [[Venecija|Venecije]], [[Genova|Genove]], [[Pisa|Pise]], [[Marseille]]a, [[Barcelona|Barcelone]] i [[Dubrovnik]]a. Razvila se osobito za [[križarski ratovi|križarskih ratova]], a europske su zemlje posredovanjem Levanta dolazile do [[mirodije|mirodija]], [[pamuk]]a, [[svila|svile]], [[boja|boje]] i drugih sirovina. Levantinska trgovina gubi na značenju potkraj [[15. stoljeće|15]]. i u početku [[16. stoljeće|16. stoljeća]].
Kada su [[Britanija|Britanci]] zauzeli [[Palestina|Palestinu]] pri završetku [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], neki novi vladari pejorativno su prilagodili termin za označavanje stanovnika miješanog [[Arapi|arapskog]] i [[Europa|europskog]] podrijetlaporekla ili Europljana (obično [[Francuzi|Francuza]], [[Talijani|Talijana]] ili [[Grci|Grka]]) koji su se "udomaćili" i prihvatili lokalne običaje i odjeću.
Francuski mandati [[Francuski mandat Sirija|Sirija]] i [[Francuski mandat Libanon|Libanon]] nazivali su se od [[1920]] do [[1946]] levantskim državama. Termin je u to vrijemevreme postao uobičajen u [[arheologija|arheologiji]] pošto su mnoga važna iskapanja izvršena upravo ondje ([[Ebla]], [[Mari]] i [[Ugarit]]). Budući da se te države nisu mogle klasificirati kao mezopotamske, [[sjeverna Afrika|sjevernoafričke]] ili [[arapski poluotok|arapske]], one su se počele označavati kao "levantinske".
Danas "Levant" najčešće koriste arheolozi i povjesničari kada govore o [[prapovijest]]i ili o [[antička povijest|antičkoj]] i [[srednjovjekovna povijest|srednjovjekovnoj povijesti]] regije (npr. [[križarski ratovi]]). Termin se još uvijek povremeno koristi za označavanje modernih ili suvremenih događaja, naroda, država ili dijelova država u istoj regiji koja obuhvaća [[Izrael]], [[Jordan]], [[Libanon]], [[Palestina|Palestinu]] ili [[Sirija|Siriju]].
| 