Herat – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
SieBot (razgovor | doprinos)
m robot Dodaje: pnb:ہرات
Xqbot (razgovor | doprinos)
m robot Mijenja: mr:हेरात; kozmetičke promjene
Red 5:
'''Herat''' je grad u zapadnom [[Avganistan]]u. Treći je grad po broju stanovnika u Avganistanu. Ima 249.000 stanovnika po proceni iz 2002. Nalazi se u dolini reke Harirud, koja ima tok od središnjeg Avganistana do pustinje [[Karakum]]. Herat je tradicionalno poznat po vinarstvu. Većinu stanovništva čine [[Tadžici]]. Herat je antički grad sa mnogim starim zgradama, koje su razorene ili oštećene tokom različitih ratova zadnjih 30 godina. Gradom dominira tvrđava, sagrađena u doba [[Aleksandar Makedonski|Aleksandra Makedonskog]]. Herat se nalazio na istorijskim trgovačkim putevima od Indije, Kine do Bliskog istoka i Evrope. Putevi od Herata prema Iranu i Turkmenistanu, Mazari Šarifu i Kandaharu još uvek su strateški značajni.
 
== Istorija ==
 
Herat je nastao u antička vremena. U doba Persijskog carstva Ahemedinske dinastije pripadao je provinciji Arija. Provincija se spominje oko 520. pre Hrista. [[Aleksandar Makedonski]] je 330. pre Hrista zauzeo Artakoanu, koja je bila glavni grad Arije. To je bilo staro ime Herata. U doba Aleksandra Makedonskog izgrađena je tvrđava i ponovo je podignut grad. Bio je deo [[Seleukidsko carstvo|Seleukidskog carstva]], da bi 167. pre Hrista postao deo Partskog carstva.
 
[[Datoteka:Herat Citadel.jpg|thumb|right|250px|Tvrđava sagrađena u doba Seleukidskog carstva oko 300. pre Hrista]]
 
Za vreme vlasti Sasanida (226.-652.) Herat je postajao sve više strateški značajan zbog ratova Sasanida sa Hionitima i Heftalitima, tj Belim Hunima. Heftaliti, tj. [[Huni|Beli Huni]] su se nastanili u severnom Avganistanu od kraja 4. veka i odatle su ugrožavali Indiju. Dolaskom Arapa u 7. veku Herat postaje dobro poznat. Bio je deo [[Abasidi|Abasidskog kalifata]] od [[786.]] do [[809.]],a kasnije dolazi pod vlasta Taharidske dinastije. Safaridska dinastija je vladala 867.-869. Dolazi pod vlast [[Gaznavidi|Gaznavida]]. Deo Seldžučkog carstva postao je [[1040.]], a Goridi su ga zauzeli [[1175.]] , pa je postao deo Horezumskog carstva. Mongoli pod [[Džingis-kan|Džingis-kanom]]om zauzimaju ga [[1221.]] i razaraju. Oko [[1381.]] ponovo ga je razorio [[Timur Lenk]]. Pod Timurovim sinom grad je obnovljen i postao je značajan centar Timuridskog carstva. Kasnih 1440ih sagrađen je veliki Musala kompleks grobova sa mnogo minareta. U Heratu su kasnije Turkmeni uspostavili prestolnicu, 1506. Uzbeci, a nekoliko godina kasnije Herat postaje deo Persijskog carstva. Od 1718. do 1863. bilo je mnogo bitaka dok nije Herat postao deo [[Avganistan]]a. [[Ahmed šah Durani]] je [[1750.]] zauzeo Herat, koji je postao deo Avganistanskog carstva. Persijanci su više puta pokušali osvojiti Herat kao 1838. Zauzeli su Herat [[1852.]] i [[1856.]], ali Britanci su sprečili pripajanje Herata Persiji. Dost Muhamed Kan je zauzeo Herat [[1863.]] Britanci su 1885. razorili veliki deo Musala kompleksa da bi imali bolji vidik protiv ruske invazije, do koje nije ni došlo.
 
[[Datoteka:Herat Remains of Musallah complex.jpg|thumb|150px|Ruševine Musala kompleksa ]]
 
Od 10. do 20. marta [[1979.]] vojska Ismail Kana ubila je nakon mučenja 350 građana Sovjetskog Saveza. Sovjetska invazija je započela krajem [[1979.]] Grad je bio bombardovan. Bilo je velikih razaranja i hiljada mrtvih. Nakon odlaska sovjetske vojske [[Ismail Kan]] je kao vođa mudžahedina postao guverner Herata. [[Talibani]] su septembra [[1995.]] preuzeli vlast, a Ismail Kan je pobegao. Nakon američke invazije Avganistana 12. novembra [[2001.]] Herat su zauzeli pobunjenici i Ismail Kan je ponovo postao guverner. U Heratu je 2004. ubijen sin Ismail Kana i ministar avijacije Avganistana Mirvais Sadek Kan.
 
== Spoljašnje veze ==
 
* [http://www.aims.org.af/maps/urban/hirat.pdf Map of Herat]
* [http://www.poyaa.com/local/Herat/ Local News From Herat]
* [http://www.travel-images.com/afghanistan.html Herat - Foto Album]
Red 67:
[[lv:Herāta]]
[[ml:ഹെറാത്ത്]]
[[mr:हेरतहेरात]]
[[ms:Herat]]
[[nl:Herat]]