Mbayá – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Automated import of articles |
m Clean |
||
Red 1:
'''Mbayá''' (Mbaiá, Guaycuru, Guaicuru; Eyiguayeguí =''Gente do Palmar''.) je pleme nekada naseljeno na obje obale rijeke [[Paraguay]] u [[Brazil
Potomci Mbaya današnji su Caduveo Indijanci, izvrsno opisani od [[Claude Lévi-Strauss
== Popis plemena ==
Mbaye se u 18. stoljeću sastoje od 5 plemenskih skupina, a u 19. i 20. od svega jedne, to su:
:18. stoljeće:
* [[Cadiguegodi]]: s Cadiguegodi, [[Apacachodegodeguí|Apacachodeguo]], [[Lichagotegodi]].
* [[Gotocogegodegí|Gocogotegodi]]
* [[Eyibogodegí|Eyibogodegi]]
* [[Guetiadegodi]]
* [[Bentuebeo]]
:19. i 20. stoljeće
* [[Caduveo]] (Kadiwéu)
== Običaji Mbaya, društvo i atalik ==
Mbaye su bili borbeno pleme koje je kada se dokopalo španjolskih konja postalo veoma opasno. Društvo im je bilo klasno. Na vrhu ljestvice bilo je [[plemstvo]], među njima razlikovalo se nasljedno plemstvo od oplemenjenih pojedinaca. Drugi su po redu bili ratnici i na dnu [[robovi]] chamacoco i guana [[kmetovi]]. Ovi posljednji bili su ustvari pripadnici plemena [[Guana]] i [[Chamacoco]] koje su Mbaye zarobili na svojim ratnim pohodima. Dno Mbaya-društva se isto moglo dijeliti po klasama, naravno po uzoru na Mbaya-gospodare. Mbaya žene bile su prave dame, hodale su uvijek u pratnji robova a uopče nisu htjele razgovarati s običnim španjolskim vojnicima,
Mbaye su bili pravo ratničko društvo, bilo kakav posao osim rata, za njih je bio ispod časti. Svoj identitet su veoma brzo počeli gubiti zbog raznih neobičnih običaja, kao što je ubijanje djece. Ubijalo se svako dijete do onoga za koje se odlučilo da će biti posljednje. Ako bi majka rodila poslije toga, ubila bi ga. U ratne pohode Mbaye su išli radi otimanja djece, to je bio glavni razlog. Djecu su kasnije odgajali kao svoju. Svoju vlastitu djecu roditelji nisu odgajali sami nego su je slali na odgoj u druge kuće. Ovaj običaj, [[atalik]], poznat je na još nekim mjestima. Djecu na odgoju u drugim kućama roditelji su rijetko posječivali, ona su bila od glave do nogu oslikana crnim slikama. Nakon što bi napunila 14 godina, ta djeca bi bila posvećena, obredno umijena, a obrijali bi
Mbaye su živjeli na račun potlačenih plemena kao što su bili Indijanci Guana i Chamacoco. Oni imaju i par mitova na ovu temu. Levi-Strauss navodi mit kako je bog [[Gonoenhodi]] kada je stvarao ljude, prvo stvorio Guane. Za zaduženje dao im je poljoprivredu. Kasnije je iz zemlje izvlačio druge narode i svakim dodjeljivao neki posao. Drugi junak iz njihovog panteona, Varalica, primjetio je da je bog zaboravio izvući Mbaye. Kada su Mbaye došli na zemlju više nije bilo nikakvog posla za njih, tada im Gonoenhodi da da žive na račun drugih.
|