Cusabo – razlika između verzija

'''Cusabo''' (Cussabee, Cussobo, Corsaboy), kolektivni naziv za grupu [[Indijanci|indijanskih]] plemena nastanjenih u najjužnijim predjelima današnje [[Južna Karolina|Južne Karoline]] između [[Charleston Harbor]] i rijeke [[Savannah (rijeka)|Savannah]], uključujući doline rijeka [[Ashley (rijeka)|Ashley]], [[Edisto (rijeka)|Edisto]], [[Ashepoo (rijeka)|Ashepoo]], [[Combahee (rijeka)|Combahee]], [[Salkehatchie (rijeka)rijeka|Salkehatchie]], i Coosawhatchie (rijeka)|Coosawhatchie. Od nekadašnjih 4,000 (1600), do [[1715]] preostalo ih je 535 a [[1726]]. svega 55 smještenih na misiji San Antonio gdje su do 1728. nestali. Posljednji su se vjerojatno priključili [[Muskogee]] Indijancima, pa bi se među njima eventualno u [[Oklahoma|Oklahomi]] moglo naći njihovih potomaka.

* [[Ashepoo]], donji tok istoimene rijeke.

* [[Bohicket]],

* [[Combahee]], donji tok Combahee .

* Cusabo vlastitri koji obuhvačaju sjevernu granu: Etiwaw, wando, Kiawa i možda Stono.

* [[Edisto]] (Audusta, Orista), na otoku Edisto.

* [[Escamacu]] (St. Helena Indijanci, Saint Helena Indijanci), između St. Helena Sounda i Broad Rivera.

* [[Etiwaw]], na rijeci Wando.

* [[Kiawa]], donji tok rijeke Ashley.

* [[Stono]], ušće Stono.

* [[Wando]], rijeka Cooper

* [[Wapoo|Wappoo]] ili Wapoo (Wapou)

* [[Wimbee]] (Wimbehee), između donje Coosawhatchie i Combahee.

* Ahoya (Hoya), na ili blizu rijeke [[Broad River]].

* Ahoyabi.

* Aluste, kod [[Beaufort, Južna Karolina|Beauforta]].

* Awendaw, kod [[Awendaw Creek]]a; možda je pripadalo [[Sewee]] Indijancima.

* Bohicket, kod [[Rockville, Južna Karolina|Rockvillea]].

* Cambe, kod Beauforta.

* Chatuache, sjevernije od Beauforta.

* Mayon, možda na Broad River.

* Talapo, možda blizu Beauforta.

* Touppa, možda na Broad Riveru.

* Yanahume, možda na južnoj strani Broad Rivera.

U domorodačko vrijeme prije kontakta sa Europljanima Cusabo plemena živjela su uz obalu Južne Karoline, od Charlestona do Savannaha, a njihov broj kretao se najmanje oko 4,000. Njihova povijest kasnije više neće dugo trajati. Prvi puta susreću se [[1521]]. sa lovcima na robove [[Lucas Vázquez de Ayllón|Lucasa Vázquez de Ayllóna]] (1475-1526), [[Španjolci|Španjolca]] koji će financirati tri ekspedicije u Novi svijet. Godine [[1525]]. za njegove 3 ekspedicije u koju šalje šest brodova sa 500 do 600 kolonista, počet će drugi lov na robove. Kasnije po Ayllónovoj smrti pojavit će se u ovim krajevima nekoliko kolonija. [[Jean Ribault|Ribaultova]] 1562. u Port Royalu. Ovi tu žive kraće vrijeme na teret Indijanaca, ali su obeshrabreni nestali, pa odjedre nazad u [[Francuska|Francusku]]. [[Huegnoti]] [[1564]]. podižu koloniju na rijeci St. Johns, na susjednoj [[Florida|floridskoj]] obali i dolaze u kontakt sa Cusabima. Ni ona ne prolazi dobro, jer su je sljedeće [[1565]]. uništili [[Španjolci]], pa su je iduće godine obnovila pod imenom Fort San Felipe. Dolazi do jalovog pokušaja pokrštavanja Indijanaca, ali ovi [[1576]]. podižu pobunu pa je Fort San Felipe napušten sve do [[1582]].

Nova misija, Chatuache, djeluje od [[1633]]. do [[1665]]. a pet godina kasnije u Južnu Karolinu dolaze engleski naseljenici koji [[1671]]. utemeljuju Charleston. Iste godine kada dolaze [[Englezi]], dolaze i veoma ratoborni [[Westo]] Indijanci koji će poharat zemlje i plemena Cusaba. Nakon ovog indijanskog rata, uslijedit će protiv Engleza [[1674]]., [[1675]]. i 1693. ustanci [[Coosa]] i [[Stono]] Indijanaca. Od 1711. do 1712. dio ih ipak sudjeluje sa [[John Barnwell]]om u ekspediciji protiv sjevernog plemena [[Tuscarora]] u Sjevernoj Karolini. Tri godine kasnije (1715) opet su sa Englezima u ratu protiv [[Yamasee]]ja.

Cusabi ratari, ribari lovci. [[Kukuruz]], [[grah]] i tikve glavne su kulture. Glavna lovina bili su [[jelen]], [[medvjed]] i divlji puran, i hvatali su i slatkovodnu ribu.

* [http://www.fourdir.com/cusabo.htm Cusabo]

[[Kategorija:indijanskaIndijanska plemena]]