Marija (majka Isusova) – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
|||
Red 21:
* '''Bogorodica, Mati Božija (Gospodnja).''' To je pravo ime Djeve Marije ispisano na ikonama sa inicijalima MR - ΘΟΥ, to jest Μητηρ Θεου - Mater Domini - Majka Božija (Luka 1,43). Naziv Θεοτοκος usvojio je [[Treći Vaseljenski Sabor]] (Efes, 431), protiv Nestorijeve [[Jeres|jeresi]] a kao razvoj [[Pravoslavlje|pravoslavnog]] učenja o sjedinjenju dveju priroda u [[Isus Hristos|Isusu Hristu]], ali ga Crkva nije unela i u Simvol vere. Djeva "je rodila telom jednoga od Trojice, Hrista Boga", zato je ona Bogorodica: ''"Onoga koji se pre vekova rodi od Oca bez matere, Sina i Logosa Božijeg, poslednjih godina rodila si ovaploćenog od prečiste krvi tvoje, bez muža, Bogorodice"''. Ona nije majka božanstva, nego [[Sveta Trojica|Sina]] koji je [[Bog]], jer je neizrecivo začela telo Hristovo. ''"Kroz nju Nevidljivi se vidi."'' Sam Sin uzeo je svoju čovečansku prirodu, telo i dušu, procesom materinstva i neporočnog začeća, od [[Sveti Duh|Duha Svetoga]]: ''"Neobuhvatni Logos Očev od tebe, Bogorodice, obuhvatio se, ovaplotivši se".'' Nestorije, koji razdvajaše u ovaploćenom Sinu Božijem dva lica, božansko i čovečansko, učio je da je Isus prosti čovek u koga je Sin došao i obitavao i sa kojim čini veoma tesno jedinstvo. Protiv ove jeresi, [[Treći Vaseljenski Sabor|Efeski Sabor]] proklamovaće da Djeva nije rodila čoveka, ili posebnog čoveka, nego samog [[Sveta Trojica|Sina Božijeg]], koji je uzeo od nje savršenu ljudsku prirodu. Tako je njeno bogomaterinstvo bilo priznato zajedno sa njenom devstvenošću.
* '''Blagodatna''' (Luka 1,28), '''Presveta''' (Παναγια), '''Carica'''. Već [[Stari zavet]] govori o proslavljanju Majke Božije (Ps. 44). Ona se poistovećuje sa lestvicom između neba i zemlje u Jakovljevom [[
Red 29:
*Njeno vaznesenje telom (1950)
Pomenute dve dogme kvare odnos između čoveka i [[Ovaploćenje|Ovaploćenja]] [[Bog]]a, kao i između Isusa Hrista i ikonomije Spasenja. Po blagodati Bogorodica, Djeva Marija po rođenju jeste ćerka [[Adam i Eva|Adamova]] i samo tako ona može predstavljati čovečanstvo koje očekuje spasenje: ''"Evo sluškinje Gospodnje. Neka mi bude po riječi tvojoj"'' (Luka 1,38). Zato je i njeno [[Oboženje|oboženje]] plod [[Ovaploćenje|Ovaploćenja]] [[Logos]]a koji je jedinstveni izvor netruležnosti. [[Velika Gospojina|Vaznesenje telom]] može imati smisao proslavljanja ljudske prirode, ali to ne uništava jedinstvenu posredničku iskupiteljsku ulogu [[Isus Hristos|Isusa Hrista]], jer je Hristos onaj ko joj uznosi telo na nebo. Naravno, lik neporočne i za [[Crkva|Crkvu]] uvek posrednice Djeve, duboko je utisnut u pravoslavnu pobožnost.
== Bogorodičin lik ==
Još jedna se razlika krije u prikazivanju Bogorodičinog lika na ikonama. Dok se u katoličanstvu on prikazuje slobodno, na osnovu impresije umetnika, u pravoslavlju se veruje da je sam sv. Luka slikao Majku Božju za života i da su na osnovu nje naslikane i druge ikone kao što je ikona Presvete Bogorodice Trojeručice. Te je tako i sačuvan pravi lik Bogorodice kroz vekove.
== Vanjske poveznice ==
|