Verzija na datum 8 maj 2010 u 04:08 uredi Almabot (razgovor \| doprinos) 1.250 izmena m robot Dodaje: cy:Wicipedia:Safbwynt niwtral ← Starija izmjena		Verzija na datum 18 septembar 2010 u 08:31 uredi poništi Xqbot (razgovor \| doprinos) 112.443 izmene m robot Dodaje: ckb:ویکیپیدیا:بێلایەنانەبوونی ڕوانگە Mijenja: ur:منصوبہ:متعادل نقطۂ نظر; kozmetičke promjene Novija izmjena →
Red 1: Ovaj tekst izražava zvanično pravilo Wikipedije; da svi članci treba da budu pisani iz neutralnog stava. Neutralan stav je apsolutan i njemu nema kompromisa. [http://mail.wikipedia.org/pipermail/wikien-l/2003-November/008074.html] == Uvod == '''Politika nepristranoga gledišta''' kaže da se članci moraju pisati bez [[predrasuda]] i pošteno predstaviti sva gledišta. Red 8: Pisanje nepristranog teksta je umijeće koje zahtijeva vježbu. Suradnici koji su savladali vještinu NEGL-a mogu doprinositi razvitku [[w:en:Wikipedia:NPOV tutorial\|priručnika o nepristranosti]]. === Temeljni pojam nepristranosti === Mi u Wikipediji koristimo izraze "nepristranost" i "nepristrano gledište" na precizan način koji se razlikuje od općeg shvaćanja: Red 14: :Nepristrani članci pošteno ''opisuju'' rasprave, a ne ''zastupaju'' nijednu stranu u raspravi. S obzirom da sve članke uređuju ljudi, to je teško, jer su ljudi po svojoj naravi pristrani. ==== Prvi opis NEGL-a ==== ''Opća enciklopedija je zbirka obrađenog znanja koje se predstavlja s nepristranog gledišta. Koliko god je to moguće, enciklopedijski tekstovi moraju paziti da ne zauzimaju nikakav stav '''osim''' stava nepristranog gledišta.'' Red 30: ''--[[Jimbo Wales]], osnivač Wikipedije'' === Zašto Wikipedia treba biti nepristrana? === Wikipedia je opća enciklopedija, što znači da iznosi ljudsko [[znanje]] na određenoj općoj razini. Ali ljudska se bića ne slažu oko konkretnih slučajeva. U svakoj temi gdje postoje različita gledišta, svako gledište predstavlja različitu predodžbu o onome što je istina, a u mjeri u kojoj je to gledište suprotstavljeno drugim gledištima, njegovi pristaše smatraju da su druga gledišta ''kriva'' i da zato nisu ''znanje''. Kad postoji neslaganje oko istine, postoji i neslaganje oko onoga što sačinjava znanje. Wikipedia funkcionira zato što se stvara zajednički; ali, dok surađujemo, kako da riješimo problem beskrajnih "[[rat ispravaka\|ratova ispravaka]]" u kojima jedna osoba napiše da vrijedi ''p'', a iduća osoba promijeni tekst tako da vrijedi ''ne-p''? Red 42: Postoji još jedan razlog zašto se trebamo obvezati da ćemo slijediti ovu politiku. Kad je čitateljima jasno da ne očekujemo od njih da usvoje neko određeno mišljenje, oni mogu slobodno odlučiti sami, čime se potiče ''intelektualna neovisnost''. Totalitarne vlade i dogmatske ustanove u cijelom svijetu mogle bi biti protiv Wikipedije, ako se uspijemo držati svoje politike nepristranosti: predstavljanje mnogih sukobljenih teorija u širokom rasponu tema pokazuje da mi, stvaratelji Wikipedije, vjerujemo sposobnosti čitatelja da sami donose vlastito mišljenje. Tekstovi koji pošteno predstavljaju više gledišta, ne tražeći od čitatelja da prihvati ijedno od njih, djeluju oslobađajuće. Nepristranost se bori protiv dogmatizma, a gotovo će se svi koji rade na Wikipediji složiti da je to dobro. == Što je nepristrano gledište? == Ono što mislimo pod tim izrazom nije samo po sebi razumljivo, pa se lako može krivo shvatiti. Postoje mnoga druga valjana tumačenja riječi "nepristrano" i "neutralno". Pojam "nepristranog pisanja" koji slijedi politika Wikipedije jest "predstavljati sukobljene stavove bez njihova zastupanja". To zahtijeva dodatno objašnjenje, koje slijedi. Red 63: Politika nepristranog gledišta ne želi ''skrivati'' različita gledišta, nego pokazati raznolikost gledišta. U slučaju neslaganja, ističu se jake i slabe strane svakog gledišta, ne stajući ni na čiju stranu. Nepristrano gledište nije politika "razdvojenih ali ravnopravnih". Činjenice su nepristrane same po sebi, ali puko gomilanje činjenica ne može biti nepristrano gledište. Ako se u članku prikažu samo povoljne činjenice vezane uz neko gledište, to i dalje nije nepristran članak. == Ključni sastojak: temeljito istraživanje == Mnogi sukobi različitih gledišta bili bi znatno olakšani kad bi se dobro istražila tema. Činjenice same po sebi nisu gledišta. Dakle, može se lako izbjeći stav koji bi promicao neko gledište ako se nađe pouzdan izvor za neku činjenicu i ako se [[w:en:Wikipedia:Cite sources\|navede izvor]]. To je lak način da se opiše određena strana u raspravi a da se ne zastupa njezino gledište. Pritom je glavno da se potrudite i nađete najbolji i najpouzdaniji izvor. Knjižnice imaju dobre knjige i novinske članke, a možete potražiti i najpouzdanije izvore na internetu. Malo temeljnog posla može vam poslije uštedjeti mnogo vremena na opravdavanju onoga što ste napisali. Red 69: Još treba imati na umu samo jednu važnu stvar: iako činjenice same po sebi ne predstavljaju neko gledište, gomilanje činjenica samo na jednoj strani rasprave , koliko god dobro citiranih, znači da postoji problem s gledištem. Zato se trudite da budete nepristrani. Nađite činjenice koje nisu samo s jedne ili druge strane rasprave, te '''navedite izvor'''. == Jednostavan izričaj == Politiku nepristranosti ponekad izražavamo i ovako: zastupajte činjenice, kao i činjenice o mišljenjima ~~—~~— ali ne zastupajte sama mišljenja. Postoji razlika između činjenica i vrijednosnih sudova ili mišljenja. Kad kažemo "činjenica", hoćemo reći "informacija koja nije sporna". Neka anketa je dovela do nekog objavljenog rezultata ~~—~~— to je činjenica. Mars je planet ~~—~~— to je činjenica. Sokrat je bio filozof ~~—~~— to je činjenica. Nitko neće ozbiljno dovesti u pitanje takve stvari. Dakle, možemo slobodno ''zastupati'' što više takvih činjenica. S druge strane, kad kažemo "vrijednosni sud" ili "mišljenje", hoćemo reći "informacija koja je u određenoj mjeri sporna". Uvijek će postojati [[meta:borderline case\|granični slučajevi]] gdje nismo sigurni trebamo li ozbiljno shvatiti neki spor, ali ima mnogo tvrdnja koje vrlo jasno izražavaju vrijednosni sud ili mišljenje. Krađa je nešto loše ~~—~~— to je mišljenje. Beatlesi su najveći bend u povijesti ~~—~~— to je mišljenje. Sjedinjene Države su pogriješile kad su bacile atomske bombe na Hirošimu i Nagasaki ~~—~~— to je mišljenje. Bog postoji... ovo je druga vrsta problema. Postoji li Bog jest pitanje vezano uz činjenicu, a ne vrijednosni sud. Ipak, kako je ta činjenica neprovjerljiva, barem za sada, pitanje Božjeg postojanja obično se izražava u smislu mišljenja i vrijednosnih sudova. Kad se kao činjenica izjavi "postojanje Boga je mišljenje", naizgled se posvećuje pažnja tom pitanju, ali zapravo ta izjava podrazumijeva da se ne raspravlja ni o kakvoj činjenici (postmodernizam ili jaki agnosticizam), ili da je ta činjenica relativno nevažna (sekularna predrasuda). Wikipedija je posvećena iznošenju činjenica i ničega drugoga. Kad želimo iznijeti neko mišljenje, pretvaramo ga u činjenicu tako da nekome ''pripišemo'' to mišljenje. Dakle, umjesto da kažemo "Beatlesi su najveći bend u povijesti", možemo reći "većina Amerikanaca smatra da su Beatlesi najveći bend u povijesti", a to je činjenica koja se može dokazati rezultatima anketa, ili "mnoge pjesme Beatlesa imaju mjesto u Billboardovoj ljestvici sto najpopularnijih pjesama", što je činjenica. U prvom slučaju zastupamo neko mišljenje, dok u drugom i trećem slučaju pretvaramo to mišljenje u činjenicu tako što ga nekome pripisujemo. Važno je imati na umu da se ovo pripisivanje bitno razlikuje od izraza "neki ljudi smatraju...", koji se rado koristi u političkim raspravama. Ovdje se mišljenje može pripisati samo '''nekoj prepoznatljivoj i subjektivno odredivoj skupini''' ili, još bolje, '''nekom imenu'''. Red 81: No kad govorimo o politici nepristranosti na Wikipediji, ''nije dovoljno'' samo reći da moramo iznositi činjenice a ne mišljenja. Kada iznosimo činjenicu ''o nekom mišljenju'', važno je ''uz to'' iznijeti činjenice ''o sukobljenim mišljenjima'', i to tako da ne podrazumijevamo kako je samo jedno od mišljenja ispravno. Također je općenito važno iznijeti činjenice o razlozima iza gledišta, te jasno navesti tko stoji iza tih gledišta. (Često je najbolje navesti istaknutog predstavnika nekog gledišta.) == Bitan sastojak: dobro istraživanje == <!--A vital component: good research--> Red 88: Jedina stvar koju pri ovome još valja uzeti u obzir jeste da izvori uporedive uvaženosti mogu protivrečiti jedan drugom. U tom slučaju, srž politike NTG jeste da se dozvoli da suprotstavljeni pristupi istoj temi postoje na istoj strani: radite na ''uravnoteženju'', što znači da treba da raspodelite ''prostor'' za opis suprotstavljenih stajališta u skladu sa uvaženošću izvora. Takođe, kad god je to moguće, da date prednost onim izvorima koji su bili najuspešniji u predstavljanju činjenica na uravnotežen način. == Pravičnost i saosećajnost == <!--Fairness and sympathetic tone--> Ako želite da sukobe okarakterišete pravično, sukobljene poglede treba da prikažete podjednako pozitivnim i saosećajnim tonom. Mnogi članci završe kao komentar pristaša (''partisan commentary''), ''iako'' predstave oba gledišta. Čak i kada je tema predstavljena činjenicama umesto mišljenjima, članak i dalje može da zrači nagoveštenim stavom bilo kroz izbor činjenica koje će predstaviti, ili suptilnije, njihovom organizacijom ~~—~~— na primer, pobijanje suprotnih stavova usput mnogo ih više unižava nego kada se skupe u odeljak '''Mišljenja protivnika'''. Umesto toga, treba da pišemo članke koji govore da su ''sva'' stajališta barem verovatna, imajući na umu važna ograničenja o pogledima ekstremnih manjina. Sva bitna sukobljena stajališta treba predstaviti saosećajno. Možemo pisati sa stavom da je to-i-to dobra ideja, osim što su, u očima nekih klevetnika, oni koji podržavaju rečeni pogled prevideli taj-i-taj detalj. == Prikazivanje dela drugih ljudi == <!--Characterizing opinions of people's work--> Poseban slučaj je izražavanje estetskih mišljenja. Vikipedijini članci o umetnosti, umetnicima i ostalim kreativnim temama (na primer, muzičarima, glumcima, knjigama itd) su težili preterivanju. Tome u enciklopediji nema mesta. Možda ne možemo da se složimo da je taj-i-taj najveći gitarista u istoriji, ali može biti važno da se opiše kako nekog umetnika ili neko delo doživljava opšta javnost ili istaknuti stručnjaci. Pružanje pregleda uobičajenih tumačenja kreativnog dela, poželjno sa citatima ili referencama na istaknute pojedince koji dele takvo tumačenje, se smatra odgovarajućim. Na primer, [http://absoluteshakespeare.com/william_shakespeare.htm opšta prihvaćenost] da je Šekspir jedan od najvećih dramaturga engleskoj jezika je podatak koji treba naći u enciklopediji. Međutim, u interesu neutralnosti, tu treba naći i podatak da određen broj uglednih akademika smatra da postoji [http://www2.localaccess.com/marlowe/pamphlet/pamphlet.htm dobra osnova] za tvrdnju da je autor većeg dela onoga što se još uvek pripisuje Šekspiru bio njegov savremenik Kristofer Marlou (''Christopher Marlowe''). Primetite da utvrđivanje kako je neki umetnik ili delo bilo primljeno u javnosti ili od strane kritike zahteva istraživanje ~~—~~— međutim, jednom kada se utvrdi, jasna izjava tog prijema je (za razliku od ličnog mišljenja pisca Vikipedijinog članka) mišljenje koje je stvarno bitno. == Primer == Čitaocu može biti od koristi da razmotri primer pristrasnog članka, i kako su ga Vikipedijanci izmenili da bude makar relativno nepristrasan. Početkom 2001. godine, zastupnici različitih stavova su, pošto nisu mogli da se slože oko toga koji argumenti treba da stoje na strani i kako treba predstaviti suprotstavljene stavove, upotrebili stranu [[:en:abortion]] za razmenu vatre. Ono što je bilo potrebno ~~—~~— i što je i bilo dodato ~~—~~— je temeljna rasprava o različitim stajalištima o moralnim i pravnim aspektima abortusa u različitim vremenima. Ova rasprava o stajalištima je pažljivo oblikovana tako da se ne favorizuje nijedno od iznetih stajališta. To je olakšalo organizaciju i razumevanja rasprava koje okružuju temu abortusa, koje su potom predstavljene sa saosećanjem, svaka sa svojim prednostima i manama. Postoje i mnoge druge priče o uspehu sa člancima koji su svoje postojanje bukvalno započinjali kao vrisak pristaše, ali su ih ljudi koji su se pozabavili predstavljanjem svih stajališta jasno i saosećajno sasvim lepo sredili. === Još jedan primer === [[:en:User:Karada\|User:Karada]] je dao sledeći savet o sadržaju članka [[:en:Saddam Hussein]]: :Nećete čak ni ''morati'' da napišete da je bio zao. Zato članak o [[Hitler]]u ne počinje sa „Hitler je bio zao čovek“ ~~—~~— nema potrebe da to pišemo, njegova dela ga osuđuju iznova i iznova. Zato na [[Holokaust]]u samo bez strasti navodimo činjenice, a glasovi mrtvih iznova uzvikuju na način koji čini nazivanje pogrdnim imenima istovremeno i besmislenim i nepotrebnim. Molim vas uradite isto: navedite Sadamove zločine i [[Vikipedija:Navedite izvore\|navedite svoje izvore]]. === Preinačenje potencijalno pristrasnih izjava === <!--Rewording a potentially biased statement--> Nekada se potencijalno pristrasna izjava može preinačiti da bude više u NTG. Na primer, „Neki Sportista ja najbolji košarkaš“ se može preinačiti u „Košarkaške veštine Nekog Sportiste su pohvalili mnogi“. još bolje bi bilo „Košarkaške veštine Nekog Sportiste su pohvalili takvi košarkaški znalci kao što su Prvi Poznavalac i Drugi Poznavalac“, dokle god su takve izjave tačne i mogu se [[Vikipedija:Proverljivost\|proveriti]]. Slično tome, „Tamo Neki ima baš ružne navike“ se može preinačiti u „Tamo Nekog su često kritikovali zbog njegovih navika, naročito posmatrači kao što su Prvi Posmatrač i Još Neki Posmatrač“. Red 125: ''To zna svako ko se imalo bavio filozofijom. Kako onda da ozbiljno shvatimo politiku „neutralnosti“? Neutralnost, izostanak pristrasnosti i slične stvari su nemoguće.'' Ovo je verovatno najčešći prigovor politici neutralnosti. To takođe predstavlja najčešće ''nerazumevanje'' ove politike. Nerazumevanje se sastoji u tome da li politika tvrdi da postoji mogućnost ''objektivnosti''. Ona to jednostavno ne čini. Preciznije, ona čak ''ne'' kaže da uopšte ''postoji'' objektivnost, „pogled iz ničijeg ugla“ (u frazi [[Tomas Najgel\|Tomasa Najgela]]) ~~—~~— takva da su članci pisani sa ''te'' tačke gledišta objektivno tačni. Ovo nije politika i ovo nije naš cilj! Umesto toga, mi koristimo drugačije hvatanje „neutralnosti“ i „nepristrasnosti“ od onoga na šta su mnogi navikli. Politika se sastoji u tome da mi jednostavno opisujemo rasprave, a ne mešamo se u njih. Reći ''ovo'' ne znači reći nešta sporno, sa filozofske tačke gledišta; uistinu, to je nešto što filozofi stalno čine. Prefinjeni relativisti će odmah prepoznati da ova je politika savršeno saglasna sa njihovim relativizmom. Ako postoji ''išta'' što bi moglo biti sporno o ovakvoj politici, to je nagoveštaj da je ''moguće'' opisati rasprave pravično, tako da se svi glavni učesnici u njima mogu složiti, da su njihovi pogledi prikazani ispravno i što je moguće potpunije (u kontekstu rasprave). Da li je to moguće je empirijsko a ne filozofsko pitanje; da tako nešto ''jeste'' uistinu moguće, je očigledno iz posmatranja tekstova koje svakodnevno pišu najsposobniji akademici, enciklopedisti, pisci udžbenika i novinari. Red 141: Postoji manjina Vikipedijanaca koja ima toliko snažne stavove o ovom problemu da smatraju da Vikipedija treba da usvoji „[[Vikipedija:Naučna tačka gledišta\|naučnu tačku gledišta]]“ <!--Wikipedia:scientific point of view--> umesto „neutralne tačke gledišta“. Međutim, nije utvrđeno da zapravo postoji potreba za takvom politikom, budući da se stavovi naučnika o pseudonauci mogu jasno, potpuno i pravično objasniti onima koji veruju u pseudonauku. === Religija === Politika NTG često znači predstavljanje više stajališta. To znači navođenje ne samo stajališta različitih grupa danas, nego i različitih grupa u prošlosti. Red 172: Jeste, naročito kada imamo posla sa člancima koji zahtevaju međunarodnu perspektivu. Prisustvo članaka koji su pisani isključivo sa tačke gledišta Sjedinjenim Američkih Država ili Velike Britanije je samo odraz činjenice da mnogo američkih i britanskih državljana radi na ovom projektu, što je opet odraz njihove prisutnosti na Internetu. Ovo je tekući problem koji bi trebalo rešiti aktivnim učešćem ljudi i iz drugih zemalja. Oni bi, umesto da unesu svoju kulturnu pristrasnost, trebalo da teže da poboljšaju članke uklanjanjem svake kulturne pristrasnosti na koju naiđu. Ovaj problem nije ograničen na englesku Vikipediju. Francuska Vikipedija možda odslikava francusku pristrasnost, japanska Vikipedija japansku i tako dalje. === Manjak neutralnosti kao izgovor za brisanje === ''Pravilo neutralnosti se ponekad koristi kao izgovor za brisanja tekstova koji su primljeni kao pristrasni. Zar ovo ne predstavlja problem?'' Red 184: ''Slažem se sa politikom nepristrasnosti, ali ima onih koji se čine potpuno i nepopravljivo pristrasni. Moram da idem naokolo i sređujem za njima. Šta da radim?'' Osim ako je pitanju stvarno veliki prestup, verovatno je najbolje javno skrenuti pažnju na problem, upućujuću počinioca na ovu stranu (ali [[Vikipedija:Vikietikecija\|ljubazno]] ~~—~~— lepa reč i gvozdena vrata otvara) i pozvati druge da pripomognu. Za više ideja, pogledajte [[Vikipedija:Rešavanje sukoba\|Rešavanje sukoba]]. Sigurno postoji tačka nakon koje jaka želja da budemo ''potpuno'' otvoren projekat biva poražena željom velike većine urednika da budu u stanju da rade posao bez da stalno moraju da popravljaju upade ljudi koji ne poštuju našu politiku. === Izbegavanje neprekidnih rasprava === Red 235: * [[consensus reality]]--> <!-- [[Википедија:Avoid weasel terms]] ово се односи на стил--> * [[~~Template~~Šablon:Neutralnost]] - <nowiki>{{Neutralnost}}</nowiki> poruka koja se koristi za upozoravanje na problem <!-- message used to warn of problems Template:NPOV--> * [[~~Template~~Šablon:Provera neutralnosti]] - <nowiki>{{Provera neutralnosti}}</nowiki> poruka koja se koristi za obeležavanje članaka koji bi mogli biti pristrasni. <!--message used to mark articles that may be biased. Template:POV check [[Шаблон:bias]] (<nowiki>{{bias}}</nowiki> may be used for short)--> Red 243: ОВО ТРЕБА ПОГЛЕДАТИ, МОЖДА ТРЕБА--> [[~~category~~Kategorija:Wikipedia\|Neutralan stav]]▼ ▲[[category:Wikipedia\|Neutralan stav]] [[af:Wikipedia:Neutrale standpunt]] Linija 258 ⟶ 257: [[bs:Wikipedia:Neutralno gledište]] [[ca:Viquipèdia:Punt de vista neutral]] [[ckb:ویکیپیدیا:بێلایەنانەبوونی ڕوانگە]] [[co:Wikipedia:Puntu di vista neutru]] [[cs:Wikipedie:Nezaujatý úhel pohledu]] Red 320: [[tr:Vikipedi:Tarafsız bakış açısı]] [[uk:Вікіпедія:Нейтральна точка зору]] [[ur:منصوبہ:متعادل نقطۂ نظر]] [[uz:Vikipediya:Betaraf nuqtai nazar]] [[vi:Wikipedia:Thái độ trung lập]]

Wikipedija:Neutralno gledište – razlika između verzija