Anestezija – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: be-x-old:Анэстэзія |
m robot Mijenja: ml:അനസ്തീസിയ; kozmetičke promjene |
||
Red 1:
[[
'''Anestezija''' (od grčkih riječi '''an estos''' - figurativno, „bez osjećaja“ ili „izvan osjećaja“) medicinska je metoda [[Anesteziologija|anesteziologije]] koja uz primjenu '''anestetika''' i drugih madikamenata u organizmu čovjeka dovodi do "isključenja boli" i "medikamentnima izazvanog sna", a primjenjuje se tijekom operativnih zahvata i drugih metoda dijagnostike i liječenja vrlo složenih stanja vezanih za pojam "intenzivnog liječenja". '''Anestetici''' su razne vrste lijekova u plinovitom, tekućem ili drugom obliku koji kada se unesu u organizama svojim djelovanjem dovode do gubitka osjećaja i svijesti uz minimalno štetno djelovanje i mogućnost vraćanja organizma u normalno stanje, nakon prestanka njihove primjene.
Red 6:
U davna vremena, prva sredstva koja su korištena za anesteziju kod bolesnika s ozljedama bila su [[marihuana]] i [[opijum]].
„Prave“ anestezije nije bilo sve do devetnaestog stoljeća, kada su se započela provoditi prva istraživanja u ovom području.
Drugi značajan medikament koji se koristio u anesteziji bio je [[kloroform]], otkriven 1831. godine. Njegova je djelotvornost potvrđena u 1847. godini.
Anesteziju je osmislio [[Oliver Wendell Holmes]] [[1846]]. godine<ref>Morris Fishbein, M.D. The New Illustrated Medical and Health Encyclopedia,Anesthesia,Home Library Edition 1976 |publisherH. S. Stuttman Co |volume 1 |New York, N.Y. 10016 |pages 87</ref> , a modernu anesteziju
U ožujku 1842. u Danielsvilleu, [[Georgia]], Dr. Crawford Long bio je prvi u korištenju anestezije tijekom operacija, dajući je svom prijatelju, koji je takođe bio školski učitelj (James M. Venable) prije ekscizije jedne ciste iz njegova vrata.
Red 16:
Prvu uspješnu operaciju pod anestezijom na bojišnici 1847. proveo je ruski kirurg, Nikolai Ivanovich Pirogow.
Do 19. stoljeća anestezija nije primjenjivana
== Vrste anestezija ==
[[
'''1. Opća anestezija'''
* 1.1. Inhalacijska,
Red 29:
* 2.2. Inflitracijska,
* 2.3. Regionalna
** 2.3.1. centralni blok
** 2.3.2. periferni blok
== 1. Opća anestezija ==
[[Datoteka:Intubation.jpg|thumb|200px|Inhalacijska anestezija započinje intubacijom]]
[[Datoteka:Ana arbeitsplatz.JPG|thumb|Suvremena oprema za anesteziju|200 px|desno]]
Red 39:
'''Prema načinu unosa anestetika opća anestezija se dijeli na:'''
'''1 .1. Inhalacijsku anesteziju:'''Koja se postiže i održava anesteticima u plinovitom obliku, koji u organizam dospijevaju s udahnutim zrakom u plućima. Za ovu vrstu anestezije koristi se smjesa plinova (kisik dušikov oksid, izofluran itd.), čija se smjesa priprema u posebnim aparatima i sustavom plastičnih cijevi (endotrahealni tubus) ili putem maske za lice, u strogo kontroliranim uvjetima unosi u disajni sustav bolesnika. Uz plinove za anesteziju dodaju se i lijekovi koji osiguravaju relaksaciju mišića i neosetljivost na [[
Ova je vrsta anestezije najčešće primjenjivani oblik anestezije zbog sljedećih dobrih osobina;
* brzog učinka,
* dozirane dubine anestezije,
* lakog održavanja i kontrole i
* brzog buđenja bolesnika iz anestezije.
Nedostaci ove vrste anestezije su;
* nadražaj dišnih puteva uz nagon na kašalj,
* prolazna bol u grlu,
* ozljede u [[Usta|usnoj šupljini]],
* [[povraćanje]] i udisanje želučanog sadržaja uz moguću [[upala pluća|upalu pluća]].
Red 63:
'''1 .3. Rektalnu anesteziju:'''; Koja se postiže uvođenjem anestetika u [[debelo crijevo]]. Ona se najrjeđe primjenjuje i to uglavnom kod male djece.
== 2. Lokalna anestezija: ==
[[Datoteka:DentalLocalAnesthesia11-26-05.jpg|thumb|200px|Lokalna anestezija]]
[[Datoteka:Liquor bei Spinalanaesthesie.JPG|thumb|200px|Spinalna anestezija]]
Red 79:
2.3.1.'''''Centralni blok''''', kod ove vrste anestezije djelovanje anestetika traje 2 – 4 sata, a anestetik se uštrcava oko leđne moždine, te tako blokira prijenos bolnih podražaja do mozga. Ako se slučajno dogodi da izvođenje ove vrste anestezije ne uspije, prelazi se na opću anesteziju. Ovisno o mjestu uštrcavanja centralni blok dijelimo na spinalni i epiduralni.
* 2.3.1.1.''Spinalna anestezija'' je tehnika u kojoj anestetik dajemo u tekućinu koja okružuje kralježničnu (spinalnu) moždinu. Spinalna anestezija može se primjeniti na gotovo sve zahvate na nogama, [[kukovi]]ma, zdjelici, donjem dijelu trbuha (uključujući i carski rez). Komplikacije ove vrste anestezije su veoma rijetke i prolazne, a da bi se one ublažile, nakon spinalne anestezije, bolesnik
* 2.3.1.2.''Epiduralna anestezija'' je tehnika u kojoj anestetik dajemo u prostor između kralješka i ovojnice leđne moždine (epiduralni prostor). Ovom vrstom anestezije možemo anestezirati određenu regiju na trupu i tako je učiniti neosjetljivu na bol, dok je u ostataku trupa osjet očuvan. Također primjenom nižih koncentracija anestetika možemo blokirati samo osjet boli dok je mišićna snaga očuvana (što je iskorišteno kod bezbolnog [[porođaj]]a). Ako se u epiduralni prostor postavi tanka plastična cjevčica (epiduralni kateter) postoji mogućnost trajnog davanja anestetika te na taj način osiguravanje dugotrajne anestezije. Epiduralna anestezija primjenjuje se za zahvate na nogama, zdjelici, donjem dijelu trbuha, [[Prsni koš|prsnom košu]] i plućima. Također se primjenjuje kao metoda trajnog uklanjanja boli kod pacijenata s [[Zloćudne novotvorine|malignom bolesti]].
2.3.2.'''''Periferni blok''''', je tehnika kod koje se anestetik uštrcava u blizinu živca ili živčanog snopa koji inervira određeni dio tijela. Ovom se tehnikom može anestezirati puno manje tjelesne regije, npr. anestezija [[Šaka|šake]], [[ruke]] , [[rame]]na, [[Stopalo|stopala]], [[Noga|noge]].
'''''Regionalna intravenska anestezija''''' (RIVA),
== 3. Nefarmakološka anestezije ==
[[Hipnoza]] ima dugu povijest uporabe kao anesteziološka tehnika. Rashlađivanje tkiva (npr. [[led]]) može izazvati privremeni prekid provođenja kroz [[živčana vlakna]] (aksone) i gubitak osjećaja, a izazivanjem kratke hiperventilacije,
== Komplikacije za vrijeme anestezije ==
[[
Učestalost komplikacija u anesteziji u odnosu na broj izvršenih anestezija je oko 9%. <ref>[http://anestezija.org/index.php/Komplikacije_za_vrijeme_anestezije Komplikacije za vrijeme anestezije] Preuzeto: srpanj 2009.</ref>
==== Najučestalije komplikacije ====
* nedostatna ventilacija pluća,
* hipotenzija,
* aritmije,
* ozljede živaca
* nuspojave anestetika i drugih lijekova
==== Najčešće komplikacije nastaju kod ====
* dugotrajnih zahvata,
* kod [[Pretilost|pretilih]] bolesnika,
* bolesnika u poodmakloj dobi,
* hitnih zahvata
* u porodiljnoj anesteziji
==== Uzroci komplikacija ====
* ljudska pogreška (nesavjestan rad ili loša obučenost)
* loš monitoring vitalnih parametara,
* neispravna oprema
* loša organizacija rada
== Izbor anestezije ==
Nakon što kirurg ili drugi liječnik
Glavne smjernice koje anesteziologa rukovode pri odlučivanju o vrsti anestezije su:
* vrsta bolesti
* lokalizacija promjena (bolesti)
* vrsta operativnog zahvata
* trajanje operacijskog zahvata.
* zdravstveno stanje i prethodne bolesti bolesnika
* lijekovi koje bolesnik troši,
* odluka bolesnika o izboru anestezije.
== Izvori ==
Red 135:
== Literatura ==
* ''Čovjek'', 2007., ISBN 978 953 300 017 6
* Murphy FL. The Further Study of Anesthesiology. U: Longnecker DE, Murphy FL, ur. Dripps / Eckenhoff / Vandam: Introduction to Anesthesia, Saunders Co, SAD 1997. str 492-497.
Red 142:
{{commonscat|Anesthetics}}
<!-- interwiki -->▼
[[Kategorija:Anesteziologija]]
[[Kategorija:Grecizmi]]
▲<!-- interwiki -->
[[ar:تخدير]]
Linija 177 ⟶ 176:
[[jv:Anestesi]]
[[mk:Анестезија]]
[[ml:
[[ms:Anestesia]]
[[nl:Anesthesie]]
|