Matija Petar Katančić – razlika između verzija

nema sažetka uređivanja
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Red 1:
'''Matija Petar Katančić''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''Mathias Petrus Katancsich'';, [[Valpovo]], [[12. avgustkolovoza]] [[1750]]. - [[Budim]], [[24. majsvibnja]] [[1825]].), [[SlavonijaHrvatska|slavonskihrvatski]] književnik, [[Hrvatski latinizam|latinist]], univerzitetskisveučilišni profesor [[Poetika|poetike]], [[Arheologija|arheologije]] i [[Numizmatika|numizmatike]] te knjižnički [[kustos]]. Studirao je [[Teologija|teologiju]] i [[Estetika|estetiku]] u [[Budim]]u. Kao mladmlada jeosoba ušao je u [[franjevci|franjevce]]. Dugo je godina bio profesorprofesorom u [[Osijek]]u, [[Zagreb]]u i [[BudimpeštaPešta|Pešti]];. naNa peštanskompotonjem univerzitetuje predavaosveučilištu jepredavao arheologiju.
 
PrevodilacPrevoditelj je prvog celovitogcjelovito tiskanog ''[[Sveto pismo|Svetog pisma]]'' na [[ilirski]]hrvatski [[jezik]] (prevodprijevod je objavljen [[1831]]. prvi put). Predstavnik je kasnog pseudoklasičnog pesništvapjesništva. [[Oda|OdeHvalospjev]]e piše po ugledu na [[Horacije|Horacija]], ai [[pastirske pesmepjesme]] po ugledu na [[Grčka književnost|grčko]] i [[Rimska književnost|latinsko]] [[bukolika|bukoličkobukolsko pjesništvo]] pesništvo.
 
Njegove prigodne [[Latinski jezik|latinske]] pesme, napisane po uzoru na Horacija i izdate zajedno s njegovim hrvatskim pjesmama u zbirci ''JesenjiJesenski plodovi'' (''Fructus autumnales'', [[1791]]), pokazuju da je bio temeljnotemeljito klasički obrazovan i da je bio vešt [[versifikator]]. Vredna su mu i dva [[Teorija književnosti|književnoteorijska]] spisa: ''Kratka napomena o [[prozodija|prozodiji]] ilirskoga jezika'' (''Brevis in prosodiam Illyricae linguae animadversio'', 1791) i ''Knjižica o ilirskom pesništvu izvedena po zakonima estetike'' (''De poesi Illyrica libellus ad leges aestheticae exactus'', [[1817]]). U prvom spisu daje prvi pokušaj da se razrade načela za gradnju hrvatskih stihova u klasičnim [[Metrika|metrima]], a u drugom prvi razmatra ilirskuhrvatsku književnost s estetskogestetičkog stajališta.
 
Tvorac je prve arheološke rasprave na području današnjeu HrvatskeHrvatskoj, pod naslovom ''Rasprava o miljokazu'' ''(Dissertatio de columna milliaria)'', u kojoj opisuje [[Antički Rim|rimskom]] [[miljokaz]] pronađen kod [[Osijek]]a.
 
{{Lifetime|1750|1825[[Category:Hrvatski pisci|Katančić, Matija Petar}}]]
[[Category:IlirskiLatinska pisciknjiževnost|Katančić, Matija Petar]]
[[Category:Latinska književnost]]
[[Kategorija:Franjevci]]
[[Kategorija:Biografije, Valpovo]]
 
[[en:Matija Petar Katančić]]
[[es:Matija Petar Katančić]]
[[hr:Matija Petar Katančić]]
[[hu:Matija Petar Katančić]]
[[ru:Катанчич, Матия Петр]]
[[sr:Матија Петар Катанчић]]
Anonimni korisnik