Mile Pešorda – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 7:
U svibnju [[1968.]] Pešorda je pokrenuo, uredio i objavio prvi broj [[Ogledalo (časopis)|revije Ogledalo]], koju su vlasti uništile i trajno zabranile. Idejni je začetnik [[Šimićevi susreti|Šimićevih susreta]] održanih [[30.5.|30.]] i [[31.5.]] [[1970.]] u Grudama i [[Drinovci]]ma. Zagovornikom je građanskih prava i sloboda, inicijator i jedan od sedmorice hrvatskih književnika potpisnika [[Sarajevska deklaracija o hrvatskom jeziku|Sarajevske deklaracije o hrvatskom jeziku]] [[28.1.]] [[1971]].
Prvi je uputio javni poziv na obnovu [[HKD Napredak]] u Sarajevu, [[7.7.]] [[1990.]]. Četiri godine, od 1990. do [[1994.]], Pešorda je bio lektor-predavač na Sveučilištu u [[Francuska|Francuskoj]], zatim koordinator za [[UNESCO]] i savjetnik za kulturu u [[Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske|Ministarstvu vanjskih poslova]], član uredničkoga vijeća revije ''Lettre Internationale'' u izdanju hrvatskoga centra PEN-a, glavni urednik u "A. G. Matošu" Samobor-Zagreb te jedan od osnivača, zamjenik glavnoga urednika i urednik za književnost tjednika za kulturu [[Hrvatsko slovo]]. Sudjelovao je na brojnim međunarodnim znanstvenim simpozijima i književnim susretima. Boravio je g. 1988. u SAD-u kao gost State Departement-a. U Francuskoj je 1991. osnovao Društvo francusko-hrvatskoga prijateljstva (''AMITIES FRANCO-CROATES DE RENNES''), koje je tijekom nekoliko godina bilo središtem intelektualne i humanitarne pomoći Hrvatskoj i BiH.
Bio je direktor Hrvatskoga kulturnog centra u Sarajevu od 1999. do 2000. i sudionik prvih Europskih književnih susreta u Sarajevu jubilejske 2000. godine. Sudjelovao je u pokretanju i koncipiranju edicije ''[[Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine u 100 knjiga]]'', gdje je i član Uredničkoga vijeća.
| |||