Novembarska revolucija – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m OC Ripper je premjestio stranicu Njemačka revolucija na Novembarska revolucija
Nema sažetka izmjene
Red 2:
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 146-1976-067-30A, Revolution in Berlin, Soldaten im Kampf.jpg|minijatura|Gradske borbe u [[Berlin]]u 1918.]]
 
'''Novembarska revolucija''' ({{jez-de|Novemberrevolution}}) ili '''Njemačka revolucija 1918-1919. godine''' je izraz kojim se opisuje niz [[pobuna]], oružanih sukoba i političkih događaja koji su se zbili u [[Njemačka|Njemačkoj]] na samom kraju i neposredno iza [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], te za posljedicu imali promjenu državno-političkog uređenja, odnosno [[ustavna monarhija|ustavne monarhije]] ([[Njemačko Carstvo]]) u [[parlamentarna republika|parlamentarnu republiku]]. Do nje je došlo uslijed ekonomske krize i sveopće oskudice izazvane pomorskom blokadom država [[Antanta|Antante]], političke krize izazvano nastojanjem [[Njemačka carska vojska|carske vojske]] da civilnim političarima svali odgovornost za poraz u ratu, ali i agitacijom [[radikalna ljevica|radikalne ljevice]] potaknute nedavnim uspjehom [[Ruska revolucija|Ruske revolucije]]. Poticaj za izbijanje revolucije je bila [[Kielska pobuna|pobuna mornara u Kielu]] 4. novembra 1918. godine, koja je potakla niz sličnih događaja širom Njemačke, odnosno stvaranje paralelnih organa vlasti po uzoru na ruske sovjete, prisilne abdikacije [[monarh]]a njemačkih država koje je kulminiralo sa bijegom cara [[Wilhlem II od Njemačke|Wilhlema II]] 9. novembra 1918. u Nizozemsku, odnosno proglašenja [[republika|republike]] od strane civilnih političara pod vodstvom [[Socijaldemokratska partija Njemačke|Socijaldemokratske partije]] (SPD) u tadašnjem carskom [[Reichstag]]u. Dva dana kasnije je Njemačka potpisala [[Primirje u Compiegneu (1918)|primirje sa Antantom]] i okončala rat, ali su u međuvremenu počeli izbijati sukobi između socijaldemokratske vlade i radikalnih ljevičara, koji su tokom decembra eskalirali u ulične borbe u Berlinu. Kako bi ugušili ljevičarsku pobunu, socijaldemokratska vlada se počela oslanjati ne samo na vojsku, nego i na desničarsku miliciju [[Freikorps]]; uz njihovu pomoć su radikalni ljevičari u Berlinu, a poslije i po pokrajinama eliminirani. U januaru 1919. je bila izabrana tzv. [[Weimarska nacionalna skupština|Nacionalna skupština]] koja se sastala u [[Weimar]]u i izradila novi ustav poznat koa [[Weimarski ustav]]. 11. august 1919. kada je Weimarski ustav službeno prihvaćen, se tradicionalno smatra krajem revolucije, odnosno početkom režima poznatog kao [[Weimarska republika]].
Njemački komunisti su u [[Siječanj|siječnju]] [[1919|1919.]] pokušali izvršiti [[revolucija|socijalističku revoluciju.]] Digli su ustanak u [[Berlin|Berlinu]] i krenuli su u borbu za vlast kao i [[boljševici]] u [[Rusija|Rusiji]]. Međutim, nisu imali uspjeh.
 
Revolucija nije uspjela, no oružani sukob između njemačkih komunista i [[socijaldemokrati Njemačke|socijaldemokrata]] doveo je do takve situacije da idućih godina više neće biti moguća nikakva suradnja između tih strana.
 
== Povezani članak ==
*[[Spartakistički ustanak]]
 
[[Kategorija:1918]]
{{klica-istorija}}
[[Kategorija:1919]]
 
[[Kategorija:Njemačka između dva svjetska rata‎]]