Velika čistka – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: Pretvaranje običnih izvora koristeći ref imena da bi se izbjegli duplikati (pogledaj također FAQ)
m ispravke
Red 28:
[[Datoteka:Milan Gorkic.jpg|minijatura|185px|[[Milan Gorkić]], generalni sekretar CK KPJ, Titov prethodnik i jedna od brojnih žrtava Staljinovih čistki.]]
 
Prema knjizi koju je objavio jugoslovenski komunista [[Živojin Pavlović (novinar)|Živojin Pavlović]] "''Bilans sovjetskih termidora''", u velikim čistkama je ubijeno i oko 600 jugoslovenskih komunista.<ref name="Pavlović">[http://www.rastko.rs/rastko-ru/delo/12909 Živojin Pavlović, Bilans sovjetskog termidora: Prikaz i otkrića o delatnosti i organizaciji Staljinskog terora]</ref> Procene idu do 700 nestalih članova KPJ,<ref name="automatski generisano1">[http://www.jutarnji.hr/cinkanjem-i-preko-leseva-do-sefa-kpj/282768/ Cinkanjem i preko leševa do šefa KPJ]</ref> među kojima gotovo celokupno dotadašnje vođstvo. Neki od ubijenih su:
 
* [[Filip Filipović]] (1879-1938), osnivač i prvi sekretar KPJ, član IK Kominterne.
Red 52:
U staljinističkim čistkama stradali su svi generalni sekretari KPJ do Tita.<ref name="Simić"/>
 
Postoji teorija da je [[Josip Broz]] cinkario svoje partijske drugove [[NKVD]]-u da su trockisti, frakcionaši i sl, kako bi preuzeo vodstvo u KPJ.<ref name="automatski generisano1" /> Titova negativna karakteristika za neke od njih je bila svojevrsna presuda.<ref name="Simić"/> U maju [[1937]]. Tito je formirao u zemlji privremeno rukovodstvo, likvidirao "žarišta frakcionaštva" među komunistima u emigraciji i na robiji, i po dolasku u Moskvu u jesen [[1938]]. uspeo da priznaju njegovo novo rukovodstvo.<ref>[http://komunist.free.fr/istorija/ist_04.html Istorija SKJ (4)]</ref> Uz Tita su bili [[Milovan Đilas]], [[Josip Kraš]], [[Edvard Kardelj]], [[Franc Leskošek]] i [[Ivo Lola Ribar]].<ref name="Simić"/> Kad je u ožujku [[1939]]. Tito isključio Markovića i Miljuša iz KPJ, čim je javio Kominterni da je to učinio, oni su strijeljani [[19. travnja]] 1939. Toga dana strijeljani su Sima Marković, Simo Miljuš, Kosta Novaković i drugi istaknuti članovi KPJ - Vladimir Ćopić, Akip Šeremet, Jovan Mališić, Radomir Vujović.<ref name="Simić">[http://www.nacional.hr/clanak/29402/tito-je-na-vrh-kpj-dosao-cinkanjem Tito je na vrh KPJ došao cinkanjem]</ref>
 
Jedna od žrtava čistki je bio i [[Karlo Štajner]], jugoslovenski komunist austrijskog porekla je 1937. lažno optužen i osuđen na višegodišnju robiju te je sledeće nepune dve decenije proveo u [[gulag|gulazima]]. Godine 1956. je služebno rehabilitovan te mu je dozvoljeno da se vrati u Jugoslaviju gde je godine 1972. izdao knjigu ''[[7000 dana u Sibiru]]'' u kojoj opisuje svoja iskustva, a koja je postala bestseler.