Razlike između izmjena na stranici "Narona"

Dodana 2 bajta ,  prije 5 godina
m/м
ispravke; kozmetičke promjene
m/м (ispravke; kozmetičke promjene)
 
{{Stilska dorada}}
[[ImageDatoteka:Roman temple Augustum in Narona, 1. cent., Vid, Metkovic, Croatia 2010.JPG|minijatura|desno|250px|Rekonstrukcija ''Augusteuma'' u Naroni, [[Arheološki muzej Narona]]]]
'''Narona''' je bilo [[Rimsko Carstvo|rimsko]] naselje na području današnjeg sela [[Vid (Metković)|Vid]] kod [[Metković]]a. Jezikoslovac A. Mayer izvodi toponim "Narona" iz imena rijeke Náron, od korijena ner-/*nar-, u značenju "roniti", odakle i [[Hrvatski jezik|hrvatsko]] "noriti" (roniti), kao u po-nor-nica. Do [[1995.]] za Naronu je znalo samo lokalno stanovništvo doline [[Neretva|Neretve]], [[Povijest|povjesničari]] i [[Arheologija|arheolozi]]. Tijekom iskapanja od 1995. do [[1996.]] naišlo se na senzacionalna otkrića, koja su odjeknula svijetom. Pronađeno je 16 [[kip]]ova, među kojima je dominirala statua cara [[August]]a, prikazanog kao imperatora.
 
== Povijest ==
[[ImageDatoteka:Izlozak narona 06.jpg|minijatura|desno|250px|Počasni žrtvenik iz rimskog razdoblja, izložak u Arheološkom muzeju u Vidu]]
Smatra se da je u vremenu 4.-[[2. stoljeće pr. Kr.|2. st. pr. Krista]] na području Narone bilo naselje i trgovište sa [[Grci|grčkim]] i greciziranim stanovništvom. Naronu prvi spominje grčki povjesničar [[Pseudo Skilak]] u [[4. stoljeće pr. Kr.|4. st. pr. Kr.]], pišući da je [[Neretva]] plovna do emporija (pristaništa), koje je očito bilo u Naroni. [[Teopomp]], o kojemu piše geograf [[Strabon]], kaže da su u Naroni grčki trgovci prodavali keramičke proizvode. Kako se radilo o stanovništvu koje je bilo lojalno Rimu nije čudo da je Narona više puta bila polazište vojnih pohoda [[Rimljani|Rimljana]] protiv pobunjenih [[Delmati|Delmata]] o čemu govore povijesni zapisi. U [[1. stoljeće pr. Kr.|1. st. pr. Kr.]] ovo naselje postaje Colonia Iulia Narona - rimska [[kolonija]] Narona. Narona postaje vojno, upravno, sudsko i kulturno središte Naronitanskog okruga. Uz trgovinu cvjeta [[Građevinarstvo|graditeljstvo]], [[kiparstvo]] i [[slikarstvo]]. Nepokorni Delmati tjerali su Rimljane na stalne vojne pohode, a s vojskom su stizali i trgovci što je dodatno učvršćivalo položaj Narone kao važna trgovišta. U takvu okružju raslo je i bogatstvo pa je logično da su se u Naroni mogle graditi luksuzne građevine, podizati skupocjeni kipovi.
 
 
== Narona i Rimski imperij ==
[[ImageDatoteka:Izlozak narona 21.jpg|minijatura|desno|250px|Fragment stele iz rimskog razdoblja, izložak u Arheološkom muzeju u Vidu]]
U početku rimske vladavine Narona je bila conventus civium Romanorum (zajednica rimskih građana), te municipij (općina s nepotpunim rimskim građanskim pravom). Narona je postala rimska kolonija (Colonia Iulia Narona), dakle s punim rimskim građanskim pravom, možda u doba [[Cezar]]a u 1. st. pr. Kr. Njome su upravljali quattuorviri (vijeće četvorice), pa duoviri (kolegij dvojice), birani iz redova gradskoga vijeća (ordo decurionum). U središtu grada podiže se trg ([[Rimski forum|forum]]) s javnim građevinama – [[hram]], kurija i dr., dok je amfiteatar vjerojatno bio izvan grada. Narona je bila u [[Dalmacija (rimska provincija)|provinciji Dalmaciji]] Conventus Naronitanus - Naronitanski konvent: sudsko i upravno središte jedne regije. Konvent se protezao područjem mnogih [[Iliri|ilirskih]] plemena i sezao je od jadranske obale, na zapadu do [[Cetina|Cetine]], pa u unutrašnjost Bosne istočno od [[Vrbas]]a, ušće [[Bosna (rijeka)|Bosne]], a na istoku je prelazio [[Drina|Drinu]], uključujući [[Crna Gora|Crnu Goru]] i dobar dio primorske [[Albanija|Albanije]].
 
Naronski ager (zemljište u vlasništvu grada Narone) graničio je na obali s agerom Salone blizu [[Makarska|Makarske]], u unutrašnjosti s agerom Novae ([[Runovići]] kod [[Imotski|Imotskoga]], zahvaćajući današnji [[Ljubuški]] i [[Čapljina|Čapljinu]], gdje je graničio s agerom Diluntuma ([[Stolac (BiH)|Stolac]]) i na jugu je zahvaćao [[Ston]] i [[Pelješac]] do granice s agerom Epidauruma. Kolonija Narona dodjeljivala je često zemlju u svojemu ageru veteranima na otpustu iz vojne službe.
 
== Istraživanja ==
[[ImageDatoteka:Muzej narona.jpg|minijatura|desno|250px|Arheološki Muzej Narona]]
Naronu je prvi sustavno počeo istraživati austrijski arheolog [[Carl Patsch]] krajem. [[19. stoljeće|19.]] i početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Utvrdio je postojanje foruma, zidina, cesta prema Naroni i otkrio mnoge epigrafičke spomenike, novce, miljokaze, amfore i dr. O tome je napisao studioznu knjigu "Povijest i tipografija Narone /Zur Geschichte und Topographie von Narona", [[Beč]], [[1907.]] Nakon [[Drugi svjetski rat|II. svjetskoga rata]] Naronu sustavno počinju istraživati stručnjaci iz [[Arheološki muzej u Splitu|Arheološkoga muzeja u Splitu]] Ivan Marović, Frane Buškariol, te Nenad Cambi. Otkriven je u središtu Vida [[mozaik]] uz forum, istraživane su obrambene zidine i djelomično otkopana bazilika iz trase vodovoda prema Korčuli. Cambi je pronašao [[1978.]] glavu cara [[Vespazijan]]a, oko 75. god., od bijela vapnenca, obrađena rotirajućim svrdlom. Značajne rezultate u istraživanjima Narone postigla je ekipa Arheološkoga muzeja u Splitu pod vodstvom ravnatelja Muzeja Emilia Marina [[1991.]]-[[1997.]] Istraženi su temelji bazilike ispod crkve Sv. Vida i otkopan je dobro očuvani krsni zdenac, oslikan rajskim rijekama, ali je zbog plavna tla morao opet biti zatrpan. Na forumu, gdje su se nalazile Plećaševe štale, otkopano je 16 hramskih kipova, cara Augusta i njegove obitelji, te ostalih rimskih moćnika i božanstava. Svi su bili bez glava, pa se pretpostavlja da je na tom mjestu podignut hram u I. st. (Augusteum), ali je u 4. st., kada je kršćanstvo postalo službena religija u Carstvu, porušen i kipovi su bez glava zbačeni s postolja. Dvije glave, [[Merkur (mitologija)|boga Merkura]] i carice Livije, još davno su završile u Ashmolean muzeju u [[Oxford]]u. Uz kip je nađen posvetni natpis carskoga namjesnika Publija Kornelija Dolabele, koji je vjerojatno postavio Augustov kip 14. godine nakon njegove smrti.
 
Na mjestu nekadašnjeg foruma, 18. svibnja 2007. je otvoren [[Arheološki muzej Narona]], prvi muzej u Hrvatskoj koji je izgrađen na samom nalazištu (in situ).
* Kuriozitetan podatak je da je sredinom 1. st. prije Krista [[Ciceron]] pisao namjesniku Ilirika sa molbom da mu pronađe u Naronu odbjeglog roba. Nije Ciceronu bilo do roba nego do knjiga koje mu je taj ukrao i ponio sa sobom. Zapisano je da se rob zvao Dionizije i da je bio upravitelj Ciceronove knjižnice. S povijesnog stanovišta priča je beznačajna, ali je o svemu tome ostala bogata datirana prepiska na osnovi koje se može zaključiti kako je namjesnik Ilirika često i dugo boravio u Naroni, što govori o značaju toga grada.
 
== Vanjske povezniceveze ==
{{commonscat|Narona archaeological museum}}
* [http://www.a-m-narona.hr/ Arheološki muzej Narona u Vidu]
37.793

izmjene