Juraj Rukavina Vidovgradski – razlika između verzija
r2 |
(nema razlike)
|
Verzija na datum 26 juli 2014 u 22:23
Juraj (Gjuro) barun Rukavina Vidovgradski (njem. Georg Freiherr Rukavina von Vidovgrad) (1777.-1849.), hrvatski časnik, političar i plemenitaš. Za hrvatsku je povijest bitan kao prva osoba koja je u Saboru progovorila hrvatskim. Bilo je to 1832. godine.
Juraj Rukavina Vidovgradski | |
---|---|
Biografske informacije
| |
Puno ime | Juraj barun Rukavina Vidovgradski |
Rođenje | 21. ožujka 1777. Trnovac (Gospić) |
Smrt | 9. rujna 1849. Temišvar, Rumunjska |
Državljanstvo | Hrvat |
Titule | barun |
Karijera
| |
Čin | general topništva |
Ratovi | Napoleonski ratovi, Revolucija u Mađarskoj 1848. |
Vojska | Habsburška vojska |
Potomak je Jerka Rukavine, zapovjednika utvrde Vidovca, rodonačelnika grane Rukavina Vidovgradskih. Iz obitelji je brojnih poznatih hrvatskih uglednika iz Trnovca, koja je dala čak tri generala i 54 časnika.
Sudjelovao je u mnogim bitkama i ratovima, istaknuvši se osobito u bitkama Napoleonskih ratova te Revolucije u Mađarskoj 1848. Napredujući u vojnoj hijerarhiji dobio je godine 1818. čin pukovnika, 1829. generalbojnika, 1836. podmaršala, a 1849. generala topništva.
Za vojne zasluge primio je najviše odlikovanje Habsburške Monarhije, Viteški križ Vojnog reda Marije Terezije.
Literatura
- Ana Tomljenović: Najistaknutiji Bunjevci iz Smiljana, Trnovca i Bužima od naseljavanja 1686. do danas. Domaći skup s međunarodnim sudjelovanjem Bunjevci u vremenskom i prostornom kontekstu (pdf), Zagreb, 20. - 22. studenoga 2012.