Razlike između izmjena na stranici "Seldžuci"

Dodano 20 bajtova ,  prije 6 godina
nema sažetka uređivanja
{{For|dinastijsku državu|Seldžučka Monarhija}}
{{Dinastija|
| Ime =Seldžuci
<small>'''Rum''':</small><br />1307 - smrt [[Mesud II|Mesuda II]]
}}
'''Turci Seldžuci''' ([[Turski jezik|turski]]: ''Selçuklu'', [[Arapski jezik|arapski]]: سلجوق , ''Saljūq'', ili السلاجقة ''al-Salājiqa''; [[Perzijski jezik|perzijski]]: ''Saljūqiyān'') je naziv za vladarsku [[Dinastija|dinastiju]], ali i za glavnu granu [[Oguzi|Oguza]] jednog od [[Turkijski narodi|turkmenskihturkijskih plemena]] koje je vladalo dijelovima [[Srednja Azija|Srednje Azije]] i [[Bliski Istok|Bliskog Istoka]] od [[10. vijek|10.]] do [[13. vijek]]a. <ref name=seljuq/>
 
Danas se Turci Seldžuci smatraju precima zapadnih [[Turci|Turaka]], današnjih stanovnika [[Turska|Turske]], [[Azerbejdžan]]a i [[Turkmenistan]]a.<ref>Grousset, Rene, ''The Empire of the Steppes'', (Rutgers University Press, 1991), 161,164; "..renewed the Seljuk attempt to found a great Turko-Persian empire in eastern Iran..", "It is to be noted that the Seljuks, those Turkomans who became sultans of Persia, did not Turkify Persia-no doubt because they did not wish to do so. On the contrary, it was they who voluntarily became Persians and who, in the manner of the great old Sassanid kings, strove to protect the Iranian populations from the plundering of Ghuzz bands and save Iranian culture from the Turkoman menace."</ref><ref>Nishapuri, Zahir al-Din Nishapuri (2001), "The History of the Seljuq Turks from the Jami’ al-Tawarikh: An Ilkhanid Adaptation of the [[Saljuq-nama]] of Zahir al-Din Nishapuri," Partial tr. K.A. Luther, ed. C.E. Bosworth, Richmond, UK. K.A. Luther: "... the Turks were illiteratre and uncultivated when they arrived in Khurasan and had to depend on Iranian scribes, poets, jurists and theologians to man the institution of the Empire"(pg 9)</ref>
== Porijeklo i uspon ==
Tokom [[10. vijek]]a za velike migracije [[Turkijski narodi|turskihturkijskih plemena]] iz [[Centralna Azija|Centralne Azije]] i jugoistočne [[Rusija|Rusije]], jedna skupina [[Nomadi|nomadskih]] [[pleme]]na, na čelu sa vođom po imenu [[Seldžuk]] naselila se u donjem toku rijeke [[Sir Darja]]. Tokom vremena prihvatili su [[suniti|sunitski]] [[islam]] . Oni su igrali važnu ulogu u graničarskim snagama [[Samanidi|Samanidsko Carstvo]] i kasnije [[Mahmud Gaznevi|Mahmuda Gaznevija]]. Seldžukova dva unuka, [[Čagri beg]] i [[Togrul beg]], uz [[Perzija|perzijsku]] podršku osnovali su vlastita kraljevstva. Čagri je vladao većim dijelom [[Horasan]]a a Togrul beg je u trenutku svoje smrti [[1063]]. bio je na čelu carstva koje je uključivalo zapadni [[Iran]] i [[Mezopotamija|Mezopotamiju]]. <ref name=seljuq/>
 
== Seldžučko carstvo ==
== Seldžučka država ==
Pod [[sultan]]om [[Alp Arslan|Arp Arslanom]] i njegovim sinom [[Malik Šah I|Malik Šahom I]], [[Seldžučko carstvo]] proširilo se na cijeli [[Iran]], [[Mezopotamija|Mezopotamiju]], [[Sirija|Siriju]] i [[Palestina|Palestinu]]. Alp Arslan uspio je [[1071]] pobijediti veliku [[bizant]]sku vojsku u [[Bitka kod Manzikerta|Bitci kod Manzikerta]] i zarobiti bizantskog [[car]]a [[Roman IV Diogen|Romana IV Diogena]]. Nakon te bitke je otvoren put za naseljavanje [[Turkijski narodi|turkmenskihturkijskih plemena]] po [[Mala Azija|Maloj Aziji]]. <ref name=seljuq/>
 
Nakon pobjede [[Togrul beg]]a nad [[Bujidi]]ma u [[Bagdad]]u - [[1055]]., Seldžuci su isplivali kao restauratori muslimanskog jedinstva pod [[suniti|sunitskim]] [[kalifat]]om. Dok su Alp Arslan i [[Malik-šah I]] proširili carstvo sve do granica [[Egipat|Egipta]], Seldžučki [[vezir]] [[Nizam al-Mulk]] nadgledao je carstvo u oba kraljevstva. [[Seldžučko carstvo]] ostavilo je snažan trag u [[islam]]u, zbog svoje političke i vjerske prirode. Za vrijeme Seldžučke vladavine izgrađena je mreža [[medresa]], koja je osposobila velik broj sposobnih državnih administratora i vjerskih vođa, kao i brojne [[džamija|džamije]] kao što je npr. [[DžamijaSaborna Jamedžamija u Isfahanu]]. Za njihova carstva procvjetala je [[Perzija|perzijska]] kulturna autonomija. Kako Seldžuci nisu imali vlastitu [[islam]]sku tradiciju ili veliku književnu baštinu, oni su prilagodili jezik i kulturu svojih perzijskih učitelja [[islam]]u. Na taj način proširili su [[Perzijski jezik|perzijski]] po cijelom Iranu, i istisnuli [[arapski]], koji je preživio samo u uskim teološkim krugovima. <ref name=seljuq/>
 
Nakon pobjede [[Togrul beg]]a nad [[Bujidi]]ma u [[Bagdad]]u - [[1055]]., Seldžuci su isplivali kao restauratori muslimanskog jedinstva pod [[suniti|sunitskim]] [[kalifat]]om. Dok su Alp Arslan i [[Malik-šah I]] proširili carstvo sve do granica [[Egipat|Egipta]], Seldžučki [[vezir]] [[Nizam al-Mulk]] nadgledao je carstvo u oba kraljevstva. [[Seldžučko carstvo]] ostavilo je snažan trag u [[islam]]u, zbog svoje političke i vjerske prirode. Za vrijeme Seldžučke vladavine izgrađena je mreža [[medresa]], koja je osposobila velik broj sposobnih državnih administratora i vjerskih vođa, kao i brojne [[džamija|džamije]] kao [[Džamija Jame u Isfahanu]]. Za njihova carstva procvjetala je [[Perzija|perzijska]] kulturna autonomija. Kako Seldžuci nisu imali vlastitu [[islam]]sku tradiciju ili veliku književnu baštinu, oni su prilagodili jezik i kulturu svojih perzijskih učitelja [[islam]]u. Na taj način proširili su [[Perzijski jezik|perzijski]] po cijelom Iranu, i istisnuli [[arapski]], koji je preživio samo u uskim teološkim krugovima. <ref name=seljuq/>
== Raspad monarhije ==
[[Seldžučka Monarhija]] nije bio u mogućnosti spriječiti širenje [[Šijiti|šijitske]] vjerske sekte [[Nizari]], koja je izgleda bila odgovorna za ubistvo [[vezir]]a [[Nizam al-Mulk]]a - [[1092]]. Još pogubnija za budućnost carstva bila je praksa podjela provincija sinovima, koji su nakon smrti svojih očeva otpočeli međusobnu borbu za vlast do istijebljenja. <ref name=seljuq/>
U [[Bizant]]u su Seldžuke angažirali kao najamne vojnike, brojni rivalski nastrojeni bizantski [[general]]i u svojim zakulisnim borbama za carski tron u [[Istanbul|Konstantinopolisu]], tako da su Seldžuci vremenom imali sve veći uticaj na bizantske političke prilike. Istovremeno su kontrolirali sve veći teritorij [[Anadolija|Anadolije]] kao saveznici bizantskog cara. Sredinom [[12. vijek]]a za vrijeme [[Drugi križarski rat|Drugog križarskog rata]] [[Križari]] iz [[Sirija|Sirije]] potisnuli su ih u unutrašnjost Anadolije [[1097]]. <ref name=seljuq/>
 
Stisnuti između [[Bizant]]a na zapadu i križarske države u Siriji na istoku, Seldžučki TurciSeldžuci organizirali su u Anadoliji svoju državu poznatu kao [[Rimski sultanat]] sa prijestolnicom [[Konya]]. Iako je stanovništvo te države bilo jako mješano vjerski, nacionalno i rasno; [[kršćani]], [[muslimani]], [[židovi]], [[Armenci]], [[Grci]], [[Aramejci]] i [[Perzijanci]] - njihova država je ipak prosperirala tako da se danas u suvremenoj [[Turska|Turskoj]] smatra za predhodnika današnje države. Tome je svakako pridonijela rasna i religijska tolerancija, koja je pridonijela procvatu trgovine, poljoprivrede i umjetnosti i ukopnoj stabilnosti zemlje. <ref name=seljuq/>
 
== Propast dinastije Seldžuka ==
Rat protiv [[Perzija|perzijskog]] [[Horezmijsko Carstvo|Horezmijskog Carstva]] kojeg je otpočeo [[1230]]. [[sultan]] [[Rimski sultanat|Rimskog sultanata]] - [[Kej Kubad I]] na kraju je doveo do raspada države i propasti Seldžučke dinastije. Uništenje [[Horezmijsko Carstvo|horezmijske]] tampon države, otvorilo je [[Mongoli]]ma put za napad na [[Anadolija|anadolske]] istočne granice, koje Seldžuci nisu mogli odbiti. Nakon poraza u [[Bitka kod Köse Dagha|Bitci kod Köse Dagha]] [[1243]]., Seldžuci su zauvjek izgubili svoju samostalnost. Iako je formalno Rimski sultanat nastavio svoju egzistenciju kao [[Mongoli|mongolska]] provincija a pojedini [[turkmeni|turkmenski]] [[emir]]i nastavili vladati u svojim malim zabačenim planinskim okruzima. Seldžučka [[dinastija]] izumrla je na kraju [[13. vijek]]a. <ref name=seljuq>{{cite web
| publisher=Encyclopædia Britannica Online
}}</ref>
 
== Pogledajte i ove stranice ==
== Povezano ==
* [[Seldžučko carstvo]]
* [[RimskiSeldžučka sultanatMonarhija]]
* [[Rumski sultanat]]
* [[Osmansko Carstvo]]
 
 
== Vanjske veze ==
{{commonscat|Seljuk Turks}}
* [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/533602/Seljuq Seljuq na portalu Encyclopædia Britannica Online] {{en icon}}
* [http://www.allaboutturkey.com/selcuk.htm All About Turkey: The Seljuks] {{en icon}}
{{commonscat|Seljuk Turks}}
<!--interwiki-->
 
[[Kategorija:Turkijski narodi]]