Japan – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 240:
 
[[Akihito, car Heisei|Akihito]] (明仁) je sadašnji i 125. car Japana. Preuzeo je vlast nakon smrti svog oca [[Hirohito, car Shōwa|Hirohita]] [[7. 1.|7. siječnja]] [[1989]]. godine i službeno postao 125. vladar Japana 12. studenog 1990. godine. Njegov sin prijestolonasljednik [[Krunski princ Naruhito|Princ Naruhito]] oženio je Masako Owada i dobili su djevojčicu, [[Princeza Aiko|Princezu Aiko]].
== Zemljopis JapanaGeografija ==
[[Datoteka:Japan_sea_mapJapan Map Chikei.pnggif|thumbmini|340px|Karta250p|right|Fizička mapa Japana]]
Japan je otočnaostrvska zemlja i proteže se uzduž istočne (pacifičke) obale Azije. GlavniGlavna otociosrtva od sjeverasevera prema jugu su [[Hokkaidō|HokkaidoHokaido]], [[HonshuHonšu]], [[ShikokuŠikoku]] i [[Kjūshū|KyushuKjušu]]. Osim njih, [[Japanski arhipelag]] obuhvaćaobuhvata oko 3000 manjih otokaostrva. Japan okružuje više mora: na severu [[Ohotsko more|Ohotsko]], na istoku Japansko i [[Žuto more]], na jugu [[Istočnokinesko more|Istočno Kinesko more]] i na zapadu [[Tihi okean|Veliki tihi okean]].
* Površina: 377.835 -{km²}-² (uključujući 3.091 -{km²}-² teritorijalnih voda)
* Obala: 29.751 -{km}-
* Najviši vrh: planina [[FujiPlanina Fudži|Fudži]] (3.776 -{m}-)
* Najniža točkatačka: HachiroHadžiro-gata (-4 -{m}-)
* Najduža reka: [[Šinano]] (367 -{km}-)
* Najveće jezero: [[Biva (jezero)|Biva]] (670 -{km}-²)
 
Oko 73% zemlje je brdovito, ssa planinskim lancem koji se proteže preko glavnih otokaostrva. Kako je malo ravnica, mnoga brda i planinski obronci se obrađuju sve do vrha, a na svakoj većoj ravnici su se razvili važniji gradovi. Nizije (najveća je Kanto ili Tokijska) se nalaze odvojeno, duž priobalja. Na ostrvu Hokaido osnovni planinski greben predstavlja produžetak planinskog lanca [[Sahalin]]a i Kurilskih ostrva, sa najvišim vrhom 2290 m (Asahi vrh).
 
Japan se nalazi u vulkanskoj[[vulkan]]skoj zoni na [[PacifičkiVatreni vatrenipojas krugPacifika|Pacifičkom vatrenom krugu]]. Duž svih otokaostrva se osjećajuosećaju česta slaba podrhtavanja tla i povremene [[vulkan]]skevulkanske aktivnosti. Razorni [[potres|zemljotresizemljotres]]i, čiji rezultat su često [[cunami|tsunamiji]]ji, događaju se nekoliko puta u stoljećuveku. Najveći potresi u zadnjeposlednje vrijemevreme bili su ChuetsuČuecu 2004. godine i, [[Veliki HanshinHanšin potreszemljotres]] [[1955]]. godine i [[zemljotres u Tohoku 2011.|zemljotres na ostrvu Honšu 2011.]] godine, kao najveći u istoriji Japana, a peti po jačini u svetu. Mnogo je toplih izvora, koje su razvili u odmarališta.
 
=== Klima ===
Japan nije naročito bogat ni energentima ni rudnim blagom. Što se tiče energetskih izvora, Japan raspolaže ugljem i vodom, ali nedovoljnom količinom nafte i gasa, koje mora da uvozi. Stoga je Japan usvojio i razvio nuklearnu energetiku, čime je obezbedio pouzdano snabdevanje električnom energijom, smanjio zavisnost od uvoznih energenata (nafta, gas) i zavisnost od domaćih rezervi energenata u budućnosti.
 
Neki od [[spisak gradova u Japanu|gradova u Japanu]] su [[Tokio]], [[Kjoto]], [[Nagasaki]], [[Nagoja]], [[Osaka]], [[Saporo]], [[Hirošima]].
 
=== Administrativna podela ===
{{main|Prefekture Japana}}
[[Datoteka:Regions and Prefectures of Japan sr.svg|mini|desno|250p|Mapa [[Prefekture Japana|japanskih prefektura]]]]
{| class=wikitable
|-
! Oblast
! Prefektura
|-
! [[Hokaido]]
| [[Hokaido]] (1)
|-
! [[Tohoku]]
| [[Prefektura Akita|Akita]] (5), [[Prefektura Aomori|Aomori]] (2), [[Prefektura Fukušima|Fukušima]] (7), [[Prefektura Ivate|Ivate]] (3), [[Prefektura Mijagi|Mijagi]] (4), [[Prefektura Jamagata|Jamagata]] (6)
|-
! [[Kanto]]
| [[Prefektura Čiba|Čiba]] (12), [[Prefektura Gunma|Gunma]] (10), [[Prefektura Ibaraki|Ibaraki]] (8), [[Prefektura Kanagava|Kanagava]] (14), [[Prefektura Saitama|Saitama]] (11), [[Prefektura Točigi|Točigi]] (9), [[Tokio]] (13)
|-
! [[Čibu]]
| [[Prefektura Aiči|Aiči]] (23), [[Prefektura Fukuj|Fukuj]] (18), [[Prefektura Gifu|Gifu]] (21), [[Prefektura Išikava|Išikava]] (17), [[Prefektura Nagano|Nagano]] (20), [[Prefektura Nigata|Nigata]] (15), [[Prefektura Šizuoka|Šizuoka]] (22), [[Prefektura Tojama|Tojama]] (16), [[Prefektura Jamanaši|Jamanaši]] (19)
|-
! [[Kansaj]]
| [[Prefektura Hjogo|Hjogo]] (28), [[Prefektura Kjoto|Kjoto]] (26), [[Prefektura Mije|Mije]] (24), [[Prefektura Nara|Nara]] (29), [[Prefektura Osaka|Osaka]] (27), [[Prefektura Šiga|Šiga]] (25), [[Prefektura Vakajama|Vakajama]] (30)
|-
! [[Čugoku]]
| [[Prefektura Hirošima|Hirošima]] (34), [[Prefektura Okajama|Okajama]] (33), [[Prefektura Šimane|Šimane]] (32), [[Prefektura Totori|Totori]] (31), [[Prefektura Jamaguči|Jamaguči]] (35)
|-
! [[Šikoku]]
| [[Prefektura Ehime|Ehime]] (38), [[Prefektura Kagava|Kagava]] (37), [[Prefektura Koči|Koči]] (39), [[Prefektura Tokušima|Tokušima]] (36)
|-
! [[Kjušu]]
| [[Prefektura Fukuoka|Fukuoka]] (40), [[Prefektura Kagošima|Kagošima]] (46), [[Prefektura Kumamoto|Kumamoto]] (43), [[Prefektura Mijazaki|Mijazaki]] (45), [[Prefektura Nagasaki|Nagasaki]] (42), [[Prefektura Oita|Oita]] (44), [[Prefektura Saga|Saga]] (41)
|-
! [[Okinava]]
| [[Prefektura Okinava|Okinava]] (47)
|}
 
=== Klima ===
Japan ima [[umjerena klima|umjerenu klimu]] i 4 izrazita [[godišnje doba|godišnja doba]], ali zbog velike duljine od sjevera prema jugu klima varira od regije do regije krajnji sjever je zimi vrlo hladan, dok krajnji jug ima [[suptropska klima|suptropsku klimu]]. Na klimu osim toga utječu sezonski vjetrovi koji pušu s kontinenta prema oceanu zimi i u obratnom smjeru ljeti.
 
Linija 263 ⟶ 306:
* [[Tihi ocean]]: Ima hladne zime s malo snijega i vruća, vlažna ljeta zbog jugoistočnog sezonskog vjetra.
* Nausei-shoto ([[Ryu Kyu]]) ili Jugozapadno otočje: Ima suptropsku klimu s toplim zimama i vrućim ljetima. Oborine su obilne, osobito u kišnoj sezoni. Česti su tajfuni; u 2004. godini do otoka je došlo rekordnih 10 tajfuna.
 
== Teritorijalni sporovi ==
Japan ima neriješene teritorijalne sporove oko južna četiri otoka Kurilskog otočja (koji su pod vlašću Rusije), kao i [[Liancourt Rocks]] (korejski ''Dokdo'', japanski ''Takeshima''), pod vlašću Južne Koreje, i otočja [[Senkaku]] (kineski ''Diaoyutai''), na kojeg pravo polažu i Kina i Tajvan.