Polupredsjednički sistem – razlika između verzija

'''Polupredsjednički sistem sustav''' ili sistem'''sustav''' je mo­de­l us­troj­stva vlas­ti, oblik [[parlamentarizam|parlamentarizma]] poremećene ravnoteže u korist [[izvršna vlast|izvršne vlasti]]. Oblikovao se unutar [[parlamentarni sustav|parlamentarnog sustava]]. Dok je u čis­tom par­la­men­tar­nom sus­ta­vu [[vlada]] i nje­zin [[Predsjednik vlade|pred­sjed­nik]] te­melj­no, fun­kcio­nal­no i je­di­no ti­je­lo izvr­šne vlas­ti, pa je ona stvar­no mo­nis­tič­ka, a for­mal­no dua­lis­tič­ka, u po­lup­red­sjed­nič­kom sus­ta­vu oba ti­je­la izvr­šne vlas­ti ([[državni poglavar]] i vlada) ima­ju i prav­no i zbilj­ski us­tav­ne ov­las­ti, pri čem su ov­las­ti pred­sjed­ni­ka re­pub­li­ke ve­će i od­lu­ču­ju­će, uz či­nje­ni­cu da ga ne­pos­red­no bi­ra na­rod, što ga či­ni i us­tav­no i po­li­tič­ki moć­ni­jim od vla­de, pa on ''[[de facto]]'' pos­ta­je šef izvr­šne vlas­ti.<ref>[http://www.lzmk.hr/izdanjeZavodNatuknica.aspx?id=133]</ref>

Pojam polupredsjedničkog sustava u političku je teoriju uveo francuski [[pravnik]] i [[politolog]] [[Maurice Duverger]]. Duvergerova definicija polupredsjedničkog sustava glasi: "''Politički režim smatra se polupredsjedničkim ako ustav koji ga ustanovljuje kombinira tri elementa: (1) [[predsjednik republike]] izabran je [[opće pravo glasa|općim pravom glasa]]; (2) on posjeduje prilično velike ovlasti; (3) nasuprot sebi ima međutim [[premijer]]a i [[ministar|ministre]] koji posjeduju izvršne i vladavinske ovlasti i mogu ostati na položaju samo ako se tomu ne protivi [[parlament]]''". Duverger je ustvrdio da je u političkoj povijesti Europe u 20. stoljeću postojalo sedam ustavnih polupredsjedničkih sustava: Vajmarska Republika (1919-1933), Finska, Austrija, Irska, Island, Portugal i Francuska nakon 1958. kad je usvojen Ustav Pete Republike, odnosno nakon 1962. kad su ustavnim amandmanima ozakonjeni izravni izbori predsjednika države.<ref>[http://hrcak.srce.hr/38263]</ref><ref>[http://hrcak.srce.hr/38262]</ref> Na prostoru bivše Jugoslavije su polupredsjednički sistem koristili [[Hrvatska]] i [[Srbija]] u prvoj deceniji nakon uspostave demokracije, odnosno pod vlašću [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] i [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]].