Karpati – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot kozmetičke promjene |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 1:
{{Planina
[[Datoteka:Carpathians-satellite.jpg|thumb|300px|right|Satelitski prikaz Karpata]]▼
| ime = Karpati
| slika = Dolina5.jpg|300px
| Opis slike = Karpati u Poljskoj
| Visina = [[Gerlachovský štít]] 2655 m
| Država / Pokrajina = [[Slovačka]], [[Češka]], [[Austrija]], [[Mađarska]], [[Poljska]],
[[Ukrajina]], [[Rumunjska]], [[Srbija]].
| Dio gorja =
| Kordinate =
| Prvi uspon =
| Najlakša staza =
| Planinarski domovi =
| Najbliži gradovi = [[Banská Bystrica]], [[Braşov (grad)|Braşov]], [[Ostrava]], [[Žilina]], [[Miskolc]]
| Starost =
| Ostali vrhovi = Moldoveanu (2544m),
}}
'''Karpati''' ([[Češki jezik|češki]], [[Slovački jezik|slovački]] i [[Poljski jezik|poljski]] ''Karpaty'', [[Ukrajinski jezik|ukrajinski]] ''Карпати'', [[Rumunski jezik|rum]]. ''Carpaţii''), su planine u srednjoj [[Evropa|Evropi]]. Pružaju se na dužini od 1.500 km (širina preko 300 km), kao veliki luk od [[Bratislava|Bratislave]] preko teritorije [[češka|Češke]], [[Slovačka|Slovačke]], [[Poljska|Poljske]], [[Ukrajina|Ukrajine]] i [[Rumunija|Rumunije]] do istočne [[Srbija|Srbije]].
Najviši vrh Gerlahovka (Gerlahovski štit) 2655 m, nalazi se na [[Tatre|Visokim Tatrima]] u Slovačkoj. Karpati se dele na Zapadne Karpate sa [[Beskidi]]ma i visokim Tatrima, zatim na Šumovite, Istočne i Južne Karpate ili transilvanske Alpe, najviši vrh Moldoveanu 2543m. Važna rečna izvorišta su reke [[Tisa]], [[Visla]], [[Odra]], [[Dnjestar]], [[Prut (reka)|Prut]], [[Moriš]] i dr...
Klima Karpata je kontinetalna i planinska. [[Šume]] su pretežno bukove, u višim predelima četinarske. Ima dosta [[pašnjak]]a, a razvijeno je i [[stočarstvo]]. Od divljih životinja nastanjuju ih [[medved]], [[vuk]], [[divlja mačka]]
Karpati su mlade ulančane planine. Nastali su tokom [[alpska orogeneza|alpske orogeneze]] u kasnom [[mezozoik]]u i [[tercijar]]u (od 250 milijuna godina). Alpska orogeneza je proces nastanka mladih planina (alpsko-himalajski planinski sistem) kao posljedica kolizije euroazijske i afričke, te euroazijske i indijsko-australske [[litosferna ploča|litosferne ploče]]. Karpati su oblikovali luk i sa sjevera i istoka okružuju [[Panonska nizina|Panonsku nizinu]]. Dijele se na Zapadne, Istočne i Južne Karpate. Prema jugu se nastavljaju na [[Stara planina|Staru planinu]] u [[Bugarska|Bugarskoj]].
==Zapadni Karpati==
Zapadni Karpati su najviši sjeverozapadni dio Karpata. Veći dio je unutar Slovačke, a manji u okolnim državama Poljskoj i Mađarskoj. Najvažnije planine unutar planinskog lanca Karpata u Slovačkoj su [[Tatre]], u Poljskoj [[Beskidi]] a u Mađarskoj [[Mátra]]. U Češkoj u Karpate spada Češko-slovačko visočje uz granicu Češke i Slovačke. Najviši vrh Tatri je [[Gerlachovský štít]], ujedno i najviši vrh cijelih Karpata. Iznad glavnog slovačkog grada [[Bratislava|Bratislave]] se protežu [[Mali Karpati]]. U Zapadnim Karpatima su značajna skijališta. Najveći gradovi unutar Karpata u Slovačkoj su [[Banská Bystrica]], [[Košice]], [[Prešov]] i [[Žilina]], u Češkoj su [[Ostrava]] (oko nje ima mnogo nalazišta ugljena) i [[Zlín]], u Poljskoj su [[Bielsko-Biała]], [[Nowy Sącz]] i [[Zakopane]], a u Mađarskoj [[Miskolc]].
==Istočni Karpati==
U istočnom dijelu Slovačke i Poljske planinski lanac Karpata zaokreće prema jugu. Tamo počinju Istočni Karpati koji se protežu kroz krajnji zapadni dio Ukrajine (tamo se nazivaju Šumoviti Karpati) i istočni dio Rumunjske gdje čine granicu povijesnih pokrajina [[Transilvanija|Transilvanije]] i [[Moldavija|Moldavije]]. U Rumunjskoj je poznati [[kanjon Bicaz]]. Na Istočnim Karpatima postoje ugasli vulkani i vulkanske stijene. U jednom ugaslom vulkanu u Rumunjskoj postoji kratersko jezero [[Sveta Ana (jezero)|Sveta Ana]]. Značajno je planinsko ljetovalište [[Băile Tuşnad]]. Najveći gradovi na Istočnim Karpatima u Ukrajini su [[Mukačevo]], [[Užgorod]] i [[Černivci]], a u Rumunjskoj [[Piatra Neamţ]], [[Sighetu Marmaţiei]] i [[Suceava (grad)|Suceava]].
==Južni Karpati==
Južni Karpati se protežu kroz Rumunjsku i istočnu Srbiju. U Rumunjskoj se Južni Karpati još nazivaju ''Transilvanijske Alpe'', te čine granicu povijesnih pokrajina [[Vlaška (pokrajina)|Vlaške]] i [[Transilvanija|Transilvanije]]. Najviši vrh Južnih Karpata je [[Moldoveanu]]. U Rumunjskoj oko grada [[Ploieşti]] postoje značajna nalazišta [[nafta|nafte]] (jedno od najvećih nalazišta nafte na europskom kopnu). Rijeka [[Dunav]] se probija kroz Karpate između Rumunjske i Srbije i čini [[Đerdapska klisura|Đerdapsku klisuru]]. U Srbiji oko grada [[Bor (grad)|Bora]] postoje značajna nalazišta [[rude|ruda]]. Karpati završavaju u istočnoj Srbiji, ali se lanac mladih planina nastavlja prema Bugarskoj gdje čini [[Stara planina|Staru planinu]] (planinu Balkan). Najveći gradovi u Južnim Karpatima u Rumunjskoj su [[Braşov (grad)|Braşov]], [[Drobeta-Turnu Severin]], [[Petroşani]], [[Ploieşti]], [[Rešica]] (Reşiţa) i [[Sibiu (grad)|Sibiu]], a u Srbiji [[Bor (grad)|Bor]] i [[Vršac]].
==Vanjske poveznice==
* [http://www.karpatenwilli.com/ Rumunjski Karpati]
* [http://www.eastern-images.de/ Informacije o Karpatima]
* [http://www.youtube.com/watch?v=TVQfiNp36bQ&hd=1 Dokumentarni film o životu karpatskih pastira u Ukrajini - Ivanki, autor: Boris Griškevič, 2011.]
{{Commonscat|Carpathian Mountains}}
| |||