Razlike između izmjena na stranici "Paragvajski rat"

Bez izmjene veličine ,  prije 6 godina
nema sažetka uređivanja
Na početku sukoba [[1865]], Paragvajske su snage napredovale na sjever u brazilsku provinciju [[Matu Grosu]] i južno u provinciju [[Rio Grandi du Sul]]. Logistički problemi i gomilanje savezničkih snaga, koje su uskoro nadbrojale paragvajske u omjeru od deset prema jedan, prisilili su Paragvajce da se povuku iza svojih granica. U junu [[1865]]. brazilska mornarica je potukla paragvajsku flotu na rijeci [[Parana (reka)|Parana]], blizu Argentinskog grada Korijentesa; do januara 1866, saveznici su blokirali sve rijeke prema Paragvaju. U aprilu Mitre je poveo savezničku invaziju u jugozapadni Paragvaj, ali je dvije godine sprečavan u napredovanju. Vođene su žestoke bitke; najznamenitija, u kojoj je Paragvaj (pod vođstvom hrabrog generala Hose Eduvigisa Diaza) kod Kurupaitija (''Curupayty'') u septembru 1866 izvojevao pobjedu, koja je zaustavila svaku dalju savezničku ofanzivu na godinu dana. Obje strane su u kampanji pretrpjele teške gubitke.
 
U januaru [[1868]], Mitre je zamjenjen na poziciji glavnog zapovjednika brazilskim markizom (kasnije vojvodom) de Kašjas. U februaru brazilska oklopljena plovila su probila paragvajsku liniju odbrane kod rječne tvrđave Umaita (''Humaitá''), blizu ušća rijeka Parana i Paragvaj, i produžile da bombarduju glavni grad, [[Asunsion]]. U kampanji Lomas Valentinas u decembru, paragvajska vojska je uništena. Neprijatelj ulazi u Asunsion 5 јanuara 1869. Lopez se povukao na sjever gdje je vodio gerilski rat sve dok nije ubijen [[1. mart]]a [[1870]] na lokaciji Cerro Cora. Istaknuti Paragvajski generali Bernardino Kabaljero i Francisko Isidoro Reskin su preživjeli rat. Tоkom sukoba je bilo nekoliko pokušaja da se dođe do mirnog rješenja, međutim saveznici (naročito Brazil) željeli su potpunu eliminaciju Paragvaja kao regionalne sile. Istaknuti Paragvajski generali Bernardino Kabaljero i Francisko Isidoro Reskin su preživjeli rat.
 
Paragvajci su bili fanatički odani Lopezu i ratnom naporu, što je rezultovalo njihovom borbom do krajnjih granica. Rat je potpuno uništio Paragvaj; njegovo prijeratno stanovništvo od otprilike 600.000 se do 1871. smanjilo na oko 221.000 od čega samo oko 28.000 muškaraca. Tokom sukoba Paragvajci nisu patili samo zbog rata nego i zbog neishranjenosti, bolesti i Lopezove diktature pod kojom su brojni mučeni i ubijeni. Argentina i Brazil su anektirali oko 140.000 kvadratnih kilometara paragvajske teritorije, Argentina je uzela veliki dio regije Misiones i dio [[Čako|Čaka]] između rijeka ''Bermejo'' i ''Pilcomayo''; Brazil je za osvojenu teritoriju povećao svoju provinciju Matu Grosu. Obje su zemlje zahtijevale veliku odštetu (koja nikad nije plaćena) i okupirale Paragvaj do [[1876]].
Anonimni korisnik