Otvori glavni meni

Izmjene

nema sažetka uređivanja
[[Datoteka:Barabas-zrinyi.jpg|desno|150px|mini|Miklós Barabás (1842): Nikola Šubić Zrinski]]
'''Grof Nikola IV. Zrinski''' (na [[Mađarski jezik|mađarskom]]: ''Zrínyi Miklós'') ([[Zrin (utvrda)|Zrin]], oko [[1508]]. - [[Szigetvar|Siget]] ([[Mađarska]]) [[7. 9.|7. septembar]] [[1566]].), hrvatski državnik i vojskovođa, jedan od najslavnijih velikana [[Hrvatska|hrvatske]] i [[historija Mađarske|mađarske]] [[Povijest Hrvatske|povijesti]], član velikaške obitelji [[Knezovi Zrinski|Zrinski]] .
 
== Junačka obrana Sigeta ==
{{glavni|Bitka kod Sigeta}}
[[Datoteka:Park of Hungarian Turkish Friendship Szigetvár 2.jpg|mini|desno|250px|Spomenik Nikoli Šubiću Zrinskom i Sulejmanu I u blizini Sigeta]]
Godine [[1566|1566.]] [[sultan]] [[Sulejman I|Sulejman I.]] kreće s više od 100.000 vojnika i 300 topova na šesti vojni pohod s ciljem da osvoji [[Beč]] i potom čitavu Europu. Tako Sulejman I. dolazi do grada [[Szigetvar|Sigeta]] da sredi "stare račune" sa sigetskim kapetanom. Zrinski (tadašnji gospodar Međimurja i zapovjednik Mađarske južno od Dunava) je dobro opskrbio grad, te je prije velike i sudbonosne bitke tražio od svojih 2500 ratnika, koji su velikim dijelom bili Hrvati, da mu obećaju poslušnost i vjernost do smrti. Prije toga sam je prisegnuo ovim riječima: "Ja, Nikola knez Zrinski, obećavam najprije Bogu velikomu, zatim njegovu veličanstvu, našemu sjajnomu vladaru i našoj ubogoj domovini i vama [[vitez (vojnik)|vitezovima]] da vas nikada neću ostaviti, nego da ću s vama živjeti i umrijeti, dobro i zlo podnijeti. Tako mi Bog pomogao!"
 
 
Tako su od jutra do mraka branitelji i dalje nastavili uspješno odbijati mnogobrojne juriše, nanoseći teške gubitke turskoj vojsci. Sultan Sulejman I. je iznenada umro 4. septembra, ali veliki [[vezir]] [[Mehmed-paša Sokolović]] vješto je zatajio njegovu smrt, da njegova iscrpljena vojska ne bi izgubila moral. Nakon što su [[7. 9.|7. septembar]] vatrenim strijelama i loptama zapalili grad, Turci su očekivali predaju, ali Zrinski i preživjeli junaci provalili su iz grada, te su junački poginuli, skupo prodajući svoje živote. Nakon što je Juraj Horvat topom napravio prolaz kroz tursku skupinu kod pokretnog [[most]]a, Nikola Zrinski krenuo je u proboj iz utvrde. Najprije je pucao iz samokresa, a zatim Turke nastavio sjeći [[sablja|sabljom]]. U neravnopravnoj bitci, Turci su Zrinskog triput pogodili iz [[arkebuza]], dvaput u tijelo i jednom u glavu. Kada je pao s [[domaći konj|konja]], okružili su ga njegovi vitezovi kako bi ga obranili. Među ostalima, poginuli su plemići [[Vuk Papratović]], [[Nikola Kobač]], [[Petar Patačić]], [[Lovro Juranić]] i [[Đorđe Pozojević]].
[[Datoteka:Zrinjevac.j1.jpg|desno|mini|Pogled na Zrinjevac]]
 
Mrtvom Nikoli Zrinskom janjičarski je zapovjednik dao odsjeći glavu. Truplo mu je pokopao Mustafa Vilić iz Banja Luke, nekadašnji Nikolin zarobljenik. Glavu hrvatskog bana, jednog od najvećih evropskih junaka onoga vremena, [[vezir]] [[Mehmed-paša Sokolović]] poslao je svom bratiću budimskom paši Mustafi. Ovaj ju je, pak, kao opomenu poslao carskom [[general]]u Egonu od Salma. U tabor carske vojske kod grada [[Jura (Mađarska)|Jura]] (Győr) glava Nikole Zrinskog dopremljena je 14. septembra. Nikolinu su glavu 18. septembra preuzeli njegov sin [[Juraj (IV.) Zrinski]], zet Baltazar [[Batthyány]] i svak [[Franjo Tahy]]. Donijeli su je u [[Čakovec]], a pokopana je u obiteljskoj grobnici Zrinskih u kompleksu pavlinskog samostana u Svetoj Jeleni, lokalitetu nedaleko Čakovca, uz grob Nikoline prve supruge Katarine Frankopanske.
 
 
Iz toga vremena postoji jedna pesimistična izreka koja se često pripisuje samom Zrinskom koji je znao da pomoći neće biti i da im nema druge nego držati Siget koliko mogu. Kada su Zrinskog pitali o kraljevskom pojačanju i hoće li uspjeti odbiti Turke, Zrinski je odgovorio: "Bog je visoko, a kralj daleko."
[[Datoteka:Nikola Zrinski Sigetski ČK.jpg|mini|Spomenik u Čakovcu]]
 
Nikola Šubić Zrinski, "stup i štit hrvatski, grada sigetskog glavar i prvi strah turski vijeka svog" danas se slavi kao najveći hrvatski vojni junak, a danas ga osim nas Hrvata i [[Mađarska|Mađari]] smatraju svojim nacionalnim junakom. Među brojnim djelima i mjestima koja su posvećena Zrinskom, posebno se ističu opera [[Nikola Šubić Zrinski (opera)|"Nikola Šubić Zrinski"]] i trg [[Zrinjevac]] u [[Zagreb]]u.
 
Anonimni korisnik