Agija iz Trezena – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica: {{other uses|Agija (razvrstavanje)}} '''Agija''' ili '''Hagija iz Trezena''' ({{lang-grc|{{lang|grc|Ἀγίας Τροιζήνιος}}}}) bio je Grčka književnost|starogrčki p...
(nema razlike)

Verzija na datum 10 juli 2014 u 20:53

Za ostala značenja, vidi Agija (razvrstavanje).

Agija ili Hagija iz Trezena (starogrčki: Ἀγίας Τροιζήνιος) bio je starogrčki pesnik, čije se ime ranije navodilo kao "Augija" zbog pogreške u orvom izdanju Proklovih izvoda.[1] Tu je pogrešku ispravio Friedrich Thiersch,[2] na temelju Minhenskog kodeksa, u kome se na jednom mestu spominje "Agija", a na drugom "Hagija". Ime ovog pesnika ne spominje se u delima starijih grčkih autora, osim što je moguće da imena "Egija" ili "Hegija" (starogrčki: Ἡγίας) kod Klimenta Aleksandrijskog[3] i kod Pausanije,[4] predstavljaju samo druge oblike tog imena.

Agija je rođen u Trezenu, a čini se da je živeo i stvarao negde u 7. veku pne.[1] U antici se smatrao jednim od mogućih autora Povratka (Νόστοι), epa koji pripada trojanskom ciklusu u okviru kikličkih epopeja i koji je opevao povratak ahejskih junaka svojim domovima nakon razorenja Troje.[5] Ta je pesma počinjala opevajući uzroke nedaća koje su snašle razne grčke junake na povratku iz Troje i nakon što su stigli kući, odnosno nepravdu učinjenu Kasandri i oskvrnuće paladija; cela se pesma, dakle, sadržinski naslanja na Razorenje Ilija i prethodi Homerovoj Odiseji.[6] Još u antici spominjali su se različiti pesnici kao mogući autori Povratka, a često se navodi samo naslov pesme ili se jednostavno koristi izraz "autor Povratka" (starogrčki: ὁ τὴν τῶν Ἀτρειδῶν ποιήσας κάθοδον ili ὁ τοὺς Νόστους γράψας).[7][8][9]

Reference

  1. 1,0 1,1 Schmitz 1867, s.v. Agias (2)
  2. Friedrich Thiersch, Acta Philol. Monac., II, str. 584.
  3. Kliment Aleksandrijski, Stromata, VI, 2. (en)
  4. Pausanija, Opis Helade, I, 2, 1.
  5. Đurić 1990, str. 118
  6. Sironić & Salopek 1977, str. 36
  7. Atenej, Gozba sofista, VII, 14.
  8. Pausanija, Opis Helade, X, 28, 7; X, 29, 6; X, 30, 5.
  9. Pseudo-Apolodor, Biblioteka, II, 1, 5.

Literatura