Glas – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m potrebno preuređivanje
Nema sažetka izmjene
Red 1:
{{dz|[[Glas (Beč)]]}}
{{Preuređivanje}}
{{preusmjerava|Fon|narod iz [[Benin]]a|[[Fon (narod)]]}}
Glas je najmanja govorna jedinica.
'''Glas''' (također i ''glasnik'', ''fon'') u [[Jezikoslovlje|jezikoslovlju]] predstavlja najmanji raspoznatljivi [[govor]]ni odsječak, odonosno najmanju raspoznatljivu govornu jedinicu. Glas je najmanji odsječak govora koji se može ponavljati ili zamjenjivati.
 
Glas je najmanja jezična jedinica kojom razlikujemo značenje riječi.
Znak kojim se glas bilježi je slovo, Glasovi mogu biti: Prema načinu tvorbe, prema mjestu tvorbe i prema zvučnosti
 
Dva su glasa različita ako se razlikuju za barem jedno opažajno obilježje. Tako je npr. glas {{IPA|[n]}} u riječi ''A'''n'''a'' različit od glasa {{IPA|[ŋ]}} u riječi ''A'''n'''ka''. Prvi je glas po mjestu tvorbe nadzubni (alveolarni) a drugi mekonepčani (velarni).
 
== Podjela glasova u hrvatskom==
=== Samoglasnici ===
[[Samoglasnik|Samoglasnici]], otvornici ili vokali u [[Fonetika|fonetskom]] smislu glasovi su koji se stvaraju bez zapreke u govornom traktu tako da zračna struja slobodno prolazi od pluća do usana.
 
Samoglasnici u standardnom hrvatskom jeziku u fonetskom smislu su: ['''a'''], ['''e'''], ['''i'''], ['''o'''], ['''u'''] i [[dvoglas]] [{{IPA|ie}}] (''ije'').
 
U [[Fonologija|fonološkom]] smislu samoglasnici su [[slog]]otvorni glasovi.
 
U tom smislu, osim gore navedenih samoglasnika, i slogotovorno [{{IPA|r̩}}] predstavlja samoglasnik u hrvatskom jeziku (crv, prst).
 
=== Suglasnici ===
[[Suglasnik|Suglasnici]], zatvornici ili konsonanti (u fonetskom smislu) glasovi su koji se stvaraju tako da je prolaz zračnoj struji potpuno ili djelomično zatvoren.
 
Suglasnici u hrvatskom jeziku su: ['''b'''], [{{IPA|ts}}] ('''''c'''''), [{{IPA|tʃ}}] ('''''č'''''), [{{IPA|tɕ}}] ('''''ć'''''), ['''d'''], [{{IPA|dʒ}}] ('''''dž'''''), [{{IPA|dʑ}}] ('''''đ'''''), ['''f'''], ['''g'''], [{{IPA|x}}] ('''''h'''''), ['''j'''], ['''k'''], ['''l'''], [{{IPA|ʎ}}] ('''''lj'''''), ['''m'''], ['''n'''], [{{IPA|ɲ}}] ('''''nj'''''), ['''p'''], ['''r'''], ['''s'''], [{{IPA|ʃ}}] ('''''š'''''), ['''t'''], [{{IPA|ʋ}}] ('''''v'''''), ['''z'''] i [{{IPA|ʒ}}] ('''''ž''''').<br><br>
 
Suglasnici se dijele po tvorbenom mjestu i načinu.<br>
Suglasnici po tvorbenom mjestu:<br>
usnenici: b, p, m<br>
zubousnenici: v, f<br>
zubnici: c, z, s, d, t, n<br>
desnici: r, l<br>
nepčanici: j, lj, nj, đ, dž, š, č, ć<br>
jedrenici: k, g, h<br><br>
 
Suglasnici po tvorbenom načinu: zvonačnici (sonanti) i šumnici (konsonanti)<br>Šumnici se po zvučnosti dijele na zvučne i bezvučne.<br>
{|class="wikitable"
!Zvučni
| '''b'''
| '''d'''
| '''g'''
| '''z'''
| '''ž'''
| '''đ'''
| '''dž'''
| '''-'''
| '''-'''
| '''-'''
|-
! Bezvučni
| '''p'''
| '''t'''
| '''k'''
| '''s'''
| '''š'''
| '''ć'''
| '''č'''
| '''c'''
| '''f'''
| '''h'''
|}
 
== Popis glasova po jezicima ==
{{radovi}}
# [[abipon jezik|abipon]] '''20''': p "t k q tS gF RF h m "n nj "l "rr j w i "e a "o i_
# [[akawaio jezik|akawaio]] '''23''': p "t k b "d g "s "z m "n "rr j w i "e a "o u i_ "@ ai au Oi
# [[amahuaca jezik|amahuaca]] '''22''': p "t k tS 0D "s x m "n "r[ ? h I I~ a a~ uu uu~ "o "o~ j w
# [[amuesha jezik|amuesha]] '''26''': p pJ t k tsh t.sh tSh tSJh B s z. S x gF m mJ n nj lJ "r[ ? e a o j w
# [[andoke jezik|andoke]] '''26''': p tD k ? b dD tS dZ P h rD i i_ u "e "@ "o 3 a+ a_) i~ "e~ "@~ "o~ a+~ a_~
# [[apinaye jezik|apinaye]] '''30''': p t k tS v "s Z mb ndj Ng r.[ ? i i~ e E E~ a a~ u u~ uu uu~ o o~ o( O ^ ^~ nd
# [[arabela jezik|arabela]] '''18''': p "t k "s S m "n "r j w h i "e a "o u au ai
# [[araukanski jezik|araukanski]] '''26''': p tD t t.0 k tS P 0D s m nD n nj N lD l lj 6. i E a u uu O j w
# [[ashluslay jezik|ashluslay]] '''28''': p p* "t "t* k k* ? f "s S x "ts "ts* tS tS* m "n w j i "e a a_ "o u "l hxlF klF
# [[bacairi jwzik|bacairi]] '''29''': p "t k b "d g h "s S "z Z m "n "rr "l j w i e E a @ o u i~ e~ a~ o~ u~
# [[barasano jezik|barasano]] '''23''': p b t d k g s r[ h i i~ "e "e~ i_ i_~ a a~ u u~ o o~ j w
# [[bororo jezik|bororo (makro-ge)]] '''20''': p "t k b "d g tS dZ m "n "rr j w i i_ u "e "@ "o a
# [[bribri jezik|bribri]] '''27''': p b "t "d k g "s "z S "ts x tS m "n nj j w "rr i "e "e~ a a~ "o "o~ u u~
# [[cacua jezik|cacua]] '''22''': p t k ? tS h m n N l w hw i E a o i_ i~ E~ a~ o~ @~
# [[campa jezik|campa]] '''19''': p t t_ k ts tS B s S m n n_ r[ h i e a o j
# [[camsa jezik|camsa]] '''28''': p t k b d g ts tS t.s f x s S s. m n nj r[ l lj j w i "e a "o u i_
# [[cayapa jezik|cayapa]] '''28''': p b t d t_ d_ k g ts tS P s S m n n_ N l l_ rr ? h i E U a_ j w
# [[cayuvava jezik|cayuvava]] '''33''': p t k b dD h B s S tS dZ m n n_ r[ j w i i_ u "o E O aa a i~ i_~ u~ "o~ E~ O~ aa~ a~
# [[cofan jezik|cofan]] '''35''': p ph b "t "th "d c ch dj k kh g ? tS tSh dZ f B "s S z, gF h "rr m "n nj j gA w i E a "o i_
# [[cubeo jezik|cubeo]] '''23''': p t k b d d_ tS B 6D x "l[ i i_ u "e "o a i~ i_~ u~ "e~ "o~ a~
# [[cuna jezik|cuna]] '''21''': p "t k kW b "d g gW tS "s m "n "r[ "l j w i "e a "o u
# [[fulnio jezik|fulnio (iate)]] '''30''': p "t c k ? ph "th ch kh "ts "tsh djjF hh m "n "l lj i e E a O o u i~ e~ a~ o~ u~ cC
# [[guahibo jezik|guahibo]] '''29''': p b t d tDh k ts f v s x h m n r l j i "e a "o "@ i~ "e~ a~ "o~ u~ "@~ u
# [[guajiro jezik|guajiro]] '''26''': p "t k tS "s S m "n "l[ "r ? h i i~ E E~ e e~ a a~ u u~ O O~ j w
# [[guambiano jezik|guambiano]] '''24''': p t k kW ts tS t.s s S s. m n nj r[ l lj BA j i "e a "o u "@
# [[Guarani jezik|guarani]] '''36''': p tD k kW tS f v 6D sD s x xW gF gFW m nD nj N NW lD lj r[ "rF ? i i~ e e~ i_ i_~ a a~ u u~ o o~
# [[Guayaki jezik|guayaki (ache)]] '''21''': p "t k mb "nd Ng tS dZ B m "l[ i "e a "o i~ "e~ a~ "o~ u~ u
# [[hixkaryana jezik|hixkaryana]] '''23''': p t k b d d_ tS P h s S m n n_ l.[ j w uu u "e O aa r[
# [[huambisa jezik|huambisa]] '''23''': p "t k "ts tS "s S x m "n n_ "r[ ? i i~ a a~ u u~ uu uu~ j w
# [[huaorani jezik|huaorani (auca)]] '''21''': p t k b d g m n nj N w i "e aa a "o i~ "e~ aa~ a~ "o~
# [[huari jezik|huari]] '''32''': p "t k ? b "d g "ts tS "dz dZ f h "s Z m "n nj l.[ BA j i y i_ u "e "o a I~ u~ a~ S
# [[iranche jezik|iranche]] '''39''': p pW "t "tW k kJ ? b bW "d h "s S m mW "n "r[ "l j w hw i i_ u E O a i~ i_~ u~ E~ O~ a~ i_i ai Oi i_i~ ai~ Oi~
# [[itonama jezik|itonama]] '''25''': p b "t "tJ "t' "d k k' tS tS' "s m "n "l "r[ ? h i "e i_ a u "o j w
#[[japreria jezik|japreria]] '''24''': p "t k ? tS b h S m "n l[ j i i_ u "e "o a i~ i_~ u~ "e~ "o~ a~
#[[jaqaru jezik|jaqaru]] '''39''': p ph p' t th t' c ch c' k kh k' q qh q' ts tsh ts' t.s t.sh t.s' tS tSh tS' s S x m n nj N l lj r[ i a uu j w
#[[jebero jezik|jebero]] '''23''': p tD k ? k* cC s S m nD nj N r[ r[* l lj rA j w i a u @
# [[južni nambikwara jezik|južni nambikwara]] '''43''': p p' ph t t' "th k k' kh kW kW' kWh ? b< "d< s s* h h* "n* l.[ j w i i~ i* "e "e~ a a~ a* "o "o~ "o* u u* i~* a~* "o~* l.[* n "e* "e~*
# [[kaingang jezik|kaingang]] '''27''': p t k ? mb nd nd_ Ng h S rr j w i e E a O o u i_ @ i~ E~ a~ o~ @~
# [[karipski jezik|karipski]] '''22''': p b "t "d k g B "s m "n N r[ ? h i E 4 u uu O j w
# [[karipski (otočni) jezik|karipski otočni]] '''27''': p b "t "d k g tS f "s m "n "l "r[ h i i~ "e "e~ a a~ u u~ "o( "o(~ j w auu
# [[maxkali jezik|maxakali]] '''20''': p t k ? mb nd Ng tS ndZ h i "e a "o uu i~ "e~ a~ "o~ uu~
# [[movima jezik|movima]] '''23''': p t k kW ? b< d< tS h B s. hlF m n r[ l j w i "e a "o u
# [[saija jezik|saija]] '''31''': p t k ? ph th kh b d g tS h s r[ r BA j i i_ I_ u e o a i~ i_~ I_~ u~ e~ o~ a~
# [[siona jezik|siona]] '''30''': p tD k kW ? p* t.* k* s s* h hW tS m n j w i "e a "o u i_ i~ "e~ a~ "o~ u~ i_~ kW*
# [[ticuna jezik|ticuna]] '''29''': p b "t "d k g kW tS dZ f "s m "n nj N "r[ ? i i~ "e i_ i_~ a a~ u u~ "o "o~ w
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
 
== Literatura ==
*[[Stjepan Babić]] i sur.: ''Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga književnog jezika''. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Globus, Nakladni zavod, Zagreb, 1991. ISBN 86-407-0014-1
*Lugarić, Koharović: ''Hrvatski jezik'' - udžbenik za 8. razred osnovne škole
 
{{Mrva-jezik}}
[[Kategorija:Fonetika]]
 
[[br:Fonenn]]
[[cs:Hláska]]
[[da:Sproglyd]]
[[de:Phon (Linguistik)]]
[[el:Φώνος]]
[[en:Phone (phonetics)]]
[[es:Fono]]
[[et:Häälik]]
[[fa:آوا]]
[[fi:Äänne]]
[[fr:Phone (linguistique)]]
[[gd:Foghar (cànanachas)]]
[[hu:Beszédhang]]
[[id:Bunyi bahasa]]
[[it:Fono]]
[[ja:単音]]
[[la:Phonum]]
[[mk:Глас (фонетика)]]
[[ml:സ്വനം]]
[[nl:Foon (fonetiek)]]
[[nn:Fon]]
[[no:Fon]]
[[pl:Głoska]]
[[pt:Fone]]
[[qu:Kunkalla]]
[[ru:Фон (фонетика)]]
[[sk:Hláska]]
[[sv:Fon (fonetik)]]
[[zh:語音]]