Ottawa – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Nema sažetka izmjene
Red 1:
{{Naselje
'''Otava''' ili '''Ottawa''' je glavni grad [[Kanada|Kanade]], i četvrti po veličini grad u Kanadi.
| ime = Ottawa
Nalazi se u otavskoj dolini, na istoku provincije [[Ontario]], odnosno 400 kilometara istočno od [[Toronto|Toronta]] i 190 kilometara zapadno od [[Montreal]]a.
| ime_genitiv = Ottawe
Populacija grada je oko 808,391, a populacija grada sa okolinom je oko 1,146,790.
| izvorno_ime =
Gradonačelnik Otave je [[Bob Čiareli]].
 
| slika_panorama = Parliament-Ottawa.jpg
[[Kategorija:Gradovi u Kanadi]]
| veličina_slike =
[[Kategorija:Kanada]]
| opis_slike = Kanadski parlament u Ottawi
 
| slika_zastava = Flag of Ottawa, Ontario.svg
| slika_zastava_veličina =
| slika_pečat =
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb =
| slika_grb_veličina =
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =
 
| nadimak =
| geslo = Advance Ottawa/Ottawa en avant
 
| širina-stupnjevi =45
| širina-minute =25
| širina-oznaka =N
| dužina-stupnjevi =75
| dužina-minute =41
| dužina-oznaka =W
 
| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = {{ZD|K|KAN}} [[Kanada]]
| lokacija1_ime = [[Popis pokrajina i teritorija Kanade|Pokrajina]]
| lokacija1_info = {{ZD|O|ONT}} [[Ontario]]
| lokacija2_ime =
| lokacija2_info =
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =
 
| utemeljenje_ime =
| utemeljenje_datum =
| utemeljenje1_ime =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač =
| nazvan_po =
 
| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50
 
| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe = Gradonačelnik
| ime_vođe = [[Larry O'Brien]]
| stranka_vođe =
| titula_vođe1 =
| ime_vođe1 =
| titula_vođe2 =
| ime_vođe2 =
| titula_vođe3 =
| ime_vođe3 =
| titula_vođe4 =
| ime_vođe4 =
 
| površina_bilješke =
| površina_ukupna = 278,64 km²
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| površina_uža =
| površina_šira =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1 =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2 =
| visina =
| visina_izvor = 70 m
| visina_max =
| visina_min =
 
| stanovništvo_godina = 2006.
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo = 812.129
| stanovništvo_gustoća = 305.4 km2
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže_gustoća =
| stanovništvo_šire = 1.168.788
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime =
| stanovništvo_prazno1 =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime =
| stanovništvo_prazno2 =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =
 
| vremenska_zona = UTC-5
| utc_pomak = -5
| vremenska_zona_DST = UTC-4
| utc_pomak_DST = -4
| poštanski_broj =K0A, K1A-K4C
| pozivni_broj = 613
| gradovi_prijatelji =
| države_gradova_prijatelja =
 
| prazno_ime =
| prazno_info =
| prazno1_ime =
| prazno1_info =
| prazno2_ime =
| prazno2_info =
| prazno3_ime =
| prazno3_info =
| prazno4_ime =
| prazno4_info =
| prazno5_ime =
| prazno5_info =
| prazno6_ime =
| prazno6_info =
 
| web_stranica = [http://www.ottawa.ca/ www.ottawa.ca]
 
| slika_karta = Map of Ontario OTTAWA.svg
| veličina_karte =
| opis_karte = Položaj u Ottawe u [[Ontario|Ontariju]]
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =Karta grada
 
| slika_lokacijska_karta_država =
 
| bilješke =
 
}}
 
{{dz}}
'''Ottawa''' (engleski izgovor: [ˈɒtəwə], francuski izgovor: [ɔtaˈwa]) je glavni grad [[Kanada|Kanade]]. Grad se nalazi u južnom dijelu pokrajine [[Ontario]], na rijeci [[Ottawa (rijeka)|Ottawi]] (''Outaouais'') koja tvori prirodnu granicu između Ontarija i [[Québec]]a. Na drugoj strani rijeke nalazi se susjedni grad [[Gatineau]]. Ova dva grada, zajedno sa okolnim općinama, čine [[Regija nacionalne prijestolnice|Regiju nacionalne prijestolnice]] (''National Capital Region'' ili ''Région de la capitale nationale''). Iako općinama u ovoj regiji upravljaju različite lokalne vlasti, saveznim područjima unutar regije upravlja Komisija nacionalne prijestolnice (''National Capital Commission'' ili ''Commission de la capitale nationale'').
 
Grad Ottawa je dvojezično područje, gdje su službeni jezici [[engleski]] i [[francuski]]. Materinski jezik 63 % stanovništva je engleski, dok francuskim kao materinskim jezikom govori 15 % stanovništva. Oba ova jezika široko su korištena. U 2006. godini imala je 812.129 stanovnika u gradskom području, a 1.168.788 na širem metropolitanskom području. Ottawa je po veličini četvrti kanadski grad, te drugi grad u Ontariju.
 
Gospodarstvo kanadskog glavnog grada temelji se na dva sektora: poslovima vezanim za savezne agencije i saveznu vladu, te sektoru visokotehnološke industrije. Ottawa je jedan od najznačajnijih kanadskih gradova prema [[BDP]]-u i prihodima po zaposlenima, te prvi grad u državi prema udjelu visokoobrazovanih osoba u gradskom stanovništvu.
 
== Povijest ==
[[Image:Lower Bytown, from the Barrack Hill, near the head of the Eighth Lock and Sappers’ Bridge, 1845.jpg|thumb|left|Slika Bytowna i kanala Rideau iz 1845. godine]]
Područje današnje Ottawe izvorno su naseljavali [[Ottawa Indijanci]]. Prema povijesnim dokazima [[Algonquin|algonkvinski]] narodi naseljavali su područje rijeke Ottawe gdje su živjeli kao društvo lovaca i sakupljača.<ref>http://www.aboriginalaffairs.gov.on.ca/english/negotiate/algonquin/history.asp</ref> Rani europski istraživači su riječnim putem istraživali ova nova područja u potrazi za prolazom prema Indiji i Aziji, kao i u potrazi za dragocjenim metalima i drugim dobrima. Ti riječni putevi preko rijeke Ottawe (''Outaouais'') i Saint Lawrence (''Saint-Laurent'') koristili su se za dopremu dobara, poglavito krzna, u Europu preko [[Montréal]]a i [[Québec (grad)|grada Québeca]].
 
Prvi naseljenik u ovom području bio je [[Philemon Wright]] iz [[Massachusetts]]a, koji je ovdje sa svojom obitelji i radnicima došao 7. ožujka 1800.<ref>David Lee, ''Lumber Kings & Shantymen'', James Lorimer & Company, Publishers, Toronto, 2006, str.16.</ref> kako bi se bavio poljoprivredom na sjevernoj obali rijeke Ottawe kod vodopada Chaudière. Zato što urodi nisu bili dovoljno uspješni za održavanje ove zajednice, Wright je počeo baviti sječom stabala koje je riječnim putem slao do Montréala i Québeca. Njegova prva stabla su u grad Québec stigla 1806. godine.
 
Zbog velike primjene drveta [[američki borovac|američkog borovca]] u brodogradnji i izradnji namještaja, u ovom području koje je bilo bogato tim drvetom brzo se razvila drvna industrija<ref>David Lee, ''Lumber Kings & Shantymen'', James Lorimer & Company, Publishers, Toronto, 2006, str.21.</ref>. Ovo je do 1812., zamijenivši trgovinu krznom, postala najvažnija gospodarska aktivnost na ovom području, a Ottawa važno središte te aktivnosti u Sjevernoj Americi.
 
Nakon britansko-američkog rata 1812., ovdje je smještena vojska i njihove obitelji. Vlada je počela poticati naseljavanje u ovo područje, zbog čega se idućih nekoliko godina doselio veliki broj Iraca u ove krajeve. Zajedno s Frankokanađanima iz Québeca, ove dvije skupine su sačinjavale najveći dio radnika na [[Kanal Rideau|kanalu Rideau]] koji je dodatno potaknuo trgovinu drvetom i ekonomski razvio ovo područje.
Izgradnju kanala vodio je britanski pukovnik [[John By]], koji je završio projekt [[1832]]., nakon čega je značajno porastao broj stanovnika u ovom području. Kanalom je stvorena sigurna veza između Montréala i [[Kingston (Ontario)|Kingstona]] na jezeru Ontario. Za vrijeme izgradnje, pukovnik By je postavio vojne barake na onom što je danas Parliament Hill ili Colline du Parlement čime je osnovan Bytown, tj. današnja Ottawa.
 
Kanal je podijelio mjesto na dva dijela: gornji grad gdje se nalaze zgrade parlamenta, te donji grad koji je bio prenapučeno montažno naselje u kojem su često vladale epidemije bolesti, kao što je izbijanje [[kolera|kolere]] 1832. i [[tifus]]a 1847. godine. Bytown je preimenovan u Ottawu 1855. kada dobiva i status grada.<ref>{{cite web |url= http://www.thecanadianencyclopedia.com/index.cfm?PgNm=TCE&Params=A1ARTA0006008|title= Ottawa (ON)|accessdate=2009-02-24 |work= |publisher= The Canadian Encyclopedia|date= }}</ref>
 
=== Glavni grad Kanade ===
[[File:OttawaAerial9.JPG|thumb|left|Pogled na zgradu parlamenta iz 1920. godine.]]
Dana [[31. prosinca]] [[1857]]., kraljica [[Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva|Viktorija]] je kao glavni grad [[Provincija Kanada|Provincije Kanade]] (današnji Ontario i Québec) izabrala Ottawu. Iako je danas Ottawa četvrti po veličini grad u Kanadi, u to vrijeme bila je malo naselje koja je znatno bila udaljena od velikih kanadskih gradova kao [[Québec (grad)|Québec]] i [[Montréal]] na istoku, te [[Kingston (Ontario)|Kingston]] i [[Toronto]] na zapadu.
 
Postoji više razloga zašto su kraljičini savjetnici kao glavni grad predložili Ottawu: kao prvo, ovo je bilo jedino značajnije naselje na granici zapadne i istočne Kanade (Ontario i Québec), čime je bio prihvatljiv kompromis za britansku i francusku zajednicu koje su živjele u koloniji; drugi razlog je bila udaljenost ovog grada od američke granice i izoliranost gustim šumama, što je bilo vrlo važno u to vrijeme nedugo nakon rata sa SAD-om; kao treće, vlada je ovdje posjedovala veliki dio privlačnog zemljišta kod rijeke Ottawe. Prednost Ottawe bila je lakša obrana od mogućih napada, te prometna veza rijekom Ottawom i kanalom Rideau sa istokom i zapadom kolonije. Zbog male veličine grada nisu bile izgledne pobune stanovništva i napadi na vladine zgrade, kao što je to bio slučaj sa ostalim prijestolnicama Kanade. Riječna mreža grada omogućavala je vezu Kingstona i Montréala bez dodira s tada opasnom kanadsko-američkom granicom.
 
[[File:OttawaWarMemorial.jpg|thumb|right|Spomenik ratnim žrtvama]]
 
Nakon [[prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], zbog neodržavanja drvenih građevina je veliki dio glavnog grada bio u rasulu. Izvorna glavna zgrada parlamenta uništena je u požaru [[1916]]. godine. Za obnovu i izgradnju prijestolnice zadužen je francuski urbani dizajner [[Jacques Gréber]].<ref name=Planners>{{Cite web |title=Planners Over Time |url=http://www.canadascapital.gc.ca/bins/ncc_web_content_page.asp?cid=16300-20443-29365-23553&lang=1&bhcp=1 |publisher=Komisija nacionalne prijestolnice}}</ref> Jacques Gréber je dao izgraditi zeleni pojas prijestolnice (''Greenbelt'' ili ''Ceinture de verdure'') te mnoge ostale projekte u [[Regija nacionalne prijestolnice|Regiji nacionalne prijestolnice]]. Gornji i donji dom parlamenta preseljeni su za to vrijeme u zgradu današnjeg Kanadskog prirodoslovnog muzeja. Središnja zgrada novog parlamenta (''Centre Block'' ili ''Édifice du centre'') završena je [[1922]]. godine. Toranj mira na zgradi postao je novi simbol grada.
 
[[File:VEDAyParadeOttawa.jpg|thumb|left|Parada za Dan pobjede u Europi, 1945. godine]]
Dana 5. rujna [[1945]]., nedugo nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], ovdje se odvijao incident za kojeg mnogi smatraju da je označio početak [[Hladni rat|Hladnog rata]]. Sovjetski kriptograf [[Igor Guzenko]] pribjegao je iz sovjetskog veleposlanstva sa stotinjak dokumenata.<ref>[http://history.cbc.ca/history/?MIval=EpisContent.html&lang=E&series_id=1&episode_id=15&chapter_id=1&page_id=1 Soviet Spy Scandal], from CBC's "Canada: A People's History".</ref> Isprva je kanadska policija odbila preuzeti ove dokumente, buduće da je SSSR još uvijek bio saveznik Kanade i Velike Britanije. Kad su naposljetku ipak preuzeli dokumente, nađeni su dokazi o velikoj sovjetskoj špijunskoj mreži u zapadnim zemljama, te o izgradnji sovjetske atomske bombe.
 
Prije [[1969]]. Ottawa je bila dio okruga Carleton, da bi onda bila spojena u regionalnu općinu Ottawa-Carleton. Godine [[2001]]., Ottawi (350.000 stan.) su upravno pridružena predgrađa Nepean (135.000), Kanata (85.000), Gloucester (120.000), Rockcliffe Park (2.100), Vanier (17.000), Cumberland (55.000), Orleans (84.695) i ruralna naselja West Carleton (18.000), Osgoode (13.000), Rideau (18.000) i Goulbourn (24.000).
 
== Zemljopis ==
 
[[Image:newottawamap.png|thumb|left|Detaljna karta Ottawe]]
[[Image:Ottawa SPOT 1057.jpg|thumb|Satelitska slika Ottawe i Gatineaua]]
[[Image:Rideau Canal in winter.jpg|thumb|[[Kanal Rideau]] zimi služi kao klizalište.]]
 
Ottawa se nalazi na južnoj obali rijeke [[Ottawa (rijeka)|Ottawe]], te sadrži i ušća rijeke [[Rideau (rijeka)|Rideau ]] i [[kanal Rideau|kanala Rideau]]. Najstariji dio grada koji uključuje ostatke bivšeg [[Bytown]]a poznat je pod nazivom „Donji grad“ (''Lower Town'' ili ''Basse-Ville''), a proteže se na području između kanala i rijeka. Na zapadu preko kanala nalazi se „Srednji grad“ koji je financijsko i trgovačko središte grada. Između Srednjeg grada i rijeke Ottawe nalazi se Brdo Parlamenta (''Parliament Hill'' ili ''Colline du Parlement'') na kojem se nalaze mnoge javne građevine, zakonodavno tijelo Kanade, te poznati Toranj mira. Od 2007., kanal Rideau koji se proteže 202 km do Kingstona uvršten je na UNESCO-v popis [[Svjetska baština|Svjetske baštine]].
 
Uz glavni urbani dio Ottawe, postoje brojna druga urbana, prigradska i ruralna područja unutar grada. Ova područja protežu se istočno, zapadno i južno od središta grada, te uključuju bivše gradove Gloucester, Nepean i Vanier, bivše selo Rockcliffe Park i naselja Blackburn Hamlet (8.527 stan.) i Orléans (110.000 stan.). Brojna sela i zaselci također se nalaze unutar upravnog područja grada. Unutar [[Regija nacionalne prijestolnice|Regije nacionalne prijestolnice]] nalazi se još nekoliko gradova koji su izvan općinskih granica Ottawe, kao [[Almonte (Ontario)|Almonte]].
 
Na drugoj strani rijeke Ottawe, koja je prirodna granica između Ontarija i Québeca, nalazi se grad [[Gatineau]], koji je isto nastao spajanjem bivših gradova Hull i Aylmer s Gatineauom. Upravno gledajući, Ottawa i Gatineau su dva odvojena grada u dvije različite pokrajine, ali zajedno sa još nekoliko obližnjih općina čine [[Regija nacionalne prijestolnice|Regiju nacionalne prijestolnice]], koja sveukupno ima više od milijun stanovnika. [[Komisija nacionalne prijestolnice]] je federalna institucija koja se brine za savezne posjede u oba grada, tj. područja povijesne i turističke važnosti. Oko glavnog urbanog dijela grada nalazi se veliki zeleni pojas kojeg održava ova komisija.
Ottawa je samostalno upravno područje koje nije dio ni jednog okruga ili regionalne općine. Ottawa na istoku graniči sa ujedinjenim okruzima [[Prescott i Russell]], na zapadu sa okruzima [[Renfrew (okrug)|Renfrew]] i [[Lanark (okrug)|Lanark]], na jugu sa ujedinjenim okruzima [[Leeds i Grenville]] i ujedinjenim okruzima [[Stormont, Dundas i Glengarry]], te na sjeveru s regionalnom okružnom općinom [[Les Collines-de-l'Outaouais]] i gradom [[Gatineau]].
 
=== Klima ===
[[Image:1998 Ice Storm map.png|thumb|Ledena oluja 1998. koja je zahvatila i Ottawu.]]
Ottawa ima umjerenu kontinentalnu klimu ([[Köppenova klasifikacija klime|Dfb]]) s najvišom zabilježenom temperaturom od 37,8 °C dana 5. srpnja 1913., dok je najniža bila -38,9 °C dana 29. prosinca 1933. godine. Ovo je četvrta najniža zabilježena temperatura u nekom glavnom gradu (poslije [[Ulan Bator]]a, [[Astana|Astane]] i [[Moskva|Moskve]]).
 
Velike promjene temparature pogoduju održavanju raznih aktivnosti tijekom godine, kao što je npr. Snježni bal na kanalu Rideau po zimi ili Dan Kanade na Brdu Parlamenta u srpnju. Snijeg i led česti su tijekom cijele zime. Zanimljivo je da je siječanj u Ottawi u prosjeku hladniji od siječnja u Moskvi koja se nalazi puno sjevernije. Godišnje na grad padne 235 cm [[snijeg]]a. Najviši snijeg zabilježen je 3. i 4. ožujka 1947. kad je palo 73 cm snijega.<ref name=snowfall1947>{{cite web
|url=http://www.islandnet.com/~see/weather/almanac/diarymar.htm
|title=Significant Weather Events Canada
|author=
|last=Heidorn
|first=Keith C., PhD
|publisher=The Weather Doctor
}}</ref>
 
Prosječna temperatura u siječnju je -10,8 °C, iako ima dana kada pada i ispod -30 °C. Hladni vjetrovi i ledena kiša su također česta pojava. Ljeta su relativno topla i vlažna. Prosječna najviša temperatura u srpnju je 26 °C, a učestale su i temperature od oko 30 °C. Proljeća i jeseni znaju biti izrazito promjenjivi. Visoke temperature iznad 30 °C zabilježene su i u ožujku i u listopadu, a snijeg također zna padati u svibnju i u listopadu.
 
{| class="wikitable"
! style="background: #99CCCC; color: #000080" height="17" | Mj.
! style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Sij.
! style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Velj.
! style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Ožu.
! style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Tra.
! style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Svi.
! style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Lip.
! style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Srp.
! style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Kol.
! style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Ruj.
! style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Lis.
! style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Stu.
! style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Pro.
! style="background: #99CCCC; color:#000080;" | God.
|-
! style="background: #99CCCC; color:#000080;" height="16;" | Najviša prosječna temp. ([[°C]])
| style="background: white; color:#000000;" | -6
| style="background: white; color:#000000;" | -4
| style="background: #FFFFCC; color:#000000;" | 1
| style="background: #FFFF99; color:#000000;" | 11
| style="background: #FFCC66; color:#000000;" | 18
| style="background: #FFA500; color:#000000;" | 23
| style="background: #FF8C00; color:#000000;" | 26
| style="background: #FFA500; color:#000000;" | 24
| style="background: #FFCC66; color:#000000;" | 18
| style="background: #FFFF99; color:#000000;" | 12
| style="background: #FFFFCC; color:#000000;" | 4
| style="background: #white; color:#000000;" | -3
| style="background: #FFCC66; color:#000000;" | 10
|-
! style="background: #99CCCC; color:#000080;" height="16;" | Najniža prosječna temp. ([[°C]])
| style="background: white; color: black;" | -14
| style="background: white; color: black;" | -12
| style="background: white; color: black;" | -6
| style="background: #FFFFCC; color: black;" | 1
| style="background: #FFFFCC; color: black;" | 8
| style="background: #FFFF99; color: black;" | 12
| style="background: #FFCC66; color: black;" | 16
| style="background: #FFCC66; color: black;" | 15
| style="background: #FFFFCC; color: black;" | 9
| style="background: #FFFFCC; color: black;" | 3
| style="background: white; color: black;" | -2
| style="background: white; color: black;" | -11
| style="background: #FFFFCC; color: black;" | 1
|-
! style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Prosj. padaline ([[cm]])
| style="background: #66CCFF;" | 5
| style="background: #66CCFF;" | 5
| style="background: #66CCFF;" | 6
| style="background: #66CCFF;" | 6
| style="background: #44AADD;" | 7
| style="background: #44AADD;" | 7
| style="background: #2288BB;" | 8
| style="background: #2288BB;" | 8
| style="background: #44AADD;" | 7
| style="background: #44AADD;" | 7
| style="background: #44AADD;" | 7
| style="background: #2288BB;" | 8
| style="background: #44AADD;" | 87
|-
| colspan="14" style="text-align:center;font-size:90%;"|''Izvor: [http://www.weatherbase.com/weather/weather.php3?s=082617&refer=&units=metric Weatherbase]
|}
 
== Politika ==
[[File:Ottawa City Hall.jpg|thumb|Gradska vijećnica]]
Gradsku vlast u Ottawi čini gradsko vijeće (''Ottawa City Council'' ili ''Conseil municipal d’Ottawa'') koje se sastoji od 23 vijećnika od koji svaki predstavlja jedan dio grada, te gradonačelnika. Članovi vijeća izabiru se na lokalnim gradskim izborima. Pod dužnosti gradske uprave spadaju sve komunalne usluge, kao što su vatrogastvo, hitna pomoć, policija, parkovi, ceste i pločnici, javni prijevoz, vodoopskrba, kanalizacija, komunalni otpad i sl.
 
Lokalna politička situacija u gradu vrlo je raznolika. Stanovništvo Ottawe tradicionalno obično podupire [[Liberalna stranka Kanade|Liberalnu stranku Kanade]], iako se samo neki dijelovi grada smatraju liberalnim uporištima. Najveća liberalna uporište u gradu su ona s većinski frankofonim stanovništvom, kao što su Vanier i središnji Gloucester. Središnja Ottawa obično glasuje za stranke jače lijeve orijentacije, te tamo često pobjeđuje [[Nova demokratska stranka (Kanada)|Nova demokratska stranka]]. Neka područja u predgrađu često mijenjaju političko raspoloženje kao što je središnji Nepean, te frankofoni Orléans. Centar grada obično glasuje za lijeve stranke, ali je stanovništvo mnogih prigradskih i ruralnih područja više konzervativno raspoloženo. [[Konzervativna stranka (Kanada)|Konzervativna stranka]] posebno je jaka u područjima West Carleton, Goulbourn, Rideau, Osgoode i okolnim okruzima. Ipak, i u ruralnim dijelovima postoje iznimke, posebno u frankofonim sredinama kao Cumberland gdje je stanovništvo obično liberalno raspoloženo.
 
== Stanovništvo ==
 
{| class="wikitable"|}" align="left"
|- bgcolor="#CCCCCC"
!Etničko podrijetlo
!Br. stan.
!Postotak
|-
|„[[Stanovništvo Kanade|Kanađani]]“
|227.490
|28,4%
|-style="background:#efefef; color:black"
|[[Englezi]]
|194.845
|24,3%
|-
|[[Irci]]
|180.525
|22,5%
|-style="background:#efefef; color:black"
|[[Francuzi]]
|172.165
|21,5%
|-
|[[Škoti]]
|158.340
|19,8%
|-style="background:#efefef; color:black"
|[[Nijemci]]
|67.660
|8,4%
|-
|[[Talijani]]
|39.230
|4,9%
|-style="background:#efefef; color:black"
|[[Kinezi]]
|34.435
|4,3%
|-
|[[Poljaci]]
|25.685
|3,2%
|-style="background:#efefef; color:black"
|[[Nizozemci]]
|22.700
|2,8%
|-
|[[Indijanci]]
|21.600
|2,7%
|-style="background:#efefef; color:black"
|[[Indija|Indijci]]
|20.525
|2,6%
|-
|[[Libanon|Libanonci]]
|17.500
|2,1%
|-style="background:#efefef; color:black"
|[[Afrika|Afrikanci]]
|16.000
|2,0%
|}
 
{| border="1" style="float:right; margin:1em; border-collapse:collapse;"
|+ '''Rast stanovništva u Ottawi'''
| valign="top" |
{|
! style="background:#efefef;" | Godina
! style="background:#efefef;" | Br. stan.
|----
| [[1901]]. || align="right" | 101.102
|-----
| [[1911]]. || align="right" | 123.417
|-----
| [[1921]]. || align="right" | 152.868
|-----
| [[1931]]. || align="right" | 174.056
|-----
| [[1941]]. || align="right" | 206.367
|-----
| [[1951]]. || align="right" | 246.298
|}
| valign="top" |
{|
! style="background:#efefef;" | Godina
! style="background:#efefef;" | Br. stan.
|----
| [[1961]]. || align="right" | 358.410
|-----
| [[1971]]. || align="right" | 471.931
|-----
| [[1981]]. || align="right" | 546.850
|-----
| [[1991]]. || align="right" | 678.147
|-----
| [[2001]]. || align="right"| 774.072
|-----
| [[2005]]. || align="right"| 859.704
|}
|-
|}
 
Prema popisu iz 2006., u Ottawi živi 812.129 stanovnika.<ref name = "community profile">{{cite web |url= http://www12.statcan.ca/census-recensement/2006/dp-pd/prof/92-591/Details/Page.cfm?Lang=E&Geo1=CSD&Code1=3506008&Geo2=PR&Code2=35&Data=Count&SearchText=Ottawa&SearchType=Begins&SearchPR=01&B1=All&GeoLevel=&GeoCode=3506008|title= Community Profiles from the 2006 Census: Ottawa|work= |publisher= Statistics Canada}}</ref>, dok u cijelom statističkom aglomerizacijskom području Ottawa-Gatineau živi 1.130.761 stanovnika.<ref>{{cite web |url= http://www12.statcan.ca/census-recensement/2006/dp-pd/prof/92-591/Details/Page.cfm?Lang=E&Geo1=CMA&Code1=505__&Geo2=PR&Code2=35&Data=Count&SearchText=Ottawa%20-%20Gatineau&SearchType=Begins&SearchPR=01&B1=All&GeoLevel=&GeoCode=505|title= Community Profiles from the 2006 Census: Ottawa-Gatineau Metropolitan Area |work= |publisher= Statistics Canada}}</ref>
 
Građani Ottawe rođeni u inozemstvu čine 22,3 % ukupnog stanovništva,<ref name = "community profile"/> a najveći dio njih dolazi iz [[Kina|Kine]], [[Libanon]]a, sjevernoistočne [[Afrika|Afrike]], [[Iran]]a i [[Balkan]]a. <ref>[http://www12.statcan.ca/english/census01/Products/Analytic/companion/etoimm/subprovs.cfm#ottawahull Statcan Census]</ref> Pripadnici vidljivih manjinskih skupina (stanovništvo koje nije europskog podrijetla) čini 20,2 % stanovništva, od čega domorodačko kanadsko stanovništvo čini 1,5%. Najveći udio među stanovništvom u ovoj skupini imaju [[Crnci]]: 4,9%, [[Kinezi]]: 3,8%, [[Južna Azija|južni Azijati]]: 3,3% i [[Arapi]]: 3,0%, a postoje i manji udjeli pripadnika miješanih rasa i ostalih istočnoazijskih skupina<ref name = "community profile"/>.
 
=== Jezici ===
[[Image:Francoottawa.PNG|thumb|Frankofono stanovništvo u Ottawi]]
Ottawa je dio šireg urbanog područja koje se proteže kroz anglofoni [[Ontario]] i frankofoni [[Québec]], te su službeni jezici grada i [[engleski]] i [[francuski]]. Građani koji materinski jezik smatraju engleski čine 62,6%, a francuski 14,9 %, dok oba ova službena jezika materinskim smatra 0,85 % građana. Ostalih 21,6 % građana Ottawe ne smatraju svojim materinskim jezikom jedan od ova dva službena jezika u Kanadi. Najzastupljeniji od tih ostalih jezika su [[kineski]] (3,1%), [[arapski]] (3,0%), [[talijanski]] (1,3%) i [[španjolski]] (1,2%)<ref name = "community profile"/>.
 
Što se znanja službenih jezika tiče, 59,9 % građana zna samo engleski, 37,2 % engleski i francuski, te 1,6 % samo francuski. Oko 1,3 % građana ne zna ni jedan od službenih jezika.
 
=== Religija ===
 
Prema popisu iz 2001., 79,34 % građana Ottawe čine [[kršćani]], od čega 54,16% [[rimokatolici]], 21,85% [[protestanti]], te 1,68% [[pravoslavci]]. Ostalih 1,64% pripada nezavisnim kršćanskim crkvama kao što su [[Jehovini svjedoci]] i [[Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana]]. Najveće nekršćanske religije u Ottawi su [[islam]]: 3,97%, [[judaizam]]: 1,09% i [[budizam]]: 0,95%. Građani bez religije čine 13,29 % stanovništva.
 
== Gospodarstvo ==
[[Image:CDHowebuilding.jpg|thumb|250px|right|Trgovački centar 240 Sparks.]]
Najviše ljudi u Ottawi radi u javnom sektoru. Oko 72 tisuće zaposlenih radi za saveznu vlast, dok je još 12 tisuća zaposleno u gradskom javnom sektoru. Sveukupno radna mjesta u javnom sektoru čine oko 20% ukupnog broja radnih mjesta u Ottawi.
 
Ottawa je važno tehnološko središte, gdje se nalazi više od 800 poduzeća i njihovih tvornica, koji zapošljavaju oko 48 tisuća osoba. Zbog velikog broja ovih poduzeća, Ottawa nosi nadimak „glavni grad visoke tehnologije“. Većina ovih poduzeća specijalizirana su ua napredna istraživanja u brojnim tehničkim područjima koja uključuju razvoj softvera, ekološke tehnologije, svemirska istraživanja i telekomunikacije. Još jedan vrlo važan gospodarski sektor je zdravstvo.
 
Vrlo važna gradska gospodarska aktivnost je [[turizam]]. Procjenjuje se da Regiju nacionalne prijestolnice godišnje posjeti oko sedam milijuna turista, koji potroše oko 1300 milijuna dolara.<ref>[http://www.ottawaliving.ca/living.php Quick Facts] - Living in Ottawa</ref>
 
Dnevne [[novine]] u Ottawi su ''Ottawa Citizen'' i ''Ottawa Sun'' koje izlaze na engleskom, te ''Le Droit'' koje izlaze na francuskom jeziku. U Ottawi postoje četiri televizijska kanala (tri na engleskom i jedan na francuskom), te 16 radijskih postaja (četrnaest na engleskom i dvije na francuskom).
 
== Promet ==
[[Image:Ottawa River Parkway interchange.jpg|thumb|Pejzažna autocesta uz rijeku Ottawu]]
[[Image:Otrain.jpg|thumb|O-Train]]
U zračnom prometu područje Ottawe opslužuje Međunarodna zračna luka Ottawa Macdonald-Cartier, te regionalne zračne luke Gatineau-Ottawa i Ottawa/Carp. Međugradski željeznički prijevoz obavlja se preko [[VIA Rail]]a, a vlakovi dolaze i polaze s glavnog željezničkog kolodvora u Ottawi. Međugradski autobusi kreću i zaustavljaju se na glavnom autobusnom kolodvoru.
 
=== Cestovni promet ===
 
Glavni grad Kanade povezan je mrežom autocesta od kojih su najvažnije pokrajinska autocesta 417 (zvana ''Queensway''), regionalna cesta Ottawa-Carleton 174, te autocesta 416 koja povezuje Ottawu sa ostalim autocestama serije 400 u Ontariju. Autocesta 417 dio je [[Transkanadska autocesta|Transkanadske autoceste]]. Ottawa je povezana sa autocestama 5 i 50 u Québecu. Pejzažne ceste u gradu su Ottawa River Parkway, Rockcliffe Parkway i Aviation Parkway.
 
=== Riječni promet ===
 
Ottawa se nalazi na ušću tri važnw rijeke u riježnom prometu: [[Ottawa (rijeka)|rijeke Ottawe]], [[Gatineau (rijeka)|rijeke Gatineau]] i [[Rideau (rijeka)|rijeke Rideau]]. Rijeke Ottawe i Gatineau u prošlosti su bile vrlo važne za prijevoz trupaca, dok je Rideau, kao dio sustava kanala Rideau povezao [[Velika jezera]] i rijeku [[Saint Lawrence (rijeka)|Saint Lawrence]] sa [[Ottawa (rijeka)|rijekom Ottawom]].
 
=== Javni prijevoz ===
 
Za gradski javni prijevoz brine se gradsko poduzeće OC Transpo. Sustav gradskog prijevoza sastoji se od četiri usluge: redovnog autobusnog prijevoza, brzog autobusnog prijevoza koji prometuje na posebnim prometnicama, lake željeznice poznate kao O-Train koja prometuje u smjeru sjever-jug, te autobusne službe za prijevoz osoba s posebnim potrebama, poznate kao ParaTranspo.
 
OC Transpo i kebečki Société de transport de l'Outaouais (STO) oboje prometuju na linijama između Ottawe i Gatineaua. Prijelaz s jednog autobusa na drugi je moguć bez plaćanja dodatne karte.
 
=== Biciklističke i pješačke staze ===
 
U gradu postoji velika mreža staza za višestruku upotrbu, posebno uz rijeke Ottawa i Rideau, te kanal Rideau. Zbog dodatnih biciklističkih staza, [[bicikl]] je popularno prijevozno sredstvo tijekom cijele godine. U nekim ulicama u centru grada promet je dopušten samo biciklima i pješacima.
 
== Obrazovanje ==
[[Image:UOttawa-Tabaret Hall-2008-05-05.jpg|thumb|Sveučilište u Ottawi]]
 
Dva najveća sveučilišta prema broju studenata su [[Sveučilište u Ottawi]] i [[Sveučilište Carleton]]. Također u gradu postoji nekoliko manjih visokih škola. Algonquin College je visoka škola za primijenjene umjetnosti i tehnologije, a osnovan je [[1967]]. godine . Dominican University College nudi nekoliko fakulteta filozofije i teologije. Ovaj mali fakultet ima oko 160 studenata i osnovan je [[1900]]. godine. Saint Paul University je papinsko sveučilište osnovano [[1848]]. godine. Ovdje se nalaze fakulteti kanonskoga prava, humanističkih znanosti, filozofije i teologije. Na većini fakulteta predaje se na engleskom i francuskom jeziku. La Cité collégiale kojeg pohađa oko 10.000 studenata je frankofoni ogranak Algonquin Collegea koji je osnovan 1990. godine.
 
Ottawa je prvi grad u Kanadi prema udjelu visokoobrazovanih osoba u gradskom stanovništvu.<ref>[http://www.ottawabusinessjournal.com/290233008271272.php ottawabusinessjournal.com: ''Where must Ottawa's tech sector go from here?]</ref>
 
Kanadsku knjižnicu i arhiv (''Library and Archives Canada'' ili ''Bibliothèque et Archives Canada'') otvorio je 1967. premijer Lester Pearson u novoj zgradi.
 
== Kultura ==
 
=== Arhitektura ===
[[Image:Ottawa - ON - Library of Parliament.jpg|thumb|Parlamentarna knjižnica]]
 
Za razliku od [[Toronto|Toronta]] ili [[Montréal]]a, Ottawa nema puno nebodera i visokih zgrada. Najviša zgrada je Place de Ville II (112 m) koja je tek malo viša od povijesnog Tornja mira u zgradama parlamenta. Ulice u središtu grada daju dojam šahovnice.
 
[[File:Notre Dame Ottawa 3 db.jpg|left|thumb|Unutrašnjost Katedrale Notre-Dame]]
Najveće arhitektonske zanimljivosti grada nalaze se u upravnoj četvrti, gdje su zgrade izgrađene u stilu nove britanske gotike. Na Brdu Parlamenta nalazi se kopmpleks zgrada kanadskog parlamenta koji se sastoji od tri zgrade, dok sredinom dominira Toranj mira od 92 metra visine. Na sjevernoj strani središnje zgrade nalazi se Parlamentarna knjižnica (''Library of Parliament'' ili ''Bibliothèque du Parlement''). Ispred parlamenta je stoljetni plamen (''Centennial Flame'' ili ''Flamme du centenaire'') koji je upaljen na Novu godinu [[1966]]., za stogodišnjicu Kanadske konfederacije. Stotinjak metara od parlamenta nalazi se [[Visoki sud Kanade]] koji u ovoj zgradi zasjeda od 1939. godine. U ovom dijelu grada nalaze se brojni spomenici kanadskim političarima. Istočno od parlamenta je kip kraljice [[Elizabeta II.|Elizabete II.]] na konju podignut 1977. godine.
 
Godine [[1846]]. posvećena je rimokatolička bazilika Katedrala Naše Gospe (''Cathédrale Notre-Dame d’Ottawa'') koja se nalazi istočno od kanala Rideau. Ovo je najstarija crkva u gradu i sjedište nadbiskupa. Neogotička crkva građena je između [[1841]]. i [[1865]]., dok je bogata unutrašnjost uređena između 1876. i 1885. godine.
 
Zapadno od katedrale nalazi se Kanadska nacionalna galerija. Sjeverno od muzeja je most Alexandra koji vodi do Gatineaua, te jedan mali park gdje se nalazi spomenik [[Samuel de Champlain|Samuelu de Champlainu]].
 
=== Muzeji i kazališta ===
[[File:National Gallery of Canada Ottawa 3jun2004.jpg|thumb|Nacionalna galerija Kanade]]
Poznata djela kanadske umjetnosti izložena su u Nacionalnoj galeriji Kanade, zajedno s primjercima europske i azijske umjetnosti. Zgradu muzeja, poznatu po staklenim kupolama projektirao je izraelsko-kanadski arhitekt [[Moše Safdie]], a otvorena je 1988. godine. Ovdje su izložena djela poznatih umjetnika kao što su [[Lucas Cranach Stariji]], [[El Greco]], [[Gustav Klimt]], [[Pablo Picasso]] i [[Andy Warhol]]. Ispred muzeja nalazi se brončani kip u obliku pauka zvan ''Maman'', djelo francuske kiparice [[Louise Bourgeois]]. Blizu dvorca Laurier u uređenom bivšem željezničkom tunelu nalazi se Muzej suvremene fotografije koji sadrži 150.000 kanadskih umjetnika.
 
Od 2005. Kanadski ratni muzej nalazi se u novoj zgradi kod rijeke Ottawe. Zgradu su projektirali Raymond Miriyama i Alex Rankin, a u pet prostorija kronološki pokazuje ratnu prošlost Kanade. Jedna od zanimljivosti je [[Hitler]]ov [[Mercedes-Benz 770]]-Cabriolet. Muzej sadrži vjerne prikaze ratnih bojišta, kao što su rovovi iz Prvog svjetskog rata.
 
U susjednom [[Gatineau]]u je Kanadski muzej civilizacije (''Canadian Museum of Civilization'' ili ''Musée canadien des civilisations'') koji je najposjećeniji kanadski muzej. Stalna postava uključuje teme autohtonog stanovništva, europskih i azijskih doseljenika, te poznatih kanadskih ličnosti.
 
Još neki od muzeja u Ottawi su Kanadski prirodoslovni muzej, Kanadski muzej znanosti i tehnologije, te Kanadski muzej zrakoplovstva. U zgradi Banke Kanade nalazi se Muzej valuta koji sadrži kovanice iz stare Kine, Grčke, Rimskog Carstva, Bizanta, te slične zanimljivosti.
 
Između ulice Elgin i kanala Rideau nalazi se kompleks zgrada National Arts Centre gdje se nalazi više dvorana za koncertne i kazališne izvedbe. Ovdje predstave izvode dva orkestra i operna skupina Lyra Ottawa. Ova zgrada otvorena je 1969. godine. U blizini Algonquin Collegea nalazi se kazalište Centrepoint gdje se izvode manje glazbene i kazališne predstave za do 1000 posjetitelja. Dvorana je otvorena 1988. godine.
 
=== Događanja ===
[[Image:Garden of the Provinces and Territories - Tulip Festival - 4.jpg|thumb|left|Festival tulipana]]
[[Image:Canada Day 2000 Wellington.jpg|thumb|210px|right|Slavlje tijekom Dana Kanade]]
U Ottawi se godišnje odvije oko 60 festivala i ostalih događanja. vrlo je poznat i popularan Festival tulipana, koji se odvija u svibnju svake godine. Za vrijeme izgnanstva nizozemske kraljevske obitelji u Kanadi tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], kraljica [[Juliana]] rodila je kćer [[Margriet]] u Ottawi. Kako se princeza ne bi rodila u stranoj zemlji, rodilište bolnice u Ottawi privremeno je proglašeno međunarodnim teritorijem, te time princeza nije rođena na teritoriju neke strane zemlje i dobila je samo nizozemsko državljanstvo sa majčine strane. kao znak zahvalnosti, nizozemska je kraljevska obitelj 1945. poslala Kanadi 100.000 [[tulipan]]a. Od tada do danas svake godine u glavni grad Kanade Nizozemska šalje 20.000 tulipana.
 
Međunarodni festival komorne glazbe koji se ljeti održava u gradu je jedan od najvećih takvih festivala na svijetu. U ljeti se održava i Međunarodni festival jazza, kojeg je 2008. posjetilo preko 180.000<ref>[http://www.ottawajazzfestival.com/e/aboutus.html The Ottawa International Jazz Festival Story… So far…]</ref> posjetitelja. Najveći kanadski festival [[blues]]a također se odvija u Ottawi. U srpnju svake godine diljem grada se 11 dana odvijaju razni koncerti bluesa. Godine 2007. ovaj festival je posjetilo više od 300.000 ljudi.<ref>[http://www.ottawabluesfest.ca/en/index.php?page=history Ottawa Bluesfest Mandate and a Brief History of the Cisco Ottawa Bluesfest]</ref>
 
[[Dan Kanade]], najveći nacionalni praznik u ovoj zemlji je 1. srpnja kad se u glavnom gradu zemlje odvija veliki broj parada i koncerata uz prisutnost visokih kanadskih političara. Kraljica [[Elizabeta II.]] prisustvovala je slavljenju ovog praznika 1967., 1990., 1992. i 1997. godine.<ref>[http://www.crht.ca/DiscoverMonarchyFiles/QueenElizabethII.html The Canadian Royal Heritage Trust]</ref>
 
Snježni bal (''Bal de neige'' ili ''Winterlude'') je festival na otvorenom koji se od 1979. svake godine u veljači odvija u Gatineauu i Ottawi. Na smrznutom kanalu Rideau tad se odvijaju brojni koncerti i aktivnosti na ledu. Vrlo je popularno natjecanje u izradi skulptura od snijega i leda. Godine 2007. ovaj festival je privukao oko 1,6 milijuna posjetitelja.
 
== Sport ==
[[Image:Scotiabankplaceottawa.JPG|thumb|left|[[Scotiabank Place]], gdje igra momčad [[Ottawa Senators]]a]]
 
U Ottawi djeluje [[NHL]] klub [[Ottawa Senators]] koji igra na [[Scotiabank Place]] koji se nalazi u prigradskoj četvrti Kanata, te [[Ottawa 67's]] koji igra u [[Ontario Hockey League|Ontarijskoj hokejaškoj ligi]]. U gradu postoji i profesionalna ženska hokejaška momčad [[Ottawa Senators (CWHL)]]. Godine 2009., grad je ugostio svjetsko juniorsko prvenstvo u hokeju, a svake godine ovdje se održava [[Bell Capital Cup]]. Najveća dva sveučilišta u gradu, Sveučilište Carleton i Sveučilište u Ottawi, imaju svoje vlastite atletske udruge zvane Carleton Ravens i Ottawa Gee-Gees.
 
Što se [[kanadski nogomet|kanadskog nogometa]] tiče, u Ottawi je djelovao klub [[Ottawa Rough Riders]]. Ponovno oživljavanje kluba [[Ottawa Renegades]] je opet propao. Ovaj sport je igran na stadionu Frank Clair. Inače ovdje djeluje nekoliko poluprofesionalnih momčadi kanadskog nogometa, kao Ottawa Junior Riders, Ottawa Sooners i Cumberland Panthers. Najznačajniji [[nogomet]]ni klub je [[Ottawa Fury]] koji ima uspješnu mušku i žensku ekipu.
 
U gradu se još prakticiraju i utrke konjima, autoutrke, te splavarenje. Tijekom zime je moguće klizanje i [[curling]] na kanalu Rideau. Od rekreativnih aktivnosti popularna je vožnja biciklom i trčanje uz rijeke i kanal, golf i skijanje. [[Kriket]] i [[ragbi]] su također popularni.
 
== Zbratimljeni gradovi ==
* {{ZD|J|JKO}} [[Seul]], [[Južna Koreja]] (1997.)
 
* {{ZD|K|KIN}} [[Peking]], [[Kina]] (1999.)
 
* {{ZD|A|ARG}} [[Buenos Aires]], [[Argentina]]
 
* {{ZD|I|ITA}} [[Catania]], [[Sicilija]], [[Italija]] (2003.)
 
* {{ZD|I|ITA}} [[Campobasso]], [[Molise]], [[Italija]]
 
== Reference ==
=== Izvori ===
{{reflist}}
 
=== Bibliografija ===
 
* Rob McLennan: ''Ottawa: The Unknown City'', Arsenal Pulp Press 2007, ISBN 978-1551522326.
* Art Montague: ''Ottawa Book of Everything'', MacIntyre Purcell Publishing Inc. 2007, ISBN 978-0973806380.
* James Hale: ''Frommer's Ottawa'', Frommers 2009, ISBN 978-0470156957.
 
== Vanjski linkovi ==
 
* {{en icon}}{{fr icon}}[http://www.ottawa.ca/ Službena stranica grada Ottawe]
* {{en icon}}{{fr icon}}{{de icon}}[http://www.ottawatourism.ca/ Službena turistička stranica Ottawe]
 
[[Category: Gradovi u Kanadi]]
[[Category: Glavni gradovi u Sjevernoj i Srednjoj Americi]]
 
<!-- interwiki -->
 
[[ace:Ottawa]]
Linija 45 ⟶ 546:
[[he:אוטווה]]
[[hif:Ottawa]]
[[hr:Ottawa]]
[[ht:Otawa]]
[[hu:Ottawa]]
Linija 93 ⟶ 593:
[[sah:Оттава]]
[[sc:Ottawa]]
[[sh:Ottawa]]
[[simple:Ottawa, Ontario]]
[[sk:Ottawa]]