Mile Pešorda – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
m Vraćene izmene korisnika 78.0.229.194 na poslednju izmenu korisnika Rjecina2
Red 1:
'''Mile Pešorda''' ([[Grude]], [[15.8.]] [[1950.]]) je hrvatskikontroverzni [[BiH|bosanskohercegovački]] [[profesor]], [[književnik]], [[prevoditelj]] i [[urednik]] hrvatskih korjena.
 
== Životopis ==
Red 7:
U svibnju [[1968.]] Pešorda je pokrenuo, uredio i objavio prvi broj [[Ogledalo (časopis)|revije Ogledalo]], koju su vlasti uništile i trajno zabranile. Idejni je začetnik [[Šimićevi susreti|Šimićevih susreta]] održanih [[30. svibnja|30.]] i [[31. svibnja]] [[1970.]] u Grudama i [[Drinovci]]ma. Zagovornikom je građanskih prava i sloboda, inicijator i jedan od sedmorice hrvatskih književnika potpisnika [[Sarajevska deklaracija o hrvatskom jeziku|Sarajevske deklaracije o hrvatskom jeziku]] [[28. siječnja]] [[1971]].
 
Prvi je uputio javni poziv na obnovu [[HKD Napredak]] u Sarajevu, [[7.7.]] [[1990.]]. Četiri godine, od 1990. do [[1994.]], Pešorda je bio lektor-predavač hrvatskoga jezika na Sveučilištu u [[Francuska|Francuskoj]], zatim koordinator za [[UNESCO]] i savjetnik za kulturu u [[Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske|Ministarstvu vanjskih poslova]], član uredničkoga vijeća revije ''Lettre Internationale'' u izdanju hrvatskoga centra PEN-a (1990.-1994.), glavni urednik u "A. G. Matošu" Samobor-Zagreb te u proleće 1995. jedan od osnivača, zamjenik glavnoga urednika i urednik za književnost tjednika za kulturu [[Hrvatsko slovo]]. U Francuskoj je 1991. osnovao Društvo francusko-hrvatskoga prijateljstva (''AMITIES FRANCO-CROATES DE RENNES''), koje je tijekom nekoliko godina bilo središtem intelektualne i humanitarne pomoći Hrvatskoj i BiH kao žrtvama ratne agresije JNA i Srbije.
 
Bio je direktor Hrvatskoga kulturnog centra u Sarajevu od 1999. do 2000. i sudionik prvih Europskih književnih susreta u Sarajevu jubilejske 2000. godine. Sudjelovao je u pokretanju i koncipiranju edicije ''[[Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine u 100 knjiga]]'', gdje je i član Uredničkoga vijeća.
Red 24:
[[Predrag Matvejević|Predrag Matvejević]] bio je od 1990. do kraja 1994. skupa s Pešordom član uredničkoga viječa PEN-ova časopisa LETTRE INTERNATIONALE,ali je 10.11. 2001. u pamfletu "Naši talibani" u "Jutarnjem listu" zahtijevao "sud stroži od Haaškoga tribunala" za Dobricu Ćosića, Anđelka Vuletića, Pešordu, [[Ivan Aralica|Ivana Aralicu]], [[Momo Kapor|Momu Kapora]], Matiju Bećkovića, Rajka Petrova Nogu, Gojka Đogu i neke druge pisce hrvatskih korjena zbog svojih pisanja u doba rata,<ref name="Matvejević">[http://www.krug99.ba/rev/ostalo/Tekst3.htm Predrag Matvejević: "Naši Talibani"]</ref> koji su po njemu bili "odgovorni za zločine u BiH", dok je Pešorda konkretno bio prozvan "kvislinškim piscem", "kolaborantom fašizma", "sarajevskim talibanom" i sl.<ref name="Matvejević">[http://www.krug99.ba/rev/ostalo/Tekst3.htm Predrag Matvejević: "Naši Talibani"]</ref>).
 
U svom najužem obliku Matvejevića kritika je, utemeljena na laži, optuživala Pešordu da je "čak svoje kolege koji su ostali u Sarajevu pod četničkim bombama zvao posrbicama". Na tu kritiku svoga rada u ratno doba Pešorda, koji je 1990.-1994.g. predavao na Univerzitetu u Francuskoj, odgovora tužbom za klevetu i difamaciju, koja je završena [[2.11.]] [[2005.]], samo nekoliko dana prije apsolutne zastare, presudom Općinskoga suda u Zagrebu kojom je Predrag Matvejević osuđen na kaznu zatvora od pet mjeseci s rokom kušnje od dvije godine za zločin klevete i uvrede.<ref name=index.hr">[http://www.index.hr/vijesti/clanak/uhs-nepravomocna-presuda-matvejevicu-moze-se-propitivati-samo-na-visem-sudu/290825.aspx UHS: Nepravomoćna presuda Matvejeviću može se propitivati samo na višem sudu], index.hr</ref> Presudu su osudili [[Hrvatsko novinarsko društvo]] i [[Reporteri bez granica]], a tadašnji je premijer [[Ivo Sanader]] i predsjednik Tuđmanove stranke HDZ, u specijalnoj izjavi za HTV-dnevnik, podržao osuđenoga Matvejevića i kritizirao nepravomoćnu presudu Općinskoga suda u Zagrebu. Osuđeni Matvejević, uje strahuodbio odpriznati većepresudu kazne,i sud tako da na nju nije niti uložio žalbu. U svibnju 2010. Vrhovni sud Republike Hrvatske donio je presudu kojom je odbio zahtjev, inače bez presedana, glavnoga državnoga odvjetnika Republike Hrvatske da poništi pravomoćnu presudu i potvrdio njezinu zakonitost.<ref>[http://www.vecernji.hr/kolumne/tjeralica-hrvatskim-vrhovnim-sucima-kolumna-149044]</ref>.
Iako Matvejeviću nije prijetio nikakav zatvor zbog apsolutne zastare,Matvejević skandal je odstvoren oveovom presudepresudom napravioje internacionalnipostao skandalinternacionalan tako da su međunarodni intelektualci (Bernard Henry-Levy, Claudio Magris, Umberto Eco, Peter Sloterdijk, Salman Rushdie i drugi) poslali medijima otvoreno protestno pismo, a Italija, čiji je Matvajević državljanin, ponudila je azil [[Predrag Matvejević|Predragu Matvejeviću]] što je on odbio i dalje nepriznavajući sud i njegovu presudu <ref>[http://www.abrasmedia.info/index.php/drutvo/ljudska-prava/3450-zgranuta-meunarodna-javnost-matvejeviu-ponuen-azil-u-talijanskom-veleposlanstvu-.html Zgranuta međunarodna javnost: Matvejeviću ponuđen azil u talijanskom veleposlanstvu]</ref>
 
===Zanimljivost===
 
Pešorda je u doba umiranja [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] pisao velike poeme leleka i tuge i objavio ih 1984. godine u beogradskom "Delu" posle njegove smrti <ref>[http://www.abrasmedia.info/novi/index.php?option=com_content&view=article&id=2896:rije-dvije-o-gadovima-intervju-sa-predragom-matvejeviem-&catid=113:region&Itemid=121 Riječ, dvije o gadovima, intervju sa Predragom Matvejevićem]</ref>, dok je s druge strane [[Predrag Matvejević|Predrag Matvejević]] branio [[Franjo Tuđman|Tuđmana]] i javno zahtjevao 1974. godine od Tita da podnese ostavku na položaj predsjednika [[SFRJ]], a godine 1984. objavio je u beogradskom BIGZ-u, knjigu apoolgiju titoizma Jugoslavenstvo danas, u kojoj je upozoravao na opasnosti po SFRJ što mu danas zamjeraju hrvatski i srpski nacionalisti. <ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/96972/Default.aspx Predrag Matvejević: Jugoslaviju su osnovali Hrvati]</ref>
 
== Nagrade ==
Red 38:
* [[1981]]. je dobio godišnju nagradu za najbolju knjigu Književne omladine Bosne i Hercegovine za pjesničku knjigu ''"Slušam tvoj glas"'';
* [[1996]]. dodijeljeno mu je najviše državno priznanje Republike Hrvatske za doprinos u kulturi, [[Red Danice hrvatske]] s likom Marka Marulića.
* [[2007]]. je dobio [[nagrada Dubravko Horvatić|1. nagradu Dubravko Horvatić]] Hrvatskog slova (gdje odje 2008.jedan zamjenik glavnogaod urednikadirektora), za poemu ''"Baščanska ploča"'', objavljenu u [[Hrvatsko slovo|Hrvatskom slovu]] 2006. godine.
* [[2009.]] je dobio godišnju [[Nagrada Antun Branko Šimić|Nagradu Antun Branko Šimić]] od [[Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne|Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne]].