Ruholah Homeini – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
mNema sažetka izmjene
Red 69:
'''Ruholah Homeini''' ([[Perzijski jezik|perz.]] موسوی خمینی, [[Homein]], [[22. 9.]] [[1902.]] - [[Teheran]], [[3. 6.]] [[1989.]]), [[iran]]ski političar, [[ajatolah]] i [[rahbar]] od [[3. 12.]] [[1979.]] do svoje smrti.
 
Potjecao je iz ugledne [[Perzijanci|perzijske]] obitelji iz [[Nišapur]]a koja se u [[18. vijek]]u odselila u sjevernu [[Indija|Indiju]], a potom se [[1839.]] godine vratila u [[Iran]] odnosno nastalila u [[Homein]]iju (današnja pokrajina [[Markazi]]). Ruholah Musavi Homeini u ovom je gradiću rođen [[22. 9.]] [[1902.]] godine. Već sljedeće godine njegov otac Mostafa Hindi ubijen je u prosvjedima i kroz čitavo djetinjstvo odgajala ga je majka. Od [[1920.]] godine u [[Arak (grad)|Araku]] i [[Kom]]u pohađao je studije [[islam]]skog [[Pravo|prava]] (''[[fikuhfikh]]'') i [[zakon]]a (''[[šerijat]]''), te [[Filozofija|filozofije]], [[Pjesništvo|pjesništva]] i [[Misticizam|misticizma]] (''[[irfan]]''). Homeinijevi profesori bili su Ali Akbar Jazdi, Džavad Aga Maleki Tabrizi, Rafi Kazvini i Mirza Muhamed Ali Šahabadi, a [[filozof]]ima i misticima koji su najviše utjecali na njegov opus smatraju se [[Aristotel]], [[Platon]], [[Mula Sadra]], [[Ibn Arabi]], [[Avicena]] i [[Mansur al-Haladž]]. Od [[1930-ih]] godina nadalje radio je kao lektor i predavač u [[Nadžaf]]u i [[Kom]]u.
 
[[Politika|Političko]] djelovanje Homeinija započinje ranih [[1942.]] godine kada objavljuje „Otkrivanje tajni” ([[Perzijski jezik|perz.]] ''Kašf al-Asrar''), svoju prvu knjigu u kojoj iznosi protuargumente [[Sekularizam|sekularnim]] stavovima [[Ahmad Kasravi|Ahmada Kasravija]]. Homeini se nadalje u govorima gorljivo suprostavljao prozapadnjačkim idejama [[Muhamed-Reza Pahlavi|Muhamed-Reze Pahlavija]], a sukob konzervativnih i režimskih struja osobito je došao do izražaja [[1963.]] godine kada Homeini postaje glavnim [[ajatolah]]om dok Pahlavi istovremeno pokreće društveno-političke reforme poznate kao [[Bijela revolucija]]. Početkom juna navedene godine Homeini je uhićen i stavljen u dvomjesečni kućni pritvor, što ubrzo rezultira općim prosvjedima diljem zemlje i smrću 400 ljudi. Sljedeće godine Homeini u javnom govoru oštro napada [[Muhamed-Reza Pahlavi|Pahlavijev]] kontroverzni prijedlog o usvajanju novog zakona prema kojem se [[SAD|Amerikanci]] stacionirani u [[Iran]]u izuzimaju iz nadležnosti iranskih [[sud]]ova. U novembru [[1964.]] godine određena mu je višemjesečna [[zatvor]]ska kazna, a ubrzo ga osobno posjećuje premijer [[Hasan-Ali Mansur]] i traži javnu ispriku. Nakon Homeinijevog kategoričnog odbijanja, Mansur ga fizički napada što ponovo rezultira otvorenim sukobima iranskih političkih frakcija. Nekoliko dana kasnije Homeini je prognan u [[Turska|Tursku]], a [[Hasan-Ali Mansur|Mansur]] početkom sljedeće godine biva ubijen u atentatu.