Verzija na datum 2 august 2010 u 00:22 uredi 89.172.224.196 (razgovor) Nema sažetka izmjene ← Starija izmjena		Verzija na datum 2 august 2010 u 10:31 uredi poništi OC Ripper (razgovor \| doprinos) Birokrati, Administratori interfejsa, Administratori 279.275 izmena m Vraćene izmene korisnika 89.172.224.196 na poslednju izmenu korisnika Vatrena ptica Novija izmjena →
Red 16: \| dvoimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus\|L.]] }} '''Šipak''', '''mogranj''', '''nar''', '''granat''', '''granat-jabuka''', '''uličar''' ~~u nekim djelovima hrvatske kaze se evo ti sipak a to znaci da neces dobiti nista, sipak-nista~~ ([[latinski jezik\|lat.]] ''Punica granatum'') grm je ili [[drvo]] koje uspijeva u krajevima s toplijom klimom. Šipak je polulistopadna biljka, tj. za blažih zima će zadržati dio svojih listova, dok će za oštrijih zima izgubiti sve listove. Biljka ima uspravne i razgranate grane, a stanište joj je osunčano s visokim temperaturama, tlo vodopropusno, jer biljka ne voli mnogo vlage. Cvjetovi su zvonoliki a plod veličine [[jabuka\|jabuke]] je žućkasto-crvene boje. Kora ploda je kožasta i ne jede se. Unutar ploda nalaze se jestive, slatke i sočne sjemenke koje imaju po jednu ovalnu [[koštica\|košticu]]. Koristi se za izradu [[žele]]a i [[sok]]ova. Bogat je [[fosfor]]om, [[kalij]]em, [[kalcij]]em i [[željezo]]m, a sadržava i vitamin B3 ([[niacin]]), te vitamine B1, B2, B6 i B5 ([[pantotenska kiselina\|pantotensku kiselinu]]). 100 ml šipka sadrži čak 16% potrebne dnevne količine vitamina C za odraslu osobu i također je dobar izvor pantonenske kiseline, kalija i antioksidantnih polifenola. Preliminarna znanstvena istraživanja su otkrila da sok od šipka umanjuje faktore rizika od srčanih bolesti koji mogu voditi arterosklerozi i kardiovaskularnim bolestima. Izraelski znanstvenici su pak otkrili da uzimanje 2 unce (oko 56 grama) soka od šipaka dnevno u periodu od godinu dana dovodi do smanjenja gornjeg krvnog pritiska za oko 21% i znatno pojačava tok krvi u srce.

Šipak – razlika između verzija