Deklaracija o nezavisnosti Sjedinjenih Država – razlika između verzija

[[John Adams]] je bio vođa zagovornika nezavisnosti, koja je neanonimnojednoglasno potvrđena 2. jula. [[Komitet petorice]] već je bio osmislio službenu deklaraciju, koja bi bila spremna kada Kongres bude glasao po pitanju nezavisnosti. Termin "deklaracija nezavisnosti" ne koristi se u samom dokumentu.

Adams je ubijedio komitet da odabere [[Thomas Jefferson|Thomasa Jeffersona]] za stvaranje prvobitnog koncepta tog dokumenta,<ref name="digitalhistory">[http://www.digitalhistory.uh.edu/learning_history/revolution/revolution_declaringindependence.cfm "Declaring Independence"], ''Revolutionary War'', Digital History, University of Houston. From Adams' notes: "Why will you not? You ought to do it." "I will not." "Why?" "Reasons enough." "What can be your reasons?" "Reason first, you are a Virginian, and a Virginian ought to appear at the head of this business. Reason second, I am obnoxious, suspected, and unpopular. You are very much otherwise. Reason third, you can write ten times better than I can." "Well," said Jefferson, "if you are decided, I will do as well as I can." "Very well. When you have drawn it up, we will have a meeting."</ref> kojeg bi kongres kasnije uredio kako bi stvorio konačnu verziju. Deklaracija je nau konačnici krajupredstavljala službenoformalno objašnjenje zašto je Kongres 2. jula glasao za deklariranje nezavisnosti od Velike Britanije, više od godinu dana nakon izbijanja [[Američki rat za nezavisnost|Američkog rata za nezavisnost]]., Danglasao za proglašenje nezavisnosti uod SAD-uVB. Rođendan nacije, Dan nezavisnosti, slavi se 4. jula, iako je Adams htioželio da to bude 2. juli.

Nakon potpisivanja dokumenta 4. jula, Kongres je objavio Deklaraciju o nezavisnosti u više oblika. Isprva je objavljena kao Dunlapov primjerak koji je naširoko tiskan i čitan u javnosti. Izvorna kopija iskorištena za štampanje istog izgubljena je i moguće je da je to bila kopija koju je u rukama držao Thomas Jefferson.<ref name=":0">Boyd (1976), ''The Declaration of Independence: The Mystery of the Lost Original'', pg. 438</ref> Jeffersonov prvobitni koncept, zajedno sa izmjenama koje u načinili John Adams i [[Benjamin Franklin]], te Jeffersonove bilješke o izmjenama koje je načinio Kongres, čuvaju se u BiblioteciKongresnoj Kongresabiblioteci. Najpoznatija verzija Deklaracije, potpisana kopija koju često smatraju službenim dokumentom, izložena je u NacionalnimNacionalnoj arhivimaarhivi u [[Washington, D.C.|Washingtonu]]. Tu kopiju naručio je Kongres 19. jula, a većinski potpisao 2. augusta.<ref>

Izvori i interpretacijatumačenje Deklaracije već dugo su predmet naučnih istraživanja. DeklaracijaDeklaracijom je opravdalaopravdana nezavisnost Sjedinjenih Država popisavšitako što su popisane kolonijalne pritužbe protiv [[George III, kralj Ujedinjenog Kraljevstva|kralja Georgea III]] i dokazavšipotvrđena određena prirodna i zakonska prava, uključujući i pravo na revoluciju. Nakon što je poslužila svojoj izvornoj svrsi obznanjivanja nezavisnosti, reference na Deklaraciju bile su malobrojne tokom idućih osamdesetak godina. [[Abraham Lincoln]] učinio ju je središnjom tačkom svoje retorike i politike. Od tada je ona postala poznata izjava o ljudskim pravima, a naročito njezina druga rečenica:

<blockquote>DržimoMi držimo ove istine same po sebi očiglednim, da su svi ljudi stvoreni jednaki, da su od Stvoritelja obdareni određenim neotuđivim Pravima, te da su među njima ono na život, slobodu i ostvarivanje sreće.</blockquote>

Ta rečenica nazvana je "jednom od najpoznatijih rečenica u engleskom jeziku",<ref>Stephen E. Lucas, "Justifying America: The Declaration of Independence as a Rhetorical Document", in Thomas W. Benson, ed., ''American Rhetoric: Context and Criticism'', Carbondale, Illinois: Southern Illinois University Press, 1989, p. 85</ref> sadržavajućijer sadrži "najmoćnije i najznačajnije riječi u historiji Amerike".<ref>Ellis, ''American Creation'', 55–56.</ref> Taj odlomak postao je primjer moralnog standarda kojem bi Sjedinjene Države trebale težiti. Taj pogled znatno je promovirao [[Abraham Lincoln]], koji je smatrao Deklaraciju osnovom svoje političke filozofije, te tvrdio da jese DeklaracijaDeklaracijom saopštenjesaopštavaju principa putem kojih bi se trebao tumačiti Ustav Sjedinjenih Država trebao interpretirati.<ref name="McPherson126">McPherson, ''Second American Revolution'', 126.</ref> SlužilaOna je služila kao inspiracija za mnogobrojne nacionalne deklaracije o nezavisnosti u cijelom svijetu.