Razlike između izmjena na stranici "Deklaracija nezavisnosti (Sjedinjene Države)"

nema sažetka uređivanja
(+ slika)
No edit summary
[[File:Us declaration independence.jpg|thumb|right|240px|Kopija deklaracije o nezavisnosti]]
'''Američka deklaracija o nezavisnosti''' je deklaracija koju je potpisalo 13 tadašnjih [[Velika Britanija|britanskih]] kolonija u Novom svijetu, čime su proglasile svoju nezavisnost i objasnile svoje razloge za to. Potvrđena je od Kongresa [[4. juli|4. jula]] [[1776]]. godine, taj dan se u [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]] slavi kao [[Dan nezavisnosti]]. Velika Britanija je priznala nezavisnost svojih bivših kolonija [[3. septembar|3. septembra]] [[1783]].
 
== Historija ==
[[John Adams]] je bio vođa zagovornika nezavisnosti, koja je neanonimno potvrđena 2. jula. [[Komitet petorice]] već je bio osmislio službenu deklaraciju, koja bi bila spremna kada Kongres bude glasao po pitanju nezavisnosti. Termin "deklaracija nezavisnosti" ne koristi se u samom dokumentu.
 
Adams je ubijedio komitet da odabere [[Thomas Jefferson|Thomasa Jeffersona]] za stvaranje prvobitnog koncepta tog dokumenta,<ref name="digitalhistory">[http://www.digitalhistory.uh.edu/learning_history/revolution/revolution_declaringindependence.cfm "Declaring Independence"], ''Revolutionary War'', Digital History, University of Houston. From Adams' notes: "Why will you not? You ought to do it." "I will not." "Why?" "Reasons enough." "What can be your reasons?" "Reason first, you are a Virginian, and a Virginian ought to appear at the head of this business. Reason second, I am obnoxious, suspected, and unpopular. You are very much otherwise. Reason third, you can write ten times better than I can." "Well," said Jefferson, "if you are decided, I will do as well as I can." "Very well. When you have drawn it up, we will have a meeting."</ref> kojeg bi kongres kasnije uredio kako bi stvorio konačnu verziju. Deklaracija je na kraju službeno objašnjenje zašto je Kongres 2. jula glasao za deklariranje nezavisnosti od Velike Britanije, više od godinu dana nakon izbijanja [[Američki rat za nezavisnost|Američkog rata za nezavisnost]]. Dan nezavisnosti u SAD-u slavi se 4. jula, iako je Adams htio da to bude 2. juli.
 
Nakon potpisivanja dokumenta 4. jula, Kongres je objavio Deklaraciju o nezavisnosti u više oblika. Isprva je objavljena kao Dunlapov primjerak koji je naširoko tiskan i čitan javnosti. Izvorna kopija iskorištena za štampanje istog izgubljena je i moguće je da je to bila kopija koju je držao Thomas Jefferson.<ref name=":0">Boyd (1976), ''The Declaration of Independence: The Mystery of the Lost Original'', pg. 438</ref> Jeffersonov prvobitni koncept, zajedno sa izmjenama koje u načinili John Adams i [[Benjamin Franklin]], te Jeffersonove bilješke o izmjenama koje je načinio Kongres, čuvaju se u Biblioteci Kongresa. Najpoznatija verzija Deklaracije, potpisana kopija koju često smatraju službenim dokumentom, izložena je u Nacionalnim arhivima u [[Washington, D.C.|Washingtonu]]. Tu kopiju naručio je Kongres 19. jula, a većinski potpisao 2. augusta.<ref>
{{cite press release
|url=http://www.archives.gov/press/press-releases/2005/nr05-83.html
|title=Did You Know...Independence Day Should Actually Be July 2?
|publisher=[[National Archives and Records Administration]]
|date=1 June 2005
|accessdate=2012-07-04
}}</ref><ref>''[http://www.archives.gov/exhibits/charters/declaration_history.html The Declaration of Independence: A History]'', The U.S. National Archives and Records Administration</ref>
 
Izvori i interpretacija Deklaracije već dugo su predmet naučnih istraživanja. Deklaracija je opravdala nezavisnost Sjedinjenih Država popisavši kolonijalne pritužbe protiv [[George III, kralj Ujedinjenog Kraljevstva|kralja Georgea III]] i dokazavši određena prirodna i zakonska prava, uključujući i pravo na revoluciju. Nakon što je poslužila svojoj izvornoj svrsi obznanjivanja nezavisnosti, reference na Deklaraciju bile su malobrojne tokom idućih osamdesetak godina. [[Abraham Lincoln]] učinio ju je središnjom tačkom svoje retorike i politike. Od tada je ona postala poznata izjava o ljudskim pravima, a naročito njezina druga rečenica:
 
<blockquote>Držimo ove istine očiglednim, da su svi ljudi stvoreni jednaki, da su od Stvoritelja obdareni određenim neotuđivim Pravima, te da su među njima ono na život, slobodu i ostvarivanje sreće.</blockquote>
 
Ta rečenica nazvana je "jednom od najpoznatijih rečenica u engleskom jeziku",<ref>Stephen E. Lucas, "Justifying America: The Declaration of Independence as a Rhetorical Document", in Thomas W. Benson, ed., ''American Rhetoric: Context and Criticism'', Carbondale, Illinois: Southern Illinois University Press, 1989, p. 85</ref> sadržavajući "najmoćnije i najznačajnije riječi u historiji Amerike".<ref>Ellis, ''American Creation'', 55–56.</ref> Taj odlomak postao je primjer moralnog standarda kojem bi Sjedinjene Države trebale težiti. Taj pogled znatno je promovirao [[Abraham Lincoln]], koji je smatrao Deklaraciju osnovom svoje političke filozofije, te tvrdio da je Deklaracija saopštenje principa putem kojih bi se Ustav Sjedinjenih Država trebao interpretirati.<ref name="McPherson126">McPherson, ''Second American Revolution'', 126.</ref> Služila je kao inspiracija za mnogobrojne nacionalne deklaracije o nezavisnosti u cijelom svijetu.
 
== Zemlje potpisnice ==
* [http://wikisource.org/wiki/The_Declaration_of_Independence Cijeli tekst (na engleskom jeziku)]
 
== Izvori ==
{{reference}}
 
{{Commonscat|Draft of the United States Declaration of Independence}}