Raspad Jugoslavije – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 132:
 
Slovenski parlament <ref>[http://www.nytimes.com/1991/02/21/world/jolting-yugoslavia-a-region-widens-its-autonomy.html?scp=17&sq=Belgrade&st=nyt Jolting Yugoslavia, a Region Widens Its Autonomy]</ref> i Hrvatski parlament u zajednički organiziranom potezu 22. 2. 1991. godine donose odluku o preuzimanju kontrole nad ekonomijom i obranom na vlastitom teritoriju. Oba parlamenta također spominju mogućnost stvaranja neke buduće zajednice nezavisnih država. SAO Krajina, koja je u međuvremenu osnovana iz zajednice općina sjeverne Dalmacije i Like, šest dana potom donosi rezoluciju kojom poziva na mirno odvajanje SAO Krajine od Hrvatske, a ubrzo nakon toga počinje rat kada Srbi zauzimaju policijsku stanicu u Pakracu 22.2. 1991., a hrvatske policijske snage ju u protunapadu "oslobađaju" 2.3. 1991. Nakon toga, zavisno od interpretacije, JNA intervenira da zaustavi ratne borbe <ref>[http://www.nytimes.com/1991/03/03/world/belgrade-sends-troops-to-croatia-town.html?scp=10&sq=Pakrac&st=nyt Belgrade Sends Troops to Croatia Town]</ref> ili da spasi lokalne srpske snage od potpunog poraza.
 
[[Datoteka:Tuđman i Milošević u Karađorđevu.GIF|thumb|left|Tuđman i Milošević na [[sastanak u Karađorđevu|sastanku u Karađorđevu]].]]
 
Početkom marta je održan [[sastanak u Karađorđevu]] između predsednika Hrvatske [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] i predsednika Srbije [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]], na kome se dogovaralo o podjeli Bosne i Hercegovine.<ref>[http://amac.hrvati-amac.com/index.php?option=com_content&task=view&id=196&Itemid=83 Akademik Dušan Bilandžić postao hrvatski Savo Štrbac?]</ref><ref>[http://www.algoritam.hr/novosti.asp?id=1068&p=vijest Priznanje Buliću i Bilandžiću]</ref><ref>[http://www.zamirzine.net/spip.php?article4100 Dušan Bilandžić: Kameleon za sva vremena]</ref> Milošević je na tim pregovorima zahtevao sve teritorije na kojima su Srbi imali većinu. To je uključivalo npr. istočnu i zapadnu BiH. Tuđman i njegovo vođstvo su tražili prvenstveno zapadnu Hercegovinu gde su Hrvati imali većinu. Između takve proširene Hrvatske i proširene Srbije bi trebala biti mala muslimanska državica.<ref name="cas">{{eng icon}}{{cite web |date=2007 |url = http://www.cas.sc.edu/geog/hrl/Hazard_Pubs/2004_TheClashOfGovernmentalities.pdf|title = Sukob vlada:Raspored i povrat Bosne i HercegovineS:|format = PDF|Izdavač = United States National Science Foundation award number BCS 0137106| accessdate = 30. 09. 2007. | last= Dr. Gerard Toal and Dr. Carl Dahlman|quote=
Linija 145 ⟶ 143:
[[Datoteka:Serb T-55 Battle of the Barracks.JPG|thumb|Uništen [[tenk]] [[JNA]] [[T-55]] tokom sukoba u Hrvatskoj.]]
 
Čarke između hrvatskih i krajinskih snaga eskaliraju prilikom oružanog sukoba [[Plitvički krvavi Uskrs|na Plitvicama]] gdje su zabilježene ljudske žrtve na obje strane.<ref>[http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/0282005/plitvice.asp Uskrs na Plitvicama 1991.]</ref>. Još veće krvoproliće je zabilježeno mjesec dana kasnije prilikom [[Incident u Borovom selu|neuspjelog pokušaja]] specijalnih snaga hrvatske policije da zauzmu krajinsko uporište Borovo selo u blizini Vukovara.<ref>[http://www.nytimes.com/1991/05/04/world/2-yugoslav-factions-blaming-each-other-for-deaths-in-clash.html?scp=4&sq=Belgrade&st=nyt 2 Yugoslav Factions Blaming Each Other For Deaths in Clash]</ref> pri čemu su lokalnim srpskim stanovnicima pomogli nacionalistički dobrovoljci iz Srbije <ref>[http://www.nin.co.yu/1999-11/27/10566.html Balvan revolucija]</ref> Nakon Borovog Sela Srbi iz Hrvatske na "nelegalnom" referendumu 12.5. 1991. glasuju za ujedinjenje s Srbijom, a 86 % stanovnika Hrvatske izlazi na [[Referendum o hrvatskoj samostalnosti|referendum o nezavisnosti]] 19.5. 1991, a njih 94 % je glasovalo za samostalnost i konfederaciju <ref>[http://www.nytimes.com/1991/05/20/world/croatia-votes-for-sovereignty-and-confederation.html?scp=3&sq=Serb&st=nyt Croatia Votes for Sovereignty and Confederation]</ref>.
 
Izbor Stipe Mesića za predsjednika predsjedništva Jugoslavije koji je trebao biti automatski, bez glasovanja je blokiran 16.5. 1991. godine kada predstavnici republika i pokrajina pod kontrolom Slobodana Miloševića glasuju protiv njega stvarajući tako novu ustavnu krizu <ref>[http://www.nytimes.com/1991/05/16/world/new-crisis-grips-yugoslavia-over-rotation-of-leadership.html?sec=&spon=&&scp=8&sq=Mesic&st=cse New Crisis Grips Yugoslavia Over Rotation of Leadership]</ref>. koja će biti rješena tek 30.6. 1991. nakon intervencije velikih sila.