Kalaj – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
ArthurBot (razgovor | doprinos)
m robot Dodaje: xal:Цанхорһлҗн
Xqbot (razgovor | doprinos)
m robot Dodaje: wuu:锡; kozmetičke promjene
Red 4:
| colspan="2" align="center" | [[indijum|In]] - '''Sn''' - [[antimon|Sb]]
|-
| rowspan="3" valign="center" | &nbsp;<br />[[germanijum|Ge]]<br />'''Sn'''<br /> [[olovo|Pb]]&nbsp;&nbsp;<br />&nbsp;<br />&nbsp;
|-
| align="center" | [[ImageDatoteka:Sn-TableImage.png|250px]]<br /><div style="text-align: center">[[periodni sistem elemenata|periodni sistem]]</div>
|}
|-
Red 24:
|-
| [[Boja]]
| srebrnobela <br /> [[ImageDatoteka:Kalaj.jpg| 80 px]]
|-
! colspan="2" align="center" bgcolor="#cccccc" | <font color="black">'''Osobine atoma'''</font>
Red 61:
|-
| [[temperatura topljenja]]
| 505,08 [[Kelvin|K]]<br />(231,93 [[stepen celzijusa|&deg;°C]])
|-
| [[temperatura ključanja]]
| 2875 K<br />(2602 &degnbsp;°C)
|-
| [[molska zapremina]]
| 16,29&times;1029×10<sup>-3</sup> m<sup>3</sup>/[[mol (jedinica)|mol]]
|-
| [[toplota isparavanja]]
Red 76:
|-
| [[pritisak zasićene pare]]
| 5,78&times;1078×10<sup>-21</sup> [[Paskal|Pa]] (505 K)
|-
| [[brzina zvuka]]
Red 84:
|-
| [[Elektronegativnost]]
| 1,96 ([[paulingova skala|Pauling]])<br />1,72 ([[Alredova skala|Alred]])
|-
| [[specifična toplota]]
Red 90:
|-
| [[specifična električna provodljivost|specifična provodljivost]]
| 9,17&times;1017×10<sup>6</sup> [[Simens|S]]/m
|-
| [[toplotna provodljivost]]
Red 156:
| rowspan=2 | [[veštački radioaktivan izotop|(veš.)]]
| rowspan=2 | 55 [[godina]]
| [[raspad beta minus|&beta;β]]<sup>-</sup>
| 0,394
| <sup>121</sup>[[antimon|Sb]]
Red 174:
| <sup>126</sup>Sn
| [[veštački radioaktivan izotop|(veš.)]]
| 1&times;101×10<sup>5</sup> [[godina]]
| [[raspad beta minus|&beta;β]]<sup>-</sup>
| 0,380
| <sup>126</sup>[[antimon|Sb]]
|}
|-
! colspan="2" align="center" bgcolor="#cccccc" | <font size="-1">Tamo gde drugačije nije naznačeno,<br />upotrebljene su [[SI]] jedinice i [[normalni uslovi]].
</font>
|-
| colspan=2 | <font size=-1>Objašnjenja skraćenica:<br /><br />zast.=zastupljenost u prirodi,<br />v.p.r.=vreme polu raspada,<br />n.r.=način raspada,<br />e.r.=energija raspada,<br />p.r.=proizvod raspada,<br />z.e=zarobljavanje elektrona,<br />i.t.=izomerni prelaz
</font>
|}
Red 191:
== Alotropske modifikacije ==
 
Kalaj gradi dve alotropske modifikacije. Pri [[normalni uslovi|normalnim uslovima]] kalaj se javlja u modifikaciji &beta;β (beta) poznatoj pod nazivom beli kalaj, koja je postojana samo iznad 13,2&degnbsp;°C; ima kristalnu rešetku tetragonalnog sastava, gustine 7,3 g/cm<sup>3</sup>.
 
Na temperaturi nižoj od 13° S prelazi u nemetalnu modifikaciju &alpha;α (alfa) gustine 5,85 g/cm<sup>3</sup>. - sivi kalaj koji se već laganim dodirom pretvara u prah. Ovo svojstvo kalaja naziva se kalajna kuga ili muzejska bolest jer se javlja na kalajnim predmetima koji se zimi čuvaju u muzejima. Brzina prelaska u nemetalnu modifikaciju povećava se sniženjem tmperature kao i neposrednim dodirom metalnog kalaja sa sivom modifikacijom.
 
== Osobine ==
 
[[ImageDatoteka:Cynowy Danzig ubt.jpeg|thumb|left|kalajna čaša iz Gdanjska]]Kalaj je metal srebrnobele boje, male tvrdoće. Čist kalaj (beli kalaj) je rastegljiv, vrlo kovan. Pri sobnoj temperaturi kalaj je otporan na dejstvo [[voda|vode]] i [[vazduh]]a, slabih kiselina i baza. Valjanjem se izvlači u tanke listiće- staniol. Zbog dostupnosti, niske [[temperatura topljenja|temperature topljenja]], lakoću livenja, dobrih mehaničkih osobina, a takođe i zbog niske cene, kalajni predmeti su bili veoma popularni. Predmeti od kalaja su najviše korišćeni između XIV i XVI veka.
 
 
Red 204:
Kalaj se koristi za prevlačenje drugih [[metal]]a tankim slojem, poboljšavajući njihovu otpornost na koroziju. Ovaj proces se koristi za osiguravanje [[čelik|čeličnih]] sudova koji se koriste u prehrambenoj industriji kao što su npr. limenke koje se prave od belog [[lim]]a koji je ustvari kalaisani gvozdeni lim.
 
Velike količine klaja upotrebljavaju se za izradu legura: [[bronza|bronze]] (legura sa [[bakar|bakrom]]), metala za lemljenje (legura sa [[olovo]]m), tipografskog metala ( sa [[antimon]]om i [[olovo]]m), britanija metala (sa antimonom i bakrom), a koristi se i za izradu pribora za jelo i za klizne ležajeve. Legura kalaja i olova ima nisku temperaturu topljenja (npr. pri 60% kalaja ta temperatura iznosi 180&degnbsp;°C) koristi se u elektrotehničkoj industruji
 
== Jedinjenja ==
 
[[ImageDatoteka:Ruda_kalaja.jpg|mini|levo|ruda kalaja]]Najvažnija ruda je kasterit (SnO<sub>2</sub>) čijom se redukcijom dobija elementarni kalaj. [[Halogeni elementi]] se lako jedine sa kalajem, tako sa suvim hlorom gradi kalaj IV hlorid SnCl<sub>4</sub>, kovalentno jedinjenje sa tetraedasrskom strukturom. Upotrebljava se kao močilo pri bojenju.
 
[[CategoryKategorija:Slabi metali]]
 
[[af:Tin]]
Red 310:
[[vi:Thiếc]]
[[war:Tin]]
[[wuu:锡]]
[[xal:Цанхорһлҗн]]
[[yi:צין]]