Manastir Studenica – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Nema sažetka izmjene
Red 7:
[[Stefan Nemanja]], osnivač srednjovjekovne srpske države, osnovao je ovaj manastir [[1190.]] godine. Zidovi manastira uokviruju dvije mramorne crkve: ''Crkva Djevice Marije'' i ''Kraljeva crkva''. Manastir je najpoznatiji jer posjeduje kolekciju [[Freska|fresaka]] [[Bizantska umjetnost|bizantskog stila]] iz [[13. stoljeće|13.]] i [[14. stoljeće|14. stoljeća]].
 
Godine [[1986.]]. upisan je na [[UNESCO]]v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]].
 
==Povijest==
 
Manastir Studenica, posvećen [[Djevica Marija|Blaženoj Djevici Mariji]], je izvorna crkva svih kasnijih srpskih bogomolja. Njena izgradnja je trajala dugo, prva faza je dovršena u proljeće [[1196.]]., kada je Stefan Nemanja napustio prijestolje i smjestio se u novoosnovanom manastiru. Kada se uputio za [[Hilandar]], njegov sin i nasljednik [[Stefan Nemanjić]] je preuzeo brigu za Studenicu. Nemanja je umro u Hilandaru [[1199.]]. godine i njegov treći sin [[Sveti Sava|Sava]], nakon savjetovanja s braćom Stefanom i [[Vukan Nemanjić|Vukanom]], je prebacio njegove ostatke u Studenicu. Pod pokroviteljstvom Sv. Save, Studenica je postala političko, kulturno, ali i duhovno središte srednjovjekovne Srbije. Između ostalog, sv. Sava je sastavio i "Studenički [[tipikon]]", knjigu pravila u kojima opisuje život svog oca, sv. Simeona (Nemanja), čime opisuje dokaze duhovnog i [[monah|monaškog]] života svog doba.
 
Studenica je uživala kontinuiranu pažnju od svih članova dinastije [[Nemanjići|Nemanjića]]. Kralj [[Stefan Radoslav]] je [[1235.]]. godine crkvi dodao prekrasan [[narteks]]. Kralj [[Stefan Uroš II. Milutin]] je izgradio krasnu malu crkvu posvećenu svetima [[Joakim]]u i [[Sveta Ana|Ani]].
 
Nakon pada posljednje srednjovjekovne srpske države 1459. godine, [[Osmansko Carstvo|Turci]] često napadaju samostan. Prva značajna restauracija izvršena je 1569. godine, kada su freske u Crkvi Djevice Marije preslikane. U ranom 17. stoljeću manatir su poharali potres i požar u kojima su zauvijek nestali većina povijesnih dokumenata i značajan dio umjetničke baštine.
 
==Arhitektura==
[[Datoteka:Milutinst.jpg|minithumb|200px|Kralj [[Stefan Milutin|Milutin]] s modelom Kraljevske crkve, freska iz Kraljevske crkve.]]
Crkva Djevice Marije je jednobrodna [[bazilika]] s [[kupola|kupolom]]. Izvana, crkva skladno ujedinjuje dva različita arhitektonska stila, [[Arhitektura romanike|romanički]] i [[Bizantska umjetnost|bizantski]]. Spajanje ova dva stila prouzrokovala je stvaranje tzv. [[Raška škola|Raške škole]] arhitekture.
 
Red 25:
Sjeverozapadno od Crkve Djevice Marije nalazi se crkva svetaca Joakima i Ane, koja jeu po svom osnivaču – kralju Milutinu prozvana Kraljevskom crkvom. Crkva je izgrađena 1314. godine u obliku zbijenog križa s vanjskom konstrukcijom osmerokutne kupole. Izgrađena je od fino klesanog kamena i lomljenca s gispanom fasadom.
 
Kompleks manstira Studenica uključuje i Crkvu [[Sveti Nikola|sv. Nikole]], malo jednobrodnu crkvu s freskama iz 12., ili vjerojatnije [[13. stoljeće|13. stoljeća]]. Između Crkve sv. Nikole i Kraljevske crkve nalaze se temelji crkve posvećene [[Sveti Ivan Krstitelj|sv. Ivanu Krstitelju]]. Zapadno os Crkve Djevice Marije, nalazi se vidikovac od grubog kamena, napravljen još u vrijeme [[Sveti Sava|nadbiskupa Save]]. Na kraju, na zapadnoj strani manastirskog kompleksa nalazi se i [[zvonik]], podignut u 13. stoljeću. U njemu je nekada bila kapela, a danas su ostali samo fragmenti negdašnjih fresaka. Ostaci fresaka, koji prikazuju obiteljsko stablo dinastije [[Nemanjići|Nemanjića]], su pronađeni i na vanjskom dijelu narteksa. Oni su urađeni u stilu fresaka iz Crkve Djevice Marije koje potječu od [[1208.]].-[[1209.]]. godine.
 
Sjevernije od vidikovca je samostansko sjedište iz 18. stoljeća koje je pretvoreno u muzej. U njemu su se nalazili vrijedni izlošci studeničkog blaga, koje je u čestim ratovima i pljačkama ozbiljno osiromašeno.
 
==Umjetnička djela==
[[Datoteka:Studenica raspece.jpg|minithumb|200px|''Raspelo'', freska iz Crkve Djevice Marije.]]
Umjetnički dosezi kiparstva u manastiru Studentica su najočitiji u četiri [[portal]]a Crkve Djevice Marije. Osobito na zapadnom portalu, u unutrašnjosti između narteksa i exo-narteksa. Na sjevernom zidu, ispod kupole, nalazi se prozor sačinjen od mnogo manjih kvadratnih ploča s uklesanim medaljonima koji predstavljaju osam fantastičnih životinja – simbola Djevičinih vrlina. Tu su također i dvije [[Rozeta (arhitektura)|rozete]] koje predstavljaju Božansko oko. Zidari koji su izveli ove radove su vjerojatno došli s [[Jadran]]skog područja, vjerojatno iz [[Kotor]]a gdje je Nemanja imao svoju palaču. Oni su ostavili i natpis na [[Ćirilica|ćirilici]] na [[timpan]]u zapadnog portala.
 
Red 65:
[[fr:Monastère de Studenica]]
[[he:מנזר סטודניצה]]
[[hr:Manastir Studenica]]
[[it:Monastero di Studenica]]
[[ja:ストゥデニツァ修道院]]